img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deca sa smetnjama u razvoju

Logoped i defektolog? Može, 500 evra mesečno

07. februar 2025, 07:22 Marija L. Janković
Foto: Vreme
Roditelji dece sa posebnim potrebama podržali su u studente koji su pešačili od Beograda do Novog Sada
Copied

Roditelji dece sa govornim i jezičkim problemima prosečno mesečno moraju da plate 500 evra za privatnog logopeda, defektologa i psihologa jer država nema dovoljno zaposlenih specijalista. Na listu troškova treba dodati i suplemente, vitamine, dodatnu stimulativnu terapiju, pa izdaci premašuju i 1.000 evra mesečno

26.000, 43.000, 70.000, 120.000 dinara – ovo su brojke koje su izlazile pred očima Stefane Milosavljević, majke dečaka Vanje, koji ima dijagnozu disharmoničnog razvoja i poremećaja pažnje.

Cifre su zapravo odgovor na Stefanino pitanje – koliko novca roditelji dece sa govornim i jezičkim problemima troše na dodatne mesečne odlaske kod različitih specijalista. Ovo pitanje je postavila u Fejsbuk grupi za roditelje koja broji 18.000 članova, a čiji je i sama član.

„Neki prosek bi bio oko 500 evra za osnovne troškove i to samo za logopeda, defektologa i psihologa“, govori Stefana za „Vreme“. „Dobijala sam čak poruke po hiljadu evra, a na to treba dodati i brojne druge troškove i dodatnu terapiju.“

Iako su sva ova deca verovatno pacijenti i u regularnom državnom sistemu javnog zdravlja, a država ima zaposlene specijaliste na svim ovim radnim mestima – njih je jednostavno nedovoljno da bi mališani sa smetnjama u govornom i jezičkom razvoju mogli da napreduju.

Na pitanje redakcije, zašto ova deca ne dobijaju dovoljan broj termina u sklopu osnovnog lečenja, nisu odgovorili iz Ministarstva zdravlja, a odgovor nije stigao ni od resornog ministra Zlatibora Lončara.

Potrebna su tri termina – dobijaš jedan

Stefanin sin Vanja ima pravo na jedan termin nedeljno kod državnog logopeda i defektologa, koji su i sami, objašnjava ona, rekli da je potrebno da dečak ide kod specijaliste minimum tri puta.

Vanja ima sedam godina, a ponovo ide u predškolsko, jer su stručnjaci procenili da zbog dijagnoze ADHD i problema u govoru ne treba još da krene u školu. Ipak, Stefanu i njenog supruga su ohrabrili da što više vežbaju sa njim, i oni kao i stručnjaci, jer su mogućnosti za pomak u njegovom napretku jako velike.

Zato su Milosavljevići ranije za logopeda i defektologa plaćali mesečno još oko 48.000 dinara, ali su sada uspeli da nađu stručnjake kod kojih plaćaju oko 25.000 za mesec dana, a  Stefana kaže da im mnogo znači što „mogu da plate kada imaju para“.

„Ranije smo morali da dajemo 2.800 dinara za 45 minuta rada i tako tri puta nedeljno, tako da je sva sreća da smo uspeli da se snađemo i da nađemo jeftinije“, dodaje.

Foto: Privatna arhiva
Stefana sa sinom Vanjom

Suplementi i terapija

Dva suplementa koje Stefana Vanji kupuje koštaju oko 50 evra i traju oko mesec i po dana, a roditelji koji su odgovarali na njeno pitanje u grupi, mahom su napisali da potroše mesečno oko 100 evra na njih.

Vanja pije i lek koji pokriva javno zdravlje koji košta svega nekoliko stotina dinara.

Pored toga, mnogi plaćaju i dodatnu terapiju koja stimuliše mozak i razvoj govora i jezika koja košta i po 10.000 hiljada evra godišnje, a neophodno je da se ona ponavlja. Dodatni problem je što zbog ove terapije moraju da putuju u Hrvatsku i, naravno, što država ni nju ne pokriva.

„Bitno je razumeti, to nije neka alternativna medicina već terapija koju nam preporučuju svi stručnjaci i u državnim zdravstvenim ustanovama koji na svom nalazu napišu da je ona neophodna. Kada ih pitamo da nam ih prepišu, samo slegnu ramenima“, dodaje.

Čak i za terapiju koju pokriva država postoje problemi jer je zbog nedostatka kadrova – pomoć daleko. Neke porodice su primorane da putuju i po 30 kilomeatra da idu na te tretmane, a  ne dobijaju refundiranje troškova.

Pritom, ne govori se o jednom odlasku na pregled ili vežbu, već o putovanju svake nedelje, a za neke je to i nekoliko puta nedeljno.

Prodaju stanove, automobile

Stefana je od roditelja iz grupe dobila poruke da ljudi prodaju stanove i automobile da bi lečili dete, a u sličnim problemima su i ona i njen muž.

Ona je po struci ekonomista i radila je dok se nije porodila. Kada su kod Vanje primetili ozbiljne probleme u govoru i pažnji, ispostavilo se da Stefana ne može da se vrati na posao, što su joj i lekari savetovali.

Ipak, sve do Vanjinih tri i po godine, ona nije mogla da dobija državnu nadoknadu za tuđu negu i pomoć, jer je dečak tek tada dobio zvaničnu dijagnozu, što je i uobičajeno za ovaj vid problema.

„Dodatno nas je porazilo što smo mi išli od lekara do lekara u državnom sistemu i niko nam nije ni rekao da imamo pravo na pomoć, da možemo da se prijavimo za umanjenje struje i drugih dažbina“, dodaje.

Od Vanjine pete godine, dobijaju naknadu za tuđu negu i pomoć koja jiznosi 15.000 dinara, a od skoro je povećana za 100 dinara.

Stefana je pokušala da radi u banci pre godinu dana, ali je to bilo nemoguće, sa svim dečakovim pregledima i obavezama oko njegovog zdravlja i napretka.

„Dan mi počinje sa njim u jutarnjoj igri, a već od osam idemo u vrtić, gde ostaje do 13 časova. Nakon toga žurimo svaki drugi dan kod specijaliste na vežbe, pa ostanemo posle toga malo u parku. Onda nam se priključi suprug, pa opet idemo kući da vežbamo sa njim“, priča Stefana. „Naš ceo život se sveo na njegov oporavak. “

Uvek bi, kaže, volela, zbog sebe, a i dečaka, da se vrati na posao. Ipak, ona i muž su se podelili tokom radnog vremena – on radi, a Stefana radi oko Vanje. I imaju jedan cilj – da „Vanja krene neometano u školu“.

„Da se izvuče“, dodaje.

Tagovi:

Deca deca sa smetnjama u razvoju Roditelji Zdravstveni sistem
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Legija

Legija

27.jun 2025. K. S.

Pokrajinski sekretarijat za kulturu ipak neće nabavljati Legijine knjige

Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama ipak neće otkupiti knjige Milorada Ulemeka Legije

Uoči protesta u Beogradu: „Srbijavoz“ ponovo dobio dojavu o bombi

Protest na Vidovdan

27.jun 2025. Tijana Stanić

Kako do Beograda 28. juna: „Srbijavoz“ ponovo dobio dojavu o bombama

Autobusi ne saobraćaju, stanice ne dižu slušalicu, a radovi na putevima blokiraju ulaz u Beograd. I „Srbijavoz“ je naprasno obavestio putnike da obustavlja saobraćaj zbog dojave o bombama. Kako stići u glavni grad Srbije na protest 28. juna

Skup u Smederevskoj Palanci zbog smrti bebe

Hronika

27.jun 2025. K. S.

Oglasila se bolnica u Smederevskoj Palanci nakon smrti bebe: Slučaj se ispituje

U sredu, 25. juna, u bolnici u Beogradu, preminula je sedmomesečna beba iz Smedereske Palanke, pošto joj, prema navodima, u lokalnoj bolnici nije pružena adekvatna pomoć. V.d. direktora Opšte bolnice „Stefan Visoki” navodi da se utvrđuju sve okolnosti u lečenju i eventualnim propustima

Električni autobusi

27.jun 2025. B. B.

Beograd dobija elektroautobuse za EXPO 2027: Rešenje ili dodatni problem?

Nabavkom vrednom oko 150 miliona evra Beograd će, između ostalog, dobiti i 15 dvozglobnih električnih autobusa, dugih 25 metara. Da li je gradski saobraćaj po pitanju infrastrukture spreman za njih?

Vrelo leto u Beogradu

Vrućine

26.jun 2025. M.S.

Daljinsko hlađenje: Naučna fantastika ili rešenje za sve vrelija leta?

Pored daljinskog grejanja postoji i daljinsko hlađenje. Međutim, ono nije zastupljeno u Srbiji. A moglo bi biti odlično rešenje u urbanim sredinama za stambene i komercijalne prostore sa rastućim energetskim potrebama u svetlu klimatskih promena

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure