
Intervju: Sanja Ćopić
Dve godine od „Ribnikara“: Ovakve tragedije se ne smeju ponoviti
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Priča dvadesetogodišnje misice koja je svoj put započela vožnjom kamiona, a zatim ipak odlučila da želi da se posveti diplomatiji na preporuku svog „šefa” Ivice Dačića podgrejala je pitanje kako funkcioniše kadriranje u Srbiji i koliko je često stranačko zapošljavanje
Dvadesetogodišnja Javorka Ramić iz Žitorađe pojavila se u nedelju u jutarnjem programu Pinka jer je ušla u najuži izbor za Miss Srbije i odgovarala na pitanja voditeljke Jovane Jeremić.
Ramić je tada otkrila da je pohađala saobraćajnu školu i želela da vozi kamion, ali se onda ipak odlučila da želi da bude diplomatkinja.
„Studiram na fakultetu Futura, prva godina, iz Žitorađe sam“, rekla je ona i tom prilikom pozdravila „dragog šefa“ Ivicu dačića.
Otkrila je da je zaposlena u Ministarstvu spoljnih poslova, što je izazvalo lavinu komentara na društvenim mrežama.
Od narodnjačkih spotova do Diplomatske akademije
Tabloidni portal Espreso pisao je 2016. godine o polaznicama Diplomatske akademije, kojima je Dačić tada sa širokim osmehom dodelio diplome.
Među njima su se našla i dva poznata lica. Jedna od njih je Slađana Nikolić, javnosti odranije poznata po pojavljivanju u folk spotovima „Usne boje vina“ i „Princeza“ pevača Bobana Rajovića.
Ona je tada otkrila da je završila Fakultet plitičkih nauka, a zatim i master. Radila je u MUP-u, gde je, kako tvrdi, bila jedna od najboljih radnica.
Upitana da prokomentariše spotove u kojima se pojavljivala, rekla je da ne vidi ništa sporno u tome.
„Spotovi u kojima sam bila su umetnički i kulturni”, izjavila je.
Dačić je diplomu tada uručio i Dušici Spasić, nekadašnjoj voditeljki Jutarnjeg programa RTS-a.
Fizioterapeut direktor PIO fonda
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, svaki četvrti zaposleni u Srbiji radi u javnom sektoru, ustanovama i preduzećima kojima rukovodi država. A demontažu partijske države svojevremeno je najavljivao i sam predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Čist primer partijskog zapošljavanja predstavlja i Relja Ognjenović, trenutni direktor Fonda za penziono i invalidsko osiguranje.
Upravni odbor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje je 29. decembra saopštio da je Vlada Srbije na sednici 15. decembra donela rešenje o davanju saglasnosti na predlog Upravnog odbora PIO o imenovanju Relje Ognjenovića za direktora.
„Ognjenović ispunjava sve uslove za mesto direktora Republičkog PIO fonda koji su propisane Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, po pitanju obrazovanja, potrebnog iskustva sa visokom stručnom spremom i dokazane stručnosti u radu“, navodi se u saopštenju.
Izbor novog direktora izazvao je negodovanje dela javnosti zbog njegove nestrulnosti. Ognjanović, čovek na čelu fonda iz koga se isplaćuju penzije za oko 1,7 miliona građana, po struci je fizioterapeut.
Pored diplome fizioterapeuta, on ima završenu Visoku školu za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, a Statut PIO fonda propisuje za direktorsko mesto visoko obrazovanje iz naučne oblasti ekonomske ili pravne nauke.
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Deo građana Srbije okupio se ispred Skupštine gde se već danima nalaze postavljeni šatori. Na pitanje reporterke „Vremena“ zašto su se danas okupili, nisu želeli da odgovore
Na sastanku evropske komesarke za proširenje Marte Kos sa predsravnicima Univerziteta u Beogradu razgovaralo se o progonu i targetiranju akademske zajednice, kao i o potrebi pokretanja širokog društvenog dijaloga
Van Beograda i Novog Sada, u Srbiji su plate najbolje onde gde se rudari i truje vazduh. Recimo u Boru
Kamioni koji svakodnevno dovoze otpad na deponiju Vinča prolaze kroz centar grada, što je neodrživo i sa ekonomskog i sa ekološkog aspekta. Brodovi bi bili pravo rešenje – predlaže organizacija Beograd u pokretu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve