img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Let JU324 i dalje bez epiloga

Er Srbija: Milionska odšteta putnicima umalo kobnog leta, a istraga tapka u mestu

11. јун 2025, 12:39 M. T.
Nacionalna avio-kompanija Republike Srbije Foto: Tanjug/Air Serbia/Ana Spremo
Let JU324 i dalje bez epiloga
Copied

Komunikacija između Er Srbije, Centra za istraživanje nesreća u saobraćaju i javnosti skoro da ne postoji. Više od godinu dana nakon umalo kobnog incidenta na letu JU324 Er Srbije, ključni izveštaj još uvek nije objavljen

Javnost je skoro zaboravila let JU324 od Beograda do Diseldorfa iz februara prošle godine. Ali, 106 putnika se itekako seća jer tada su umalo poginuli.

Tek ovih dana je Er Srbija delu putnika isplatila novac za vansudsko poravnanje, saznaje „Vreme“.

To je nametnulo pitanje dokle se stiglo u istrazi za odgovornost za ovaj umalo koban incident. Iako je curenje goriva iz probijenog rezervoara predstavljalo ozbiljnu pretnju po bezbednost putnika na letu JU324, službe i Kontrola letenja  Aerodrom „Nikola Tesla“ nisu pomenuti u okviru istrage potencijalne odgovornosti, piše Tango Six.

Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da je, uprkos ozbiljnom oštećenju letelice, avion bio usmeren ka standardnom avio-mostu putničkog terminala – bez posebnog upozorenja, evakuacije ili sprovođenja vanrednih procedura.

Putnici su izašli kroz gejt kao da se ništa nije dogodilo, iako je letelica prethodno poletela s pogrešnog dela piste, zakačila antenu i više od sat vremena s curenjem goriva kružila iznad Beograda.

Udes na ovom letu i dalje ostaje, sa stručnog stanovišta, otvoreno pitanje. Iako se prema preliminarnom izveštaju ne ukazuje na tehnički kvar, neposredni i posredni uzroci – uključujući propuste u komunikaciji i odlučivanju – još nisu do kraja rasvetljeni.

Više od godinu i četiri meseca nakon incidenta, završni izveštaj Centra za istraživanje nesreća u saobraćaju nije objavljen, uprkos zakonskom roku od 12 meseci.

Istraga i dalje nije zatvorena, a ključni akteri, uključujući i Er Srbiju, zadržali su minimalnu ili gotovo nikakvu komunikaciju sa javnošću.

Incident JU324 i dalje bez epiloga

Er Srbija se nije oglašavala povodom izjava putnika i advokata.

Kompanija je ranije tvrdila da „bezbednost putnika nije bila ugrožena“, mada se niko nije pridržavao procedura propisanim za takve slučajeve.

Iako je posada greškom izazvala incident, isti ti piloti uspeli su da letelicu bezbedno prizemlje — što je aspekt koji Er Srbija, iz nepoznatih razloga, nije iskoristila u komunikaciji.

Još veći problem je izostanak završnog izveštaja Centra za istraživanje nesreća u saobraćaju (CINS) koji je obećao da će u roku od tri meseca predati izveštaj. Od tada je prošlo 16 meseci.

Prema zakonu, CINS je dužan da objavi konačan ili barem privremeni izveštaj sa preporukama za sprečavanje sličnih grešaka 12 meseci nakon incidenta, piše „Tango Six“.

Na zvaničnom sajtu CINS-a, međutim, završni izveštaj ne postoji. Umesto toga, promovišu se EXPO 2027 i investicioni projekti — dok se ključna bezbednosna pitanja i dalje guraju pod tepih.

Vansudsko poravnanje

„Vreme“ je ranije pisalo da je pedesetak putnika angažovalo zajedničkog advokata tražeći od Er Srbije da im vansudski nadoknadi nematerijalnu štetu zbog pretrpljene traume i posledica.

Dogovor je postignut krajem prošle godine, a novac je legao ovih dana. Prema izvorima „Vremena“, u pitanju je suma od oko milion dinara po putniku.

Ostali putnici, koji nisu bili deo ove grupe, nisu dobili ništa osim rutinske odštete od dvestotinak evra zbog otkazanog leta. Upućeni u slučaj ponašanje Er Srbije nazivaju „bahatim“, a sama kompanija ćuti na upite „Vremena“.

No, i put ovih pedesetak putnika do poravnanja bio je džombast.

Šta se desilo

Umalo kobni udes dogodio se kad je pilot aviona brazilske proizvodnje Embraer E195 LR izašao na pogrešan deo piste, iako su ga iz kontrolnog tornja na to upozoravali.

Tako je pilot ostavio prekratku distancu za zalet pa je avion „vozio“ i po travi, prekasno uzleteo i zakačio antenu van piste. Oko sat vremena je kružio nebom nad Beograda i, solidno oštećen, ipak bezbedno sleteo.

Nakon toga je Er Srbija raskinula saradnju sa Maraton erlajnsom, čiji avion i posadu je najmila za taj let.

Er Srbija je tada saopštila da „žali“, ali i da „bezbednost putnika nije bila ugrožena ni u jednom trenutku“. To je mnogim putnicima zvučalo cinično.

Jedna putnica je ranije ispričala za naš njuzleter Međuvreme kako je doživela trenutke posle udarca u antenu, koji se jasno i glasno čuo.

„Ugasili su svetla i stjuard je baterijskom lampom gledao ima li oštećenja iznutra. Ni deca u avionu se nisu čula. Kao da su svi udružili mentalne snage da se to dobro završi. Ne bih to opisala kao strah za sebe, ali jesam pomislila: da li je to to? Hvala Bogu, dete mi je odraslo“, rekla je ona.

Jedan putnik kaže ovako: „Dok smo obletali imao sam osećaj da će sve biti u redu. Ali kad smo sleteli, ušli na gejt, samo sam pao i briznuo u plač iako inače ne plačem.“

„Bahatost poluprivatne kompanije“

Neki putnici tvrde da su im traume ostale do danas. Ne smeju više da kroče u avion.

Manje od polovine putnika – oko pedeset – organizovalo se putem Vajber grupe pa su istupili pred aviokompaniju jedinstveno. „Neki advokati su nam pričali da nema ništa od toga, drugi su nam davali nerealne nade“, kaže jedna osoba iz te grupe.

Na kraju ih je, kažu izvori, zastupao advokat Jasmin Duštinac, izvrsno povezan u visokim krugovima.

Pa i tako nije bilo lako – prenose da je Er Srbija u pregovorima odbijala svaku krivicu i tvrdila da su traume putnika nedokazive. Ukazivali su da su putnici dan posle incidenta prebačeni na odredište rezervnim letom i da tada niko nije imao strah od letenja.

Navodno, pregovarači Er Srbije su poručivali da se ne boje suđenja kao ni negativnih napisa u štampi.

Jedan advokat, upućen u tematiku, to naziva „bahatošću poluprivatne kompanije“, ali dodaje: „Naš sistem teško prepoznaje strah kao osnov za odštetu pred sudom.“ I još – suđenje je skupa i neizvesna avantura.

Foto: Vreme
Fotografija krila aviona

Tajni dogovor

Tako su razmišljali i u grupi putnika koja je tražila odštetu. Prema sporazumu, dobili su oko milion dinara po putniku, manje nego što su prvobitno hteli. Advokatima pod toga pripada provizija od dvadeset odsto.

„Možda smo mogli da dobijemo i veću sumu, ali bi na sudu trajalo ko zna koliko. Tako da smo od toga odustali. Nismo baš zadovoljni, ali bolje nego maltretman pred sudom“, kaže naš izvor.

O ovome niko neće govoriti pod imenom i prezimenom jer sporazum zabranjuje da se priča javno.

Neke druge porodice pokušale su da se izbore same, van ove grupe. Odbijeni su ili ignorisani. „Ispada da je dobra volja Er Srbije da li će nešto da plati ili ne“, komentariše jedna osoba upućena u slučaj.

Po svemu sudeći, sve će se svesti na ovu sumu od pedesetak miliona dinara koju je ukupno isplatila Er Srbija, i to tiho, daleko od očiju javnosti.

Posle udesa pokrenute su istrage Centra za istraživanje udesa u civilnom vazduhoplovstvu (CINS), kao i beogradskog tužilaštva. Suđenja nije bilo, a izveštaj CINS-a se još čeka.

Tagovi:

avio indusrija Aviosaobraćaj Er Srbija Incident Umalo kbni let JU324
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Prosveta

23.септембар 2025. M. L. J.

Nove mere po školama naprednjačkih direktora

Direktorka Valjevske nije ni mesec dana izdržala, a već je suspendovana zbog nasilja nad učenicom. Ostali naprednjaci po školama već su krenuli da prave džumbus

Legalizacija

22.септембар 2025. B. B.

Radmilo Marković: Legalizacija objekata i u nacionalnim parkovima

Dok će „obični“ građani moći da legalizuju objekte koje su bez dozvole izgradili na svojim parcelama, oni manje obični moći će da legalizuju vile u nacionalnim parkovima. Košta malo više, ali nije da nemaju

Jovina gimnazija je jedna od najstarijih gimnazija u Srbiji

Novi Sad

22.септембар 2025. T. S.

Štrajk upozorenja u „Jovinoj“ gimnaziji: Nastavnici protiv mobinga i raseljavanja škole

Nastavnici „Jovine“ gimnazije u Novom Sadu tvrde da su mesecima izloženi mobingu i pritiscima rukovodstva, zbog čega su najavili štrajk upozorenja

Hrvatska

22.септембар 2025. Igor Lasić/DW

Kulturkampf: Hrvatski ratni veterani protiv „mrzitelja“ Hrvatske

Letnje rasprave oko zabrane levičarskih kulturnih festivala u Hrvatskoj pokazale su da borba za javni prostor više nije samo kulturna, već duboko politička. Dok veteranske udruge targetiraju organizatore kao „mrzitelje Hrvatske“, levica ostaje zatvorena u uski festivalski krug

Nova pravila putovanja u EU

22.септембар 2025. I.M.

Ulazak u EU: Šta je „Entry/Exit System“ i kako pogađa građane Srbije

Od 12. oktobra oktobra 2025. godine, svi državljani zemalja koje nisu članice Evropske unije suočiće se sa novim pravilima ulaska u Šengen zonu – biometrijskim proverama i digitalnim evidencijama

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure