img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nasleđe

Građani u borbi za zaštitu Vračara

27. mart 2024, 19:57 Maja Popović
Foto: Mihailo Grbić / Vikipedija
Krunska ulica 2008. godine
Copied

Lakše je dogovoriti se sa jednim vlasnikom vile i uništiti objekat koji je uživao prethodnu zaštitu, nego ući u pregovore sa više vlasnika udžerica na malim čuburskim parcelama, kaže predsednik Društva za ulepšavanje Vračara Aleksandar Arsenijević

“Krunska ulica i Kotež Neimar od 2021. godine čekaju na status zaštićenih prostornih kulturno-istorijskih celina. Elaborati koje je izradio Zavod za zaštitu spomenika grada Beograda, a koje su odobrile nadležne institucije, već dve ipo godine stoji u nekoj fioci u Vladi Srbije, koja nikako da donese odluku o zaštiti ovih delova grada”, objašnjava za „Vreme” predsednik Društva za ulepšavanje Vračara Aleksandar Arsenijević.

Upravo iz tog razloga, Društvo za ulepštavanje Vračara pokrenulo je peticiju za hitno usvajanje odluka o stavljanju ovih delova grada pod zaštitu, a kako bi se sprečilo potencijalno rušenje arhitektonskog nasleđa Beograda zarad investitorskih interesa.

„Nastavićemo da prikupljamo potpise za peticiju onlajn, kao i svakog vikenda kod Kalenić pijace, sve do formiranja nove Vlade, kada ćemo podneti peticiju. Pošto ova Vlada nije pokazala razumevanje i dobru volju da donese tu odluku, očekujemo da u narednoj bude trunke zdravog razuma“, rekao je Arsenijević iz Društva za ulepšavanje Vračara.

Da potpišu peticiju odazvali su se, kako kaže, ljudi koji vole svoj kraj i žele na neki način da očuvaju identitet tog kraja za sledeće generacije.

„Nasrtaji investitora“

“Neimar je primer arhitektonske celine koja to prestaje da bude zbog nasrtaja investitora. Postoje delovi Vračara gde se može eksperimentisati u građevinskom pogledu, kao na primer na Čuburi. Međutim, lakše je dogovoriti se sa jednim vlasnikom vile i uništiti objekat koji je uživao prethodnu zaštitu, nego ući u pregovore sa više vlasnika udžerica na malim čuburskim parcelama“, kaže Arsenijević.

On dodaje da su ga nedavno optužili iz uprave opštine Vračar da ne dozvoljava vlasnicima predratnih vila da svoje kuće prodaju investitorima.

„Stvar je u tome da taj koji vilu kupuje treba da je održava i dovede u bolje stanje, a ne da je ruši. Kada bi tako nešto bilo dozvoljeno u ostatku sveta, Prag, Beč i drugi gradovi ne bi izgledali onako kako izgledaju danas i ne bi bili ni približno ovoliko posećeni“, pojasnio je Arsenijević.

Pomenutim delovima Vračara je 2020. godine istekla prethodna zaštita i od tada su, kako kaže, na meti beskrupuloznih investitora, koji su došli na ideju da poruše čitav kvart između Krunske, Kneginje Zorke, Njegoševe i Smiljanićeve ulice. Tako su kupili i jednu od vila na samom uglu, koja se od tada neprestano urušava.

„Tu smo naišli na razumevanje gradske vlasti i sačuvali smo kvart, ali uprkos tome, investitori su pokušavali u nekoliko navrata da „izguraju” projekat o desetospratnicama na tom potezu“, priča Arsenijević, dodajući da nije izvesno da se od toga definitivno odustalo.

Bageri pobeđuju

Poslednjih godina mnoge su moderne višespratnice, uprkos protivljenju građana, dobile prednost nad vilama koje su tu stajale čitav vek i svedočile o razvoju Beograda po uzoru na druge evropske metropole.

Tako su u prethodne tri ipo godine, nakon što je istekla zaštita, nestale predratne vile u Internacionalnih brigada, Janka Veselionvića, Nikolaja Krasnova, Resavskoj, Đorđa VajfertA i drugim ulicama najmanje beogradske opštine.

„Opština Vračar očigledno u saglasnosti sa investitorima izdaje dozvole za rušenje, mimo Zavoda za zaštitu spomenika“, kaže za „Vreme“ Neda Maletić iz Društva za zaštitu Neimara.

Zbog rušenja pet kuća u ulicama Đorđa Vajferta i Janka Veselinovića na Neimaru, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda podneo je krivičnu prijavu protiv investitora, objašnjava Maletićeva, dodajući da je društvo na čijem je čelu, to isto učinilo protiv rukovodstva Opštine Vračar.

„Pod izgovorom da je loša statika i da se vile same urušavaju, opština izdaje dozvole za rušenje, a mi više nemamo nikakav uvid u to, pre nego što bageri odrade svoje“, rekla je Maletić.

Osim uništavanja kulturnog nasleđa, narušava se i kvalitet života stanovnika Vračara, jer su to uske ulice i infrastruktura predviđena za jednospratne ili dvospratne vile, naglasila je Neda Maletić.

Ulica koja se jošuvek opire

Razvoj Krunske ulice počinje u drugoj polovini 19. veka, kada je započeto širenje grada prema istoku. Ona se prvopitno protezala do današnje Beogradske ulice i predstavljala je neformalan produžetak dvorskog kompleksa.

Nekadašnji vicekonzul Sjedinjenih Američkih država Edvard Maksvel Grant posedovao je placeve između današnjih ulica Krunske I Njegoševe, te se postarao da čitav kvart nikne po uzoru na engleske gradove, što je i usvojeno u urbanističkom planu s kraja 19. veka, kada ovaj predeo postaje deo grada.

Svoj današnji oblik Krunska, sa poprečnim ulicama koje se seku pod pravim uglom, dobija 1906. godine, kada je formiran i centralni drvored po kome je prepoznatljiva. Po tada utvrđenoj liniji, prema kojoj se ostavljaju široki trotoari ka kojima gledaju dvorišta vila, u međuratnom periodu ovde niču neka od najznačajnijih arhitektovnskih ostvarenja.

Upravo iz tog perioda datira i najpoznatija građevina u Krunskoj ulici, Genčićeva vila, u kojoj se danas nalazi Muzej Nikole Tesle. Izgrađena po projektu Dragiše Brašovana, a za trgovca I ministra u penziji, Đorđa Genčića. Ona možda najbolje I svedoči o društvenom miljeu koji je nadomak centra grada živeo.

Usled ratnih razaranja tokom Drugog svetskog rata, neke od vila svoje mesto ustupile su višespratnicama koje su bile deo sasvim drugačije stambene politike, ali ipak su se nekako uklopile.

Inače, ulica je više od deset puta kroz svoju istoriju menjala nazive i u više navrata nosila današnji, Krunska, po simbolu kraljevske vladavine.

Tagovi:

Aleksandar Arsenijević Zaštita Vračar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Tržni centar Galerija

Hronika

17.novembar 2026. I. M.

Sedmoro dece teško povređeno u padu sa pokretnih stepenica u tržnom centru „Galerija“

Desetoro dece povređeno je u tržnom centru „Galerija" nakon pada sa pokretnih stepenica. Prema informacijama Hitne pomoći, sedmoro dece zadobilo je teške povrede

Pilot Vojske Srbije poginuo u padu aviona

Hronika

17.novembar 2026. B. B.

Pilot Vojske Srbije poginuo u padu aviona

Reč je o avionu "Mig-29", koji je pripadao 204. vazduhoplovnoj brigadi stacioniranoj na aerodromu u Batajnici

Vesti

16.novembar 2026. M.T.

Strazbur: Srbija nije zaštitila romskog dečaka od napada u Valjevu

Sud u Strazburu utvrdio je da Srbija nije zaštitila devetogodišnjeg romskog dečaka koji je 2016. u Valjevu ošamaren zbog sviranja harmonike. Inicijativa A 11 kaže da slučaj ukazuje na obrazac nekažnjivosti rasno motivisanih napada na Rome

mediji

Vesti

16.novembar 2026. A.M.

Kako Media Daily nominuje „najbolje sajtove u regiji”

Među 20 nominovanih portala Media Daily za najbolji regionalni portal našlo se i sedam iz Srbije, uključujući medije koje finansira Telekom

Direktor „Jovine“ gimnazije Radivoje P. Stojković

Vesti

16.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Direktor Jovine gimnazije razrešen dužnosti

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković potpisao je rešenje o razrešenju Radivoja Stojkovića sa mesta direktora novosadske Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“, saznaje „Vreme“

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure