Tema o obaveznom vojnom roku ponovo je podgrejana. Ministar odbrane Bratislav Gašić najavio je da se početkom 2026. može očekivati prva generacija koja će ponovo služiti obavezni vojni rok.
Nekoliko dana ranije, načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović izjavio je da je Vojska Srbije trenutno angažovana na unutrašnjim zadacima po pitanju pripreme i uređenja ambijenta za služenje vojnog roka.
Vojni rok u Srbiji služili bi samo muškarci u trajanju od 75 dana, od čega 60 dana obuke i 15 dana vojnih vežbi. Za žene ostaje mogućnost dobrovoljnog služenja, preneo je „Blic”.
Prva grupa regruta obuhvatiće muškarce stare između 19 i 27 godina.
Poslednja generacija regruta u Jugoslovenskoj narodnoj armiji obavezni vojni rok je služila 12 meseci.
Izmene zakona
Da bi vojni rok ponovo postao obavezan, potrebno je donošenje niza zakonskih i podzakonskih akata. Gašić očekuje da na jesenjem zasedanju Skupštine bude novi set zakona o Vojsci Srbije.
„Onog trenutka kada budemo krenuli sa radom u Skupštini, ja se nadam da će krenuti i zakon o vojsci. To je negde januar, mart mesec, da krenemo sa prvom generacijom vojnika”, rekao je Gašić za Juronjuz.
Dodao je i da je zbog uvođenja obaveznog vojnog roka Vojska Srbija uredila više od 120 prostorija i da radi na sređivanju vojnih stanica i odseka.
Koliko će vojni rok trajati?
Dužina vojnog roka zavisiće će od starosti i prigovora savesti.
„Blic” piše da bi regruti od 19. do 27. godine trebalo da budu podeljeni u tri grupe. Najmlađi regruti koji žele da služe sa oružjem biće 75 dana u vojsci. Stariji od njih će najverovatnije malo kraće služiti vojsku. Oni koji ulože prigovor savesti biće u „civilnoj vojsci” ukupno 155 dana.
Zna se i da će oni koji budu odlagali obavezno služenje vojske morati da odu u vojsku sa ili bez oružja najkasnije do 30. godine.
„Stariji će ići u centre za obuku i sa njima imamo plan da radimo malo kraće od tih 75 dana”, poručio je Mojsilović.
Načelnik Generalštaba je dodao da mirovanje radnog odnosa mora biti zastupljeno u ovom slučaju i naveo da je „tako nešto moguće u javnim preduzećima”.
„Imamo ideju da predložimo Vladi da oni koje imaju kredite, a treba da budu regrutovani, dobiju moratorijume na otplatu barem za ta dva i po meseca”, kazao je Mojsilović.
Ideja je da kad vojnik odsluži vojni rok, „bude u ratnom rasporedu u garnizonu najbližem mestu odakle dolazi”.
Vojna obaveza prestajala bi za muškarce sa navršenih 60 godina života, a za žene koje dobrovoljno odsluže rok sa 50 godina.
Nastavak spinovanja
Tema o ponovnoj obavezi služenja vojnog roka, suspendovanog 2011. godine, prvi put se pojavila i naširoko obrazlagala u javnosti 2017, pa potom i 2018. godine kada je objavljeno jedno nazovi istraživanje. Izjašnjavali su se razni zvaničnici i „stručnjaci“, presipali iz praznog u šuplje i onda je sve to stalo, pisalo je ranije „Vreme”.
Ti „stručnjaci”, kao i resorni ministri i većina medija, pozivali su se na „istraživanje“ da je skoro tri četvrtine građana Srbija za vojnu obavezu. Samo što su i prodržavni mediji i oni koji su protiv vlasti tada preskakali jednu važnu činjenicu – ko je sproveo istraživanje. Objavila ga je te 2017. godine nevladina, a u stvari provladina organizacija, nekakav Istraživački centar za odbranu i bezbednost, pozivajući se na terensko istraživanje sprovedeno na uzorku od 1.117 ispitanika u 11 opština i gradova u Srbiji, i preko sajta te organizacije na još njih 1.382, pisalo je „Vreme”.
U junu 2018. godine predstavnica Centra Jasmina Andrić rekla je da se za uvođenje obaveznog služenja vojske izjasnilo 75 odsto ženskih ispitanika i 77 odsto muških. Samo što su režimski mediji prećutali da je najviše onih koji su za uvođenje vojnog roka, njih 79 odsto, bilo starije od 60 godina.
Šta misle mladi?
Krajem prošle godine objavljeno je drugo istraživanje koje je pokazalo da je protiv uvođenja vojnog roka 45 odsto mladih, dok 44 odsto podržava tu ideju.
Istraživanje je sporveo CESID, a Ivo Čolović iz te organizacije rekao je tada da se pokazalo da su oni koji više nisu u opasnosti da budu vojni obveznici mnogo raspoloženiji da se vojni rok uvede za mlađe generacije
„Međutim, i kod mladih je podeljeno mišljenje po tom pitanju – 45 odsto njih se protivi uvođenju vojnog roka, a 44 odsto ga podržava. Oni mladi koji žive u urbanim sredinama, poput Beograda i Vojvodine, mladi koji dolaze iz redova nacionalnih manjina i oni koji imaju visokoškolsko obrazovanje se protive uvođenju vojnog roka“, rekao je tada Čolović.
Sa druge strane, kako je pojasnio, oni sa srednjom školom, koji su trenutno još uvek u procesu školovanja, koji dolaze iz južne i istočne Srbije, se uglavnom zalažu za uvođenje vojnog roka.
Ukupno 16 zemalja u Evropi ima obavezu služenja vojnog roka, ali samo manji broj ima pravu obavezu sa potencijalnim krivičnim sankcijama za one koji se ne odazovu na poziv. Vojske uglavnom imaju dovoljan broj dobrovoljaca. Najstroži sistem ima Grčka, a najliberalniji Švedska i Danska.
Izvor: Vreme/Blic