img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nekretnine

Hoće li 2026. pasti cene nekretnina?

07. јануар 2026, 14:09 N. M.
Stanovi u izgradnji Foto: Tanjug/Branko Lukić
Najskuplji stanu prodat je za 2.6 miliona evra
Copied

Tržište nepokretnosti u Srbiji u trećem kvartalu prošle godine imalo je rast od 2,2 odsto u odnosu na isti period 2024. Godine. Kakve se cene očekuju u 2026. godini?

Posle višegodišnjeg rasta cena i tržišta koje je dugo odolevalo ekonomskim šokovima, stručnjaci najavljuju da bi 2026. godina mogla doneti umereni rast cena nekretnina u Srbiji.

„Radio sam analizu čiji rezultati mi deluju dosta iznenađujuće. Glavna tendencija je da se pojavljuje neki rast. Statistički gledano, trenutno je to blagi rast koji se pojavljuje kumulativno, pet do deset odsto na godišnjem nivou. Da li ćemo to ‘ispeglati’ ili će se promeniti, za sada ne znamo, ali najverovatniji scenario je umereni rast uz stabilizaciju ili blagi trend rasta“, kaže Milić Đoković, potpredsednik Stručnog saveta Klastera nekretnina Srbije, za Insajder.

Najveći udeo u ukupnoj vrednosti prodatih nepokretnosti u trećem kvartalu 2025. godine zauzima prodaja stanova sa 1,1 milijardom evra. Za kuće je izdvojeno 161,6 miliona evra, za građevinsko zemljište 99,4 miliona evra, za poslovne prostore 66 miliona evra za poljoprivredno zemljište 50,6 miliona evra.

Najviše kredita korišćeno je za kupovinu stanova, pri čemu je 34,5 odsto svih kupovina realizovano na taj način, što je rast u odnosu na 24,5 odsto iz istog perioda 2024. godine.

„Da li će ostati krediti za mlade ili neće – to je dosta uticalo na primarno tržište, ali i na sekundarno i tercijarno. Imamo i zakon ‘Svoj na svome’. Kako će se to pokazati na tržištu, videćemo krajem 2026, pre toga je teško proceniti“, dodaje Đoković.

Pored makroekonomskih faktora, dodatni pritisak na kretanje cena stvaraju i regulatorni i administrativni izazovi. U poslednje vreme zabeležen je pad broja izdatih građevinskih dozvola, što je direktno uticalo na smanjenje obima gradnje.

Rast cene u Beogradu

Još kada je najavljena izgradnja Ekspo centra, stručnjaci su prognozirali rast cena kvadrata i povećane potražnje u beogradskoj prigradskoj opštini Surčin. Pretpostavka je bila da će umesto 1.500, kvadrat koštati 2.000 evra. Od tada, vrednost kvadrata u Surčinu je porastala za tri puta, a ukoliko je nova gradnja cena ide i do 2.800 evra.

Najskuplje je prodat stan na teritoriji gradske opštine Savski Venac, ukupne površine 284 kvadrata, za 1,4 miliona evra, dok je najskuplji kvadrat stana prodat po ceni od 6.818 evra na teritoriji te gradske opštine na lokaciji Beograd na vodi.

Raste udeo onih koji kupuju na kredit

Kada je reč o strukturi kupaca, tržište i dalje nose keš kupci i investitori, ali sve više raste udeo građana koji kupuju na kredit.

„Što se tiče strukture kupaca, pojavili su se podaci, a oni će biti naročito jasni kada izađu oni za četvrti kvartal, da je preko 40 odsto kupaca kreditno. Pričam konkretno o gradu Beogradu. To se kod nas nikada ranije nije dešavalo. Tendencija je da idemo ka odnosu pola-pola: pola kreditni kupci, pola ostali. To pokazuje da je novac relativno jeftin, doduše bezvredan, ali jeftin. To je zakon velikih brojeva“, objašnjava Đoković.

On dodaje da se ovakvi trendovi odražavaju i u širem ekonomskom kontekstu.

„Vidite i sami – čokolada u marketu sada košta 600 dinara, a do nedavno je koštala 400. Hiljadu evra pre godinu dana i hiljadu evra danas i nije isto. To je samo igra brojeva“, ističe Đoković, pa dodaje.

„Ljudi čekaju neki pad, a novac propada. Ako nemate u šta drugo da ulažete, ako nemate investiciju koja vam donosi pet ili šest odsto prihoda kroz rentu, šta ćete drugo nego da ulažete u nekretnine? Kod nas nema poverenja u berzu, u indekse – samo u ‘goli beton’. Zato je moj savet: ko može – neka kupuje sada. Ako nemaš mnogo para, kupi garažu i izdaj je. Ako imaš više, kupi stan.“

Skoro duplo skuplje nego 2019.

Stan koji ste 2019. godine u Beogradu u starogradnji pazarili za 100.000 evra, danas biste mogli da prodate za čak 187.000 evra, pokazuje računica koju je uradio Republički geodetski zavod.

Ispostavilo se da je posebno poskupela starogradnja u odnosu na novogradnju. Verovatno je tome doprinelo i nepoverenje ljudi u današnje investitore, koju zgrade dižu često bez potrebnih građevinskih dozvola ili uz dozvole koje potplaćuju, o čemu je „Vreme“ već pisalo.

Na neverovatne turbulencije u cenama kvadrata je u Srbiji uticao dolazak stranaca usled rata u Ukrajini i haosa u Rusiji, sa prinudnim slanjem ljudi na front. Ipak, ogromno povećanje cena stanova došlo je i zbog specifične ekonomske politike koju država vodi, a koja se odnosi na povećanje cena sve robe i usluga, pa tako i materijala za građevinu.

 

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

Srbija Nekretnine cena nekretnine beograd ko kupuje nekretnine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Zvučni top kod Skupštine Srbije 15. marta

Afera „Zvučni top“

01.јул 2026. B. B.

Regionalna lekarska komora Vojvodine: Pomoć kolegama u slučaju „zvučni top“

Regionalna lekarska komora Vojvodine želi da pruži pomoć svakom lekaru „čije se profesionalno postupanje pokušava dovesti u pitanje iz vanstručnih razloga“

Borba protiv korupcije

Korupcija

01.јул 2026. B. B.

Predstavljanje „Bele knjige“: Korupcija u Beogradu proguta 140 miliona evra godišnje

Svako javno komunalno preduzeće ima svog omiljenog ponuđača, a u Beogradu "40 firmi koje dobijaju skoro sve tendere, piše u "Beloj knjizi korupcije"

Navijači

01.јул 2026. M. L. J.

Razuzdani Đorđe Prelić: Prebijanje i pretnje, ali i državni poslovi za naprednjačkog lojalistu

Ko je Đorđe Prelić, koga je trener fudbalera Teleoptika Marko Jovanović označio kao jednog od napadača na njega

Dragan J. Vučićević drži mikrofon i priča na proslavi Božića u studiju

Mediji

01.јул 2026. M. L. J.

„Informer“ ne haje što redovno gubi sudske procese zbog širenja laži i uvreda

Viši sud u Beogradu utvrdio je da su studenti Lazar i Luka Stojaković pretrpeli povredu časti, ugleda i prava na privatnost zbog neistinitog izveštavanja i objavljivanja njihovih pasoša na portalu Informer

Beograd na vodi

Ekologija

30.јун 2026. B. B.

Profesor Šumarskog fakulteta: Beograd ne može da se ohladi zbog „betonizacije“

„U Beogradu je četiri puta više tropskih noći u letnjim mescima nego, na primer u Zagrebu, a glavni razlog je manjak zelenila i 'betonizacija' grada“, kaže profesor Šumarskog fakulteta Aleksandar Anđelković

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure