Leskovac će tokom narednih godinu i po dobiti 565 miliona dinara kako bi realizovao projekat Prestonica kulture Srbije, najavio je ministar kulture Nikola Selaković.
Projektom je predviđen i spomenik kralju Milanu Obrenoviću, u čije vreme je, objasnio je Selaković, jug Srbije oslobođen od Turaka. Naglasio je i da će Leskovac biti prvi grad koji će dobiti njegov spomenik.
Moje pare moj spomenik
Leskovčani bi, međutim, voleli da dobiju spomenik neke druge istorijske ličnosti, neke koju više doživljavaju kao svoju, i pre svega, koju su sami izabrali.
Ali, niko ih nije pitao. Zapravo, tad su od ministra prvi put čuli da će dobiti spomenik. Bespogovorno. Verovatno po logici – ko plaća taj bira spomenik.
Kralj Milan
Kralj Milan Obrenović je, znamo iz škole, jedan od najznačajnijih ali i najkontroverznijih srpskih vladara 19. veka, uveo je Srbiju u moderno doba, a za vreme njegovog mandata jug zemlje, uključujući i Leskovac, konačno je oslobođen od viševekovnog turskog ropstva. Leskovac je oslobođen 11. decembra 1877. godine i opet postao deo Srbije. Bio je to početak novog perioda razvoja u kome je grad postao važan industrijski, zanatski i trgovački centar. Njegova odluka da srpska vojska, uz podršku Rusije, pređe granicu kod Aleksinca i krene ka Leskovcu, pokazala se kao istorijski presudna.
Oslobođenjem juga Srbije, Milan Obrenović je stekao ne samo vojnu, već i diplomatsku pobedu. Na Berlinskom kongresu 1878. godine, zahvaljujući njegovim naporima i političkoj spretnosti, velike sile su priznale nezavisnost Srbije i potvrdile njene nove granice, čime su Leskovac i okolni krajevi i zvanično postali deo Kraljevine Srbije.
Stefan Nemanja, Nikola Skobajić…
Leskovčani ne umanjuju značaj kralja Milana po njihov grad. Oni bi samo hteli da im je data prilika da učestvuju u odlučivanju.
Na društvenim mrežama komentarišu da je kralj Milan spomenik mogao da dobije u Nišu ili nekom od drugih gradova, takođe oslobođenih tokom Srpsko-turskog rata, i smatraju da je spomenik u Leskovcu jednako zaslužio Stefan Nemanja, koji je Dubočicu, današnji Leskovac i okolinu, pripojio srpskoj državi.
Mnogi su smatrali da bi Leskovac trebalo da ima spomenik Nikole Skobajića, vlastelina i vojvode iz polovine 15. veka, koji je postao simbol otpora turskom osvajanju. On je, sa malom vojskom, uspeo da nanese težak poraz Osmanlijama kod Leskovca. Po predanju, odbio je ponudu da se preda i primi islam, pa je zajedno sa svojim bratom Dimitrijem mučenički pogubljen 16. novembra 1454. godine.
Leskovčani naglašavaju da oni ne osporavaju ničiji istorijski značaj, samo bi hteli da budu pitani čiji spomenik će se nalaziti u njihovom gradu.
Izvor: Rešetka
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!