img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Čista energija

Iskorak u budućnost: Više od dvadeset srpskih solarnih škola

04. januar 2026, 14:44 Jelena Kozbašić (Klima 101)
U Srbiji ima više od 20 solarnih škola u statusu prozjumera. Foto: Freepik/prostooleh
Cene električne energije trenutno su veoma niske
Copied

U Srbiji ima više od 20 solarnih škola u statusu prozjumera

Tri škole iz Kragujevca i jedna iz Vranja nedavno su se upisale u registar kupaca-proizvođača i proizvode struju iz sopstvenih solarnih elektrana. Tako je ukupan broj solarnih škola u statusu prozjumera širom zemlje premašio dvadeset.

Najnoviji iskorak ka obnovljivim izvorima u Kragujevcu napravile su OŠ „Sveti Sava”, OŠ „Miloje Simović” u Dragobraći i OŠ „Natalija Nana Nedeljković” u naselju Grošnica, dok u Vranju solarni paneli krase OŠ „Vuk Karadžić”, piše Jelena Kozbašić za portal Klima 101.

Na školi „Sveti Sava” u Kragujevcu postavljena je elektrana od 40 kilovata, a na dve manje škole na periferiji grada instalisana su postrojenja od po 15 kilovata.

Solarna elektrana na školi u Vranju ima snagu od 45 kilovata, a kupac-proizvođač postao je i vranjski vrtić „Boško Buha” uz postrojenje od 30 kilovata.

Energetska tranzicija zahvatila je i visokoškolsko obrazovanje: Fakultet za poslovne studije i pravo u Trsteniku sredinom novembra pustio je u rad solarnu elektranu od 40 kilovata.

Osnovna ideja zaokreta ka obnovljivim izvorima jeste da – uz pomoć sopstvene proizvodnje sunčanih kilovat-časova – objekti smanje račune za struju.

Koliko kupaca-proizvođača ima u Srbiji?

Zaključno sa 24. decembrom, u registru kupaca-proizvođača koji nisu domaćinstva ili stambene zajednice upisan je 1.631 korisnik sa ukupnom instalisanom snagom elektrana od 88.811 kilovata.

Tokom ove 2025, ovaj spisak „ostalih” kupaca-proizvođača proširen je za 443 novih proizvodnih objekata, što je porast od 37,3% u odnosu na početak godine.

Ali ko su zapravo kupci-proizvođaci koji nisu domaćinstva ili stambene zajednice?

Pored škola, vrtića i visokoškolskih ustanova, to su brojne druge institucije, poljoprivredna gazdinstva i preduzeća širom Srbije – od mlekara i vinarija preko pekara i prodavnica do hotela i fabrika.

Koliko je društvo ostalih kupaca-proizvođača šarenoliko, i u pogledu delatnosti i u pogledu geografije, pokazuje sledeće.

U registru su se našli Narodna biblioteka Srbije, Etnografski muzej u Beogradu, Opštinska uprava Golubac, Gradska uprava Vranje, pčelarska zadruga iz Trstenika, Centar za nestalu i zlostavljanu decu u Novom Sadu, jedan subotički sportski centar, fudbalski klub iz Bačke Topole, regionalna deponija u Pirotu, Toplana Kraljevo, Fakultet tehničkih nauka u Čačku, Lidlov logistički centar u Lapovu, proizvođač posuđa Metalac iz Gornjeg Milanovca, benzinske pumpe, pa čak i manastiri i crkve.

Status kupaca-proizvođača ili prozjumera u domaće zakonodavstvo uveden je ne tako davno – 2021. godine.

U registar ostalih prozjumera, izgradivši solarnu elektranu od 500 kilovata, prva se upisala fabrika za visokotehnološke elektronske komponente za automobilsku industriju, Gruner Serbian, iz Vlasotinca. Ovo se desilo 1. aprila 2022.

Pored registra ostalih kupaca-proizvođača, postoje i registri prozjumera koji su domaćinstva ili stambene zajednice.

Kako pokazuju podaci Elektrodistribucije Srbije, do sada je status kupca-proizvođača steklo 4.435 domaćinstava sa ukupnim kapacitetima od 37.195 kilovata, kao i šest stambenih zajednica.

Ranija analiza Udruženja OIE Srbija pokazala je da se instalisana snaga svih prozjumera za godinu dana uvećala za 61% – sa 74,8 megavata u novembru prošle na preko 120 megavata u novembru ove godine.

Projekat „Solarni paneli u školama Zapadnog Balkana”

Projekat „Solarni paneli u školama Zapadnog Balkana” u našoj zemlji sprovodi Fondacija za otvoreno društvo.

Ugovorom u vrednosti od 150 hiljada dolara još tri škole u Kragujevcu treba da dobiju solarnu elektranu: OŠ „Stanislav Sremčević”, OŠ „Dositej Obradović” u Erdeču i „Sreten Mladenović” u Desimirovcu.

Ovaj program energetske transformacije realizuje se širom regiona i obuhvata oko 80 škola. U Srbiji su do sada sprovedena dva pilot projekta, u Velikom Gradištu i Pirotu, a solarne panele je dobilo i šest škola u Valjevu.

Radove na solarnim elektranama u Kragujevcu izvela je firma Conseko doo.

 

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

Prozjumeri Struja Solarna energija Električna energija solarni paneli
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Putnički voz Soko na stanici

Brzi voz Beograd-Budimpešta

17.jul 2026. B. B.

Peter Mađar: Putnički saobraćaj na pruzi Budimpešta-Beograd za najviše dva meseca

Mađarski ministar saobraćaja David Vitezi trebalo bi uskoro da poseti Srbiju i da sa srpskim vlastima razgovara o usklađivanju signalno-sigurnosnih sistema na pruzi Budimpešta–Beograd

Hitna pomoć

Trovanje hranom

16.jul 2026. I.C.

U Leskovcu hospitalizovano 15 dece zbog trovanja salmonelom u lokalnoj brzoj hrani

U Opštoj bolnici u Leskovcu na bolničko lečenje je primljeno 15 dece zbog trovanja salmonelom nakon što su konzumirala testeninu u jednoj lokalnoj brzoj hrani

Prosveta

16.jul 2026. Marija L. Janković

Bebe i prvake ne može da čuva AI: Bolje biti učitelj nego nastavnik

Mladi u Srbiji bi pre bili bili vaspitači u vrtiću ili učitelji nego nastavnici, pokazuju rezultati upisa na fakultete. Da li je učitelj ponovo postao cenjena i plaćena profesija?

Akvarijum kod Ušća

Zaštita životne sredine

16.jul 2026. M. L. J.

Ističe rok za žalbu protiv gradnje na Ušću: Ekolozi zovu građane u pomoć

Građani samo još danas i sutra (16. i 17. jul) mogu da se žale na odluku grada Beograda, prema kojoj za projekat izgradnje Javnog akvarijuma nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu. Ekološko udruženje "Polekol" zove građane u pomoć

Istraživanje

16.jul 2026. Jelena Kozbašić/Klima101

Srbija na evropskom začelju po očuvanju životne sredine

Objavljena je rang lista 177 zemalja na osnovu indeksa učinka u zaštiti životne sredine. Kako se kotira Srbija?

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure