img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nasleđe

Građani u borbi za zaštitu Vračara

27. март 2024, 19:57 Maja Popović
Foto: Mihailo Grbić / Vikipedija
Krunska ulica 2008. godine
Copied

Lakše je dogovoriti se sa jednim vlasnikom vile i uništiti objekat koji je uživao prethodnu zaštitu, nego ući u pregovore sa više vlasnika udžerica na malim čuburskim parcelama, kaže predsednik Društva za ulepšavanje Vračara Aleksandar Arsenijević

“Krunska ulica i Kotež Neimar od 2021. godine čekaju na status zaštićenih prostornih kulturno-istorijskih celina. Elaborati koje je izradio Zavod za zaštitu spomenika grada Beograda, a koje su odobrile nadležne institucije, već dve ipo godine stoji u nekoj fioci u Vladi Srbije, koja nikako da donese odluku o zaštiti ovih delova grada”, objašnjava za „Vreme” predsednik Društva za ulepšavanje Vračara Aleksandar Arsenijević.

Upravo iz tog razloga, Društvo za ulepštavanje Vračara pokrenulo je peticiju za hitno usvajanje odluka o stavljanju ovih delova grada pod zaštitu, a kako bi se sprečilo potencijalno rušenje arhitektonskog nasleđa Beograda zarad investitorskih interesa.

„Nastavićemo da prikupljamo potpise za peticiju onlajn, kao i svakog vikenda kod Kalenić pijace, sve do formiranja nove Vlade, kada ćemo podneti peticiju. Pošto ova Vlada nije pokazala razumevanje i dobru volju da donese tu odluku, očekujemo da u narednoj bude trunke zdravog razuma“, rekao je Arsenijević iz Društva za ulepšavanje Vračara.

Da potpišu peticiju odazvali su se, kako kaže, ljudi koji vole svoj kraj i žele na neki način da očuvaju identitet tog kraja za sledeće generacije.

„Nasrtaji investitora“

“Neimar je primer arhitektonske celine koja to prestaje da bude zbog nasrtaja investitora. Postoje delovi Vračara gde se može eksperimentisati u građevinskom pogledu, kao na primer na Čuburi. Međutim, lakše je dogovoriti se sa jednim vlasnikom vile i uništiti objekat koji je uživao prethodnu zaštitu, nego ući u pregovore sa više vlasnika udžerica na malim čuburskim parcelama“, kaže Arsenijević.

On dodaje da su ga nedavno optužili iz uprave opštine Vračar da ne dozvoljava vlasnicima predratnih vila da svoje kuće prodaju investitorima.

„Stvar je u tome da taj koji vilu kupuje treba da je održava i dovede u bolje stanje, a ne da je ruši. Kada bi tako nešto bilo dozvoljeno u ostatku sveta, Prag, Beč i drugi gradovi ne bi izgledali onako kako izgledaju danas i ne bi bili ni približno ovoliko posećeni“, pojasnio je Arsenijević.

Pomenutim delovima Vračara je 2020. godine istekla prethodna zaštita i od tada su, kako kaže, na meti beskrupuloznih investitora, koji su došli na ideju da poruše čitav kvart između Krunske, Kneginje Zorke, Njegoševe i Smiljanićeve ulice. Tako su kupili i jednu od vila na samom uglu, koja se od tada neprestano urušava.

„Tu smo naišli na razumevanje gradske vlasti i sačuvali smo kvart, ali uprkos tome, investitori su pokušavali u nekoliko navrata da „izguraju” projekat o desetospratnicama na tom potezu“, priča Arsenijević, dodajući da nije izvesno da se od toga definitivno odustalo.

Bageri pobeđuju

Poslednjih godina mnoge su moderne višespratnice, uprkos protivljenju građana, dobile prednost nad vilama koje su tu stajale čitav vek i svedočile o razvoju Beograda po uzoru na druge evropske metropole.

Tako su u prethodne tri ipo godine, nakon što je istekla zaštita, nestale predratne vile u Internacionalnih brigada, Janka Veselionvića, Nikolaja Krasnova, Resavskoj, Đorđa VajfertA i drugim ulicama najmanje beogradske opštine.

„Opština Vračar očigledno u saglasnosti sa investitorima izdaje dozvole za rušenje, mimo Zavoda za zaštitu spomenika“, kaže za „Vreme“ Neda Maletić iz Društva za zaštitu Neimara.

Zbog rušenja pet kuća u ulicama Đorđa Vajferta i Janka Veselinovića na Neimaru, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda podneo je krivičnu prijavu protiv investitora, objašnjava Maletićeva, dodajući da je društvo na čijem je čelu, to isto učinilo protiv rukovodstva Opštine Vračar.

„Pod izgovorom da je loša statika i da se vile same urušavaju, opština izdaje dozvole za rušenje, a mi više nemamo nikakav uvid u to, pre nego što bageri odrade svoje“, rekla je Maletić.

Osim uništavanja kulturnog nasleđa, narušava se i kvalitet života stanovnika Vračara, jer su to uske ulice i infrastruktura predviđena za jednospratne ili dvospratne vile, naglasila je Neda Maletić.

Ulica koja se jošuvek opire

Razvoj Krunske ulice počinje u drugoj polovini 19. veka, kada je započeto širenje grada prema istoku. Ona se prvopitno protezala do današnje Beogradske ulice i predstavljala je neformalan produžetak dvorskog kompleksa.

Nekadašnji vicekonzul Sjedinjenih Američkih država Edvard Maksvel Grant posedovao je placeve između današnjih ulica Krunske I Njegoševe, te se postarao da čitav kvart nikne po uzoru na engleske gradove, što je i usvojeno u urbanističkom planu s kraja 19. veka, kada ovaj predeo postaje deo grada.

Svoj današnji oblik Krunska, sa poprečnim ulicama koje se seku pod pravim uglom, dobija 1906. godine, kada je formiran i centralni drvored po kome je prepoznatljiva. Po tada utvrđenoj liniji, prema kojoj se ostavljaju široki trotoari ka kojima gledaju dvorišta vila, u međuratnom periodu ovde niču neka od najznačajnijih arhitektovnskih ostvarenja.

Upravo iz tog perioda datira i najpoznatija građevina u Krunskoj ulici, Genčićeva vila, u kojoj se danas nalazi Muzej Nikole Tesle. Izgrađena po projektu Dragiše Brašovana, a za trgovca I ministra u penziji, Đorđa Genčića. Ona možda najbolje I svedoči o društvenom miljeu koji je nadomak centra grada živeo.

Usled ratnih razaranja tokom Drugog svetskog rata, neke od vila svoje mesto ustupile su višespratnicama koje su bile deo sasvim drugačije stambene politike, ali ipak su se nekako uklopile.

Inače, ulica je više od deset puta kroz svoju istoriju menjala nazive i u više navrata nosila današnji, Krunska, po simbolu kraljevske vladavine.

Tagovi:

Aleksandar Arsenijević Vračar Zaštita
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure