img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Cincari u Srbiji

Najljubaznije vas molimo da nas priznate kao manjinu

01. фебруар 2024, 09:13 Sonja Ćirić
image(23)
Moskopolje: Gravura Hristofora Žefirovića
Copied

Trgovci, advokati, bankari, lekari, političari i ostali Cincari, bili su tvorci modernizacije Srbije, postali su njen deo, a sad im ona uskraćuje podršku da sačuvaju svoju naciju

Cincari su u Srbiju došli krajem 18. veka i doneli joj svoje znanje, navike i bogatstvo. Oni su bili tvorci njene modernizacije sredinom 19. veka, elita varoške populacije: viđeni trgovci, advokati, lekari, profesori, bankari, administratori i političari.

Oktobra prošle godine, a povodom najnovijeg popisa stanovništva u Srbiji, Cincari su tražili od svoje države da ih prepozna kao manjinu. Nije im bilo prvi put da to traže. Srbija ih je opet odbila.

U pismu Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, koje je potpisao predsednik Srpsko-cincarskog društva „Lunjina“ Aristotelis Martinović, objasnili su da je danas u Srbiji „ostao veoma mali broj pripadnika ove nacije koji se izjašnjavaju kao Cincari, te da je do ove skoro potpune „asimilacije Cincara u Srbiji, gde su oni postepeno gubili svoj identitet, imena i prezimena, jezik i sve ostale karakteristike“ došlo zato što su nastojali „da se što bolje uklope u novu sredinu“.

Prema popisu stanovništva 2022. godine, u Srbiji živi 327 Cincara.

Prepoznajte nas kao nacionalnu manjinu

U „Lunjini“ smatraju, međutim, da je „broj cincarskih potomaka višestruko veći od broja koji je zvanično konstatovan na poslednjem popisu“ zato što se zbog pomenute asimilacije većina Cincara izjašnjava kao Srbi.

Smatraju da je tome  doprineo „izostanak podrške države da prizna Cincare u Srbiji kao nacionalnu manjinu“, što bi „potomke Cincara ohrabrilo da se izjasne kao pripadnici ovog naroda.“

Razumljivo je što mlad čovek rođen u cincarskoj porodici u državi Srbiji sebe doživljava kao Srbina, a ne kao pripdnika naroda koji nema državu, kažu u „Lunjini“.

U pismu podsećaju Ministarstvo na pravilo da „kada broj pripadnika jedne etničke grupacije počne zabrinjavajuće da opada, država je dužna da svojim instrumentima pritekne u pomoć“, pa Cincari „najljubaznije mole“ da ih „Republika Srbija ovog puta prepozna i prizna im status nacionalne manjine, a odmah nakon toga i omogući formiranje Nacionalnog saveta Cincara u Srbiji.“

Niste dovoljno reprezentativni

U opširnom odgovoru s puno pozivanja na zakone, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je objasnilo Cincarima da oni jesu priznati kao manjina, ali posredno, putem sufinansiranja njihovih programa kojima čuvaju osobenosti koje ih određuju kao manjinu, ali da oni „nisu dovoljno reprezentativna nacionalna zajednica u kontekstu izbora nacionalnih saveta“.

Između ostalih, pozvali su se na Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, po kome je preduslov za formiranje nacionalnog saveta minimum 300 punoletnih građana.

Kako do nacionalnog saveta

Odgovor Ministarstva  na upit „Vremena“ o statusu Cincara u Srbiji, bio je, moglo bi se reći – konkretniji.

„Pre svega ukazujemo da u pravnom poretku Republike Srbije nema propisa koji pojedinačno navodi (priznate) nacionalne manjine, niti posebnog postupka, a samim tim ni nadležnog organa, koji bi u okviru tog posebnog postupka zvaničnim aktom priznavao jednoj grupi stanovništva status nacionalne manjine“, piše na početku odgovora Ministarstva.

Ali zato postoji „pojam nacionalne manjine koji određuje Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, kojom se smatra svaku grupu državljana Srbije koja „poseduje obeležja kao što su jezik, kultura, nacionalna ili etnička pripadnost, poreklo ili veroispovest, po kojima se razlikuje od većine stanovništva“, bez obzira na broj.

Broj manjine je važan za nacionalni savet, kojim se bavi Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina. On propisuje uslov za formiranje saveta, onaj koji je predočen u odgovoru članovima „Lunjine“: najmanje  300 punoletnih pripadnika nacionalne manjine.

Pravne zavrzlame

Advokat Srpsko-cincarskog društva „Lunjina“ Đorđe Mara kaže za „Vreme“ da „Cincari samo hoće da budu prepoznati, a za to ne postoji zakonsko ograničenje u broju, pa su mogli da ih priznaju kao manjinu. Za nacionalni savet postoji ograničenje, i tu su u pravu. Ali te dve stvari nisu uslovljene jedna drugom.“

„I zato imamo osnova da pokušamo da pravo Cincara ostvarimo drugim putem“, kaže advokat Đorđe Mara.

U odgovorima Ministarstva i „Vremenu“ i „Lunjini“ piše da organi Republike Srbije „priznaju (posredno) Cincarima status nacionalne manjine“ sufinansiranjem njihovih programa kojima Cincari iskazuju „brigu za održavanje zajedničkog identiteta“.

Cincari kažu da oni nisu „posredna“ manjina. Kažu da oni nisu „posredno“ lojalni Srbiji i da očekuju da im ona vrati na isti način.

Tagovi:

cincari Nacionalna manjina popis stanovništva Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Urbanizam

02.јун 2025. S.Ć.

Ućutkivanje građana pri javnim raspravama o projektima poput Ekspa

Izmena Pravilnika o postupku izrade planova ukida prisustvo građana na javnim raspravama. Umesto toga uvodi digitalne. Ministarstvo prostora kaže da je ovo „opasna praksa uvođenja tišine tamo gde bi trebalo da se vodi javni dijalog“

Akušersko nasilje

02.јун 2025. Marija L. Janković

Mala pobeda: Zabranjeno rutinsko sečenje na porođaju i sedanje na stomak

Ministarstvo zdravlja je izradilo prvi Nacionalni vodič za trudnoću i porođaj koji je namenjen lekarima i zdravstvenim radnicima uključenim u porođaj. Odnosi se na zdravstvenu zaštitu žena tokom trudnoće, prirodni porođaj i primenu ultrazvuka u trudnoći

Beograd

01.јун 2025. S.Ć.

Nadstrešnica DZ Stari grad opasna po život

Od aprila je zatvoren glavni ulaz u DZ Stari grad zato što preti da će se nadstrešnica obrušiti. Sumnja se na zeleni krov koji je postavljen prošle godine

Penzije

01.јун 2025. S.Ć.

Detalj iz života penzionera u Srbiji i u Sloveniji

Visina penzije u Srbiji zavisi od odluke predsednika države, a visina penzije u Sloveniji je određena zakonom

Bokserska federacija uvodi testiranje na pol

Boks

31.мај 2025. K. S.

Savez World Boxing uvodi obavezne testove na pol za takmičare

Svetski bokserski savez (World Boxing) uvodi testiranje za takmičare kako bi se utvrdio njihov pol pri rođenju i njihova podobnost za takmičenje

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure