img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

16. јул 2025, 15:14 Igor Božić, programski direktor N1
Foto: printscreen
NEMA VIŠE: Poslednje vesti Al Jazeere u regionu Foto: printscreen
Copied

Globalni udar na profesionalne medije: gašenje AJB, kraj VoA i RFE, odlazak SIDA, pritisci na N1

Piše: Igor Božić, programski direktor N1

Subota je, podne. Prve vesti Al Jazeere Balkans iz Sarajeva. Sve teče uobičajeno. Vesti o napadima u Gazi, slede vesti iz rata u Ukrajini, zatim o stanju na ulicama Srbije usled blokada, priča o tome zašto nema vode u Vrdniku, pa odjava.

“Ovo je bio naš poslednji dnevnik, posle 14 godina. Davali smo glas onima koji nisu imali gde da se čuju”, izgovara perfektno obučena voditeljka, kamera švenkuje ka reflektorima, gase se svetla.

Poslednje vesti završene su bez dramatike, sledeći svoju četranestogodišnju uređivačku politiku. Na AJB mogli ste da čujete i vidite sve vesti, uvek s distance, bez ličnog pečata, bez emocija. Skoro da nikada nije bilo iskakanja iz šeme zbog vanrednih događaja, ali za one koji su hteli da se informišu AJB je bio mesto gde su svakako mogli da vide najvažnije priče iz regiona.

Vest o gašenju došla je odjednom i bila je pravo iznenađenje. Niko nije očekivao da će globalna mreža iz Katara ugasiti projekat koji su finansirali skoro deceniju i po. Obrazloženje da je u pitanju finansijska neisplativost ne deluje baš uverljivo jer ovakvi projekti news kanala ne mogu da donesu zaradu. Ne treba zaboraviti da je Al Jazeera imala eksperiment u SAD, kada je posle ulaganja od milijardu dolara posle samo godinu dana ugasila mrežu u Americi. Taj potez je delovao logično jer su katarski vlasnici shvatili da Amerikanci jednostavno odbijaju da se informišu preko kanala koji dolazi s Bliskog istoka, bez obzira na to što su na ekranu gledali iskusne američke novinare. Investicija na Balkanu, uz angažovanje iskusnih lokalnih profesionalaca, trajala je 14 godina. Praktično u jednom danu bez posla je ostalo 200 ljudi sa teritorije bivše Jugoslavije. To su bili ljudi koji su poštovali pravila profesije i nisu izlazili iz tog okvira nikada.

GLOBALNA STRATEGIJA: ISTINU POTOPITI TIŠINOM

Samo nekoliko meseci ranije svedočili smo naprasnom gašenju višedecenijskih medijskih projekata iz Amerike. Jednom odlukom ukinuto je finansiranje američkog Voice of America (VoA) i Radio Free Europe/Radio Liberty. Kada je Donald Tramp, tokom povratka na tron u Vašingtonu, zahtevao gašenje američkih servisa koji informišu svet, njegov gest je tumačen kao populistički hir. Ali bio je mnogo više od toga. Njegova administracija je tvrdila da su Voice of America i RFE/RL “zastareli”, da ih vode “levičari” i da je vreme za nove platforme, fleksibilnije, brže, manje zahtevne. Ali prava poruka bila je: istina je preskupa ako nije u funkciji moći i ako ne služi onome ko vlada.

Zvanična objašnjenja ne mogu da sakriju ono što postaje sve vidljivije i to sve u jednoj godini: na delu je globalna strategija uništavanja profesionalnih medija. Profesionalni mediji su neisplativi. Ili preciznije: nepoželjni. Ova godina ostaće upamćena u istoriji kao godina egzodusa medijskih profesionalaca. U tom duhu, kada jedna regionalna redakcija poput AJB nestane, nije u pitanju samo korporativna odluka. U pitanju je nastavak globalnog obrasca u kojem se najpre slabi poverenje u tradicionalne izvore, zatim se isti ti izvori urušavaju finansijski, i na kraju – gase bez otpora.

OSTRVO KOJE JE SMETALO

Ostrva razuma i proverenih informacija potapaju se jedno po jedno u globalnom naletu populizma. Al Jazeera Balkans je bila jedno takvo ostrvo. Postavljala je pitanja. Bavila se ljudima. Dopuštala kompleksnost. U regionu u kojem je polarizacija norma, a propaganda valuta, novinari AJB nisu bili deo te matrice. Njeni reporteri su putovali, izveštavali i proveravali činjenice. Njeni urednici su birali ton, reči, kontekst. I to nije bilo malo. Čitajući likovanje režimskih botova u Srbiji, shvatam da je i to malo ostrvo bilo smetnja jednoumlju koje kosi sve pred sobom. I sada, kada tog ostrva više nema, postavlja se pitanje: koliko je još news kanala ostalo, koliko profesionalnih informativnih ostrva?

N1 POD REFLEKTORIMA VLASTI

U Srbiji, redakcija N1 svakodnevno živi pod pritiscima, targetiranjem, etiketama i pretnjama. Smenom Dragana Šolaka i Viktorije Boklag sa čela United Group, kompanije u čijem okviru posluje i N1, otvorena su vrata za potencijalnu krizu. Još nema direktnih udara i otvorenih pritisaka, još niko ne ruši zidove, ali glasine se šire. Odmah posle prodaje SBB u aprilu, predsednik Srbije, koji već godinama targetira N1 u svakom obraćanju, dao je prognozu da merimo vreme do gašenja do novembra ove 2025.

Kako to Aleksandar Vučić može da zna? Kaže, finansiranje nam je ugroženo. Nije tačno. N1 u Srbiji posluje pozitivno. Zašto bi onda neko želeo da ugasi televizuju koja je mesecima unazad najgledanija u SBB mreži? I novim vlasnicima SBB iz Yettela mora biti jasno da su korisnici kod njih isključivo zašto što razliku na tržištu prave N1 i Nova. Dakle ako pričamo o poslovnim razlozima – vlasnicima (BC partnersu) i onima koji emituju naše kanale (Yettelu), može samo da koristi to što nas imaju.

Jasno je da je za investicioni fond ključna zarada i da je naš ključni strah da li ćemo se naći na listi za prodaju. Odgovor od svojih vlasnika čekamo i to nas u Srbiji posebno zabrinjava jer je svima jasno da je vlast Aleksandra Vučića odlučna da nas potpuno uništi. Zato nam je važno da dobijemo jasnu potvrdu da nismo na prodaju. Bilo bi neodgovorno praviti se da ne vidimo mogućnost da se i kod nas pokuša ono što je već viđeno drugde. Kada profesionalni standardi postanu teret, kad nezavisnost postane trošak, a istina pretnja – sledi neizvesnost.

SIDA ODLAZI – A KO OSTAJE?

Gašenje AJB, gašenje VoA, batrganje RFE da preživi, moguća promena strategije u UG – sve to nisu izolovani incidenti. To je deo šire slike. Prošle nedelje stigla je još jedna tiha, ali snažna poruka: švedska razvojna agencija SIDA objavila je da će se do juna naredne godine povući sa Zapadnog Balkana i iz Turske.

Za one koji se bave slobodom medija, ljudskim pravima i razvojem civilnog društva, to je bila vest koja odzvanja dublje nego što se na prvi pogled čini. Osnovana 1995. kao nezavisna agencija švedskog Ministarstva spoljnih poslova, SIDA je bila jedna od poslednjih stabilnih tačaka međunarodne pomoći u regionu. Njeno prisustvo nije bilo simbolično – bilo je strukturno.

Programi su obuhvatali ključne reforme: vladavinu prava, zaštitu ljudskih prava, osnaživanje civilnog društva i podršku slobodnim medijima. Povlačenje dolazi u trenutku kada su mnoge organizacije već uzdrmane zatvaranjem USAID projekata, a evropski fondovi preopterećeni.

Ovo je nova etapa u sistemskom slabljenju infrastrukture javnog interesa. Manji istraživački mediji, dokumentarni autori, inicijative protiv dezinformacija – svi oni zavise od tih fondova da bi uopšte postojali. Kada ta podrška nestane, ne nestaju samo budući projekti. Nestaje i poverenje da postoji iko ko želi da ih održi. Povlačenje SIDA nije samo unilateralna odluka Švedske. To je simptom veće priče: da je prostor za slobodno, hrabro i odgovorno informisanje sve manji. Da ostajemo bez saveznika iz Evrope i sveta koji se deklarativno zalažu za demokratiju, nezavisni novinari ostaju prepušteni sami sebi.

HAOS KAO ORUĐE KONTROLE

Mediji se preoblikuju. Ne u skladu sa potrebama javnosti, već u skladu sa potrebama moći i moćnika. Informacija više nije vrednost sama po sebi. Postala je oružje. A najefikasniji način da kontrolišeš istinu nije cenzura. Već haos. Kada nemaš kome da veruješ, kada su svi “isti”, kada su činjenice stvar percepcije, tada si savršeno podložan manipulaciji. U toj strategiji, profesionalni mediji nisu neprijatelji – oni su kolateralna šteta.

Zato je važno da N1 ostane ono što jeste. I nije u pitanju samo samoodržanje. U pitanju je javni interes. Da svakog dana postoji neko ko pita, proverava, insistira. Da neko napravi razliku između spinova i propagande. Da neko izgovori ono što drugi prećutkuju. Da prenesemo uživo ono što se događa na ulicama. Za sada, to radimo. Uz podršku publike. Uz poverenje koje nije dato, već zasluženo u poslednjih skoro 11 godina, uz redakciju koja zna zašto je ovde.

KADA MRAK POSTANE PRAVILO

Ali svi moramo znati: ako se sistemski gasi profesionalno novinarstvo u celom svetu, neće ni nas zaobići. I zato ne smemo biti tihi. Ne kada se gasi svetlo. Jer kada svetla nestane, mrak nije samo posledica. Mrak postaje pravilo. Zato treba govoriti. I snimati. I pisati. Dok god imamo reči, kamera, prostor i publiku. Nijedna redakcija nije večna. Ali ideja istine – mora biti. U suprotnom ostaje nam samo propaganda režima, haotične neproverene informacije na društvenim mrežama koje ne mogu da zamene profesionalne medije, koliko god neki mislili da je to dovoljno.

Tagovi:

Igor Božić Mediji N1
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
U znak podrške kolegama sa Univerziteta u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici i Srbima sa Kosova, studenti u blokadi organizuju u subotu skup u Beogradu.

Protesti

11.октобар 2025. B. B.

Skupovi podrške Srbima sa Kosova u režiji i studenata i vlasti

U subotu se održavaju skupovi podrške Srbima sa Kosova. Organizuju ih i studenti i vlast

Mitropolit Justin jedan je od šestorice arhijereja Srpske pravoslavne crkve koji su stali u odbranu studenata.

SPC

11.октобар 2025. A. I.

„Kaznena ekspedicija“ protiv mitropolita Justina: Da li su moguće litije u Kraljevu?

Mitropoliti žički Justin podržao je studente. Zato je vrh SPC-a pokrenuo protiv njega „kaznenu ekspediciju“. U Kraljevu se pominju litije kao vid podrške Justinu

Roditelj-negovatelj

10.октобар 2025. Marija L. Janković

Ćacilend: Policija odbila da obezbedi protest roditelja bolesne dece

Režim je prvo odbio da usvoji zakon roditelj-negovatelj, a zatim je policija odbila da obezbeđuje protest roditelja

Rat u Gazi

10.октобар 2025. N. M.

Vučić: Hamas bi mogao da oslobodi srpskog državljanina Alona Ohela

Srbija je od samog početka pratila situaciju sa Alonom Ohelom i „tiho diplomatskim kanalima“ podržavala napore koji vode njegovom bezbednom povratku, rekao je predsednik Aleksandar Vučić za Džeruzalem post

Zrenjanin

10.октобар 2025. K. S.

Nepoverenje Zrenjaninca u pijuću vodu: „Unucima je neću davati“

Posle više od dve decenije, voda u Zrenjaninu je prema rešenju gradskih vlasti ponovo proglašena ispravnom za piće. Ipak, među građanima i dalje vlada nepoverenje

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure