
Ekologija
Nezaštićena priroda: Srbija treća najgora u Evropi
Po broju zaštićenih područja, Srbija se nalazi na dnu liste UN i Svetske banke, sa nacionalnim parkovima i zaštićenom prirodom koji zauzimaju tek osam odsto njene površine
Skupštini grada Beograda pokret Kreni-promeni predao je danas peticiju koju je potpisalo više od 31.500 građana protiv rušenja sajma
Pokret Kreni-promeni predao je danas, u zgradi Skupštine grada Beograda, peticiju sa više od 31.550 potpisa građana kojom se zahteva da se ceo kompleks Sajma stavi pod zaštitu, i da se odustane od rušenja hala. U protivnom vlast će se suočiti sa građanskom neposlušnošću, saopštio je Pokret.
Ovom peticijom Kreni-promeni zahteva da se pokrene postupak zaštite celog kompleksa Beogradskog sajma.
Vođa Tima za Sajam Angelina Jokić poručila je vlastima da Sajam mora ostati jedan do simbola Grada, tako da se ne sme dozvoliti njegovo rušenje, zbog čega je i pokrenuta peticija pod nazivom „Zaštitimo Sajam. Rušenje Beograda mora da stane“, prenosi Danas.
Pod maskom organizacije izložbe “EKSPO 2027” planira se ruženje kompleksa Beogradskog sajma i najavljuje izgradnja novog sajamskog kompleksa na surčinskim njivama, a ovaj proctor “oslobodi” za širenje Beograda na vodi.
Zaštititi identitet Beograda
Jedino se ne bi rušila Hala 1 jer je ona zaštićena zakonom, a umesto ostalih hala planira se izgradnja stambenih zgrada.
Arhitekta Zorica Rančić pozvala je kolege iz struke, arhitekte, urbaniste i zaštitare da zajedno zaštite indentitet Beograda kako ne bi izgledao kao gradovi iznikli iz prašine koji međusobno liče i da “genijalnost naše pameti i naših ruku ne zauzme uvozna konfekcija“.
Dodaje da svi žele da se Beograd razvija, ali održivi razvoj nije rušenje svega po svaku cenu kako bi se nešto zidalo, već čuvanje svog kulturnog identiteta i svega vrednog, te da u Beogradu ima dosta mesta gde može da se gradi.
Prema njenim rečima, ne sme se dozvoliti rušenje hala 2 i 3 jer su po svemu jednake vrednosti hali 1, za koju je planirano da bude sačuvana.
Tokom obraćanja medijima najavljeno je da će pokret za desetak dana pozvati predstavnike struke da podrže dokument o potrebni očuvanja Sajma, čija je izrada u toku.
“Sajam prethodnih sedam decenija, nije bio samo objekat komercijalne namene, bio je u službi građana tokom poplava 2014. godine, karantina za vreme virusa korona, punkt za vakcinisanje. Generacije studenata u njemu su polagale prijemne ispite za fakultete. U kriznim situacijama uvek bio tu za Beograđane i sada je došlo vreme da ga zaštitimo, da bi služio i budućim generacijama”, navodi se u tekstu peticije.
Vrednost zemljišta
U zvaničnim papirima objavljenim na sajtu APR piše da je površina Beogradskog sajma 243.233 kvadrata ili nešto više od 24 hektara građevinskog zemljišta. Imajući u vidu da je cenu kvadrata parcele koja se nalazi u neposrednoj blizini, a koju je već kupio Beograd na vodi, može se zaključiti da vrednost celokupnog zemljišta iznosi oko 119,2 miliona evra, piše Nova.rs.
Ipak, predsednik Srbije je u svojoj prezentaciji naveo da će stambeni objekti zauzeti 12,1 hektar tog prostora, što znači da bi Beograd na vodi to zemljište morao da plati bar 50 miliona evra, ako se vodilo računa o tržišnoj ceni.
Po broju zaštićenih područja, Srbija se nalazi na dnu liste UN i Svetske banke, sa nacionalnim parkovima i zaštićenom prirodom koji zauzimaju tek osam odsto njene površine
Kako su tokom studentskog protesta na Sretenje udarili kiša, sneg i minus, Kragujevčani su masovno puštali ljude u svoje kuće da se okrepe, iako ih uopšte ne poznaju
Na stotine građana Župe izašlo je da podrži svoju decu. Studenti su na Sretenje organizovali protest pod nazivom „Sloboda počinje tamo gde strah nestaje”, a upravo se to i osetilo na ulicama Aleksandrovca
Hiljade građana okupilo se u centru Kragujevca da dočeka studente koji su danima pešačili ka tom gradu. Studenti su se u srce Srbije uputili iz tri pravca – sa zapada, severa i juga
Beogradski srednjoškolci okupili su se ispred zgrade Vrhovnog javnog tužilaštva kako bi pružili podršku studentima. Oni su za okupljene priredili nastup hora i benda, nakon čega je do 19 časova predviđen bazar, a sva prikupljenja sredstva doniraće u humanitarne svrhe
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve