img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deca sa smetnjama u razvoju

Logoped i defektolog? Može, 500 evra mesečno

07. februar 2025, 07:22 Marija L. Janković
Foto: Vreme
Roditelji dece sa posebnim potrebama podržali su u studente koji su pešačili od Beograda do Novog Sada
Copied

Roditelji dece sa govornim i jezičkim problemima prosečno mesečno moraju da plate 500 evra za privatnog logopeda, defektologa i psihologa jer država nema dovoljno zaposlenih specijalista. Na listu troškova treba dodati i suplemente, vitamine, dodatnu stimulativnu terapiju, pa izdaci premašuju i 1.000 evra mesečno

26.000, 43.000, 70.000, 120.000 dinara – ovo su brojke koje su izlazile pred očima Stefane Milosavljević, majke dečaka Vanje, koji ima dijagnozu disharmoničnog razvoja i poremećaja pažnje.

Cifre su zapravo odgovor na Stefanino pitanje – koliko novca roditelji dece sa govornim i jezičkim problemima troše na dodatne mesečne odlaske kod različitih specijalista. Ovo pitanje je postavila u Fejsbuk grupi za roditelje koja broji 18.000 članova, a čiji je i sama član.

„Neki prosek bi bio oko 500 evra za osnovne troškove i to samo za logopeda, defektologa i psihologa“, govori Stefana za „Vreme“. „Dobijala sam čak poruke po hiljadu evra, a na to treba dodati i brojne druge troškove i dodatnu terapiju.“

Iako su sva ova deca verovatno pacijenti i u regularnom državnom sistemu javnog zdravlja, a država ima zaposlene specijaliste na svim ovim radnim mestima – njih je jednostavno nedovoljno da bi mališani sa smetnjama u govornom i jezičkom razvoju mogli da napreduju.

Na pitanje redakcije, zašto ova deca ne dobijaju dovoljan broj termina u sklopu osnovnog lečenja, nisu odgovorili iz Ministarstva zdravlja, a odgovor nije stigao ni od resornog ministra Zlatibora Lončara.

Potrebna su tri termina – dobijaš jedan

Stefanin sin Vanja ima pravo na jedan termin nedeljno kod državnog logopeda i defektologa, koji su i sami, objašnjava ona, rekli da je potrebno da dečak ide kod specijaliste minimum tri puta.

Vanja ima sedam godina, a ponovo ide u predškolsko, jer su stručnjaci procenili da zbog dijagnoze ADHD i problema u govoru ne treba još da krene u školu. Ipak, Stefanu i njenog supruga su ohrabrili da što više vežbaju sa njim, i oni kao i stručnjaci, jer su mogućnosti za pomak u njegovom napretku jako velike.

Zato su Milosavljevići ranije za logopeda i defektologa plaćali mesečno još oko 48.000 dinara, ali su sada uspeli da nađu stručnjake kod kojih plaćaju oko 25.000 za mesec dana, a  Stefana kaže da im mnogo znači što „mogu da plate kada imaju para“.

„Ranije smo morali da dajemo 2.800 dinara za 45 minuta rada i tako tri puta nedeljno, tako da je sva sreća da smo uspeli da se snađemo i da nađemo jeftinije“, dodaje.

Foto: Privatna arhiva
Stefana sa sinom Vanjom

Suplementi i terapija

Dva suplementa koje Stefana Vanji kupuje koštaju oko 50 evra i traju oko mesec i po dana, a roditelji koji su odgovarali na njeno pitanje u grupi, mahom su napisali da potroše mesečno oko 100 evra na njih.

Vanja pije i lek koji pokriva javno zdravlje koji košta svega nekoliko stotina dinara.

Pored toga, mnogi plaćaju i dodatnu terapiju koja stimuliše mozak i razvoj govora i jezika koja košta i po 10.000 hiljada evra godišnje, a neophodno je da se ona ponavlja. Dodatni problem je što zbog ove terapije moraju da putuju u Hrvatsku i, naravno, što država ni nju ne pokriva.

„Bitno je razumeti, to nije neka alternativna medicina već terapija koju nam preporučuju svi stručnjaci i u državnim zdravstvenim ustanovama koji na svom nalazu napišu da je ona neophodna. Kada ih pitamo da nam ih prepišu, samo slegnu ramenima“, dodaje.

Čak i za terapiju koju pokriva država postoje problemi jer je zbog nedostatka kadrova – pomoć daleko. Neke porodice su primorane da putuju i po 30 kilomeatra da idu na te tretmane, a  ne dobijaju refundiranje troškova.

Pritom, ne govori se o jednom odlasku na pregled ili vežbu, već o putovanju svake nedelje, a za neke je to i nekoliko puta nedeljno.

Prodaju stanove, automobile

Stefana je od roditelja iz grupe dobila poruke da ljudi prodaju stanove i automobile da bi lečili dete, a u sličnim problemima su i ona i njen muž.

Ona je po struci ekonomista i radila je dok se nije porodila. Kada su kod Vanje primetili ozbiljne probleme u govoru i pažnji, ispostavilo se da Stefana ne može da se vrati na posao, što su joj i lekari savetovali.

Ipak, sve do Vanjinih tri i po godine, ona nije mogla da dobija državnu nadoknadu za tuđu negu i pomoć, jer je dečak tek tada dobio zvaničnu dijagnozu, što je i uobičajeno za ovaj vid problema.

„Dodatno nas je porazilo što smo mi išli od lekara do lekara u državnom sistemu i niko nam nije ni rekao da imamo pravo na pomoć, da možemo da se prijavimo za umanjenje struje i drugih dažbina“, dodaje.

Od Vanjine pete godine, dobijaju naknadu za tuđu negu i pomoć koja jiznosi 15.000 dinara, a od skoro je povećana za 100 dinara.

Stefana je pokušala da radi u banci pre godinu dana, ali je to bilo nemoguće, sa svim dečakovim pregledima i obavezama oko njegovog zdravlja i napretka.

„Dan mi počinje sa njim u jutarnjoj igri, a već od osam idemo u vrtić, gde ostaje do 13 časova. Nakon toga žurimo svaki drugi dan kod specijaliste na vežbe, pa ostanemo posle toga malo u parku. Onda nam se priključi suprug, pa opet idemo kući da vežbamo sa njim“, priča Stefana. „Naš ceo život se sveo na njegov oporavak. “

Uvek bi, kaže, volela, zbog sebe, a i dečaka, da se vrati na posao. Ipak, ona i muž su se podelili tokom radnog vremena – on radi, a Stefana radi oko Vanje. I imaju jedan cilj – da „Vanja krene neometano u školu“.

„Da se izvuče“, dodaje.

Tagovi:

Deca deca sa smetnjama u razvoju Roditelji Zdravstveni sistem
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Obrazovanje i protesti

27.avgust 2025. K. S.

„Ne damo Petu“: Protest ispred Pete beogradske gimnazije

Pod sloganom „Ne damo Petu“ održan je skup pred Petom beogradskom gimnazijom. Profesori traže hitnu reakciju nadležnih organa i inspekcije rada i zaštitu zaposlenih od diskriminacije i mobinga

Toplotni talas

27.avgust 2025. K. S.

Novo upozorenje RHMZ-a: Povratak ekstremnih vrućina

Posle prijatnih temperatura, u narednim danima novi toplotni talas u Srbiji

Prisustvo specijalne jedinice KP tokom Mitrovačkih dana i svirke na alternativnoj bini Mitrovica International Jazz Days u Severnoj Mitrovici, a koji se inače održava u Južnoj Mitrovici

Kosovo

27.avgust 2025. Milica Srejić

Duge cevi i loš prevod: Kako izgleda izveštavanje sa terena na Kosovu?

Za srpske novinare na Kosovu i košarkaški turnir ili bezazleni festival postaju izazov. Svuda se mogu pojaviti duge cevi. I svi – uključujući i institucije – obraćaju se često samo na albanskom pa ko razume

Veštačka inteligencija

Hronika

27.avgust 2025. Milica Srejić

Tinejdžer izvršio suicid uz pomoć ChatGPT-a: Gde su bili roditelji?

Iz Amerike je stigla vest da je šesnaestogodišnji A. R. izvršio samoubistvo, a da njegovi roditelji za to krive ChatGPT. Sledi niz pitanja: kakva je uloga roditelja u svemu tome?; kako prevenirati takve situacije? Konačno, mogu li deca da naprave razliku da se iza ChatGPT-a krije tehnologija, a ne čovek?

Saobraćaj

27.avgust 2025. K. S.

Epske gužve na graničnim prelazima

Poslednjih dana se na ulazak i izlazak iz Srbije iz susednih zemalja čeka i po nekoliko sati. Gde su najveće gužve

Komentar

Komentar

Vučićeva sirotinja

Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda

Nemanja Rujević

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure