img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crna Gora

Endemski problem: Preko 25 hiljada Crnogoraca sa lažnom diplomom

20. avgust 2024, 16:02 S.Z.
Foto: Unsplash
Copied

Crna Gora je, prema posedovanju lažnih diploma visoko rangirana u regionu. Zabrinjava što najviše takvih diploma, kako tvrde u NVO Alternativa Crna Gora, imaju u rukama osobe koje leče ljude i decu. Mnoge potiču iz Srbije

U „Crnoj Gori ne postoji javna institucija u kojoj nema ljudi bez lažne diplome, kažu za Dnevnik” iz Vladine komisije za proveru lažnih sertifikata.

Prevedeno u brojke, to je preko 25 hiljada zaposlenih. Posebno zabrinjava činjenica da upravo neki od ljudi sa lažnim znanjem leče i obrazuju decu u Crnoj Gori.

Sa lažnom diplomom u rukama preko 25 hiljada građana sedi u nekoj od kancelarija državne uprave ili pokriva neku poziciju. I to su samo podaci do kojih je došla Vladina komisija za proveru lažnih diploma. Nezvanično ih je kažu i više, prenosi RTCG.

Falsifikatora je mnogo u prosveti i bezbednosnom sektoru. Posebno brine zdravstvo gde je prema procenama najmanje 30 odsto lažih diploma.

Sistemski problem Crne Gore

Tužilaštva procesuiraju desetine slučajeva, ali nevladine organizacije tvrde da ih ima na desetine hiljada.

Zarija Pavićević iz grupe građana Alternativa rekao je ranije za „Vreme“ da od ukupno 80.000 zaposlenih u javnom sektoru makar trećina njih poseduje lažne diplome.

„Većina tih diploma nam dolazi iz okruženja, misli se na Srbiju, BiH kao i mali broj njih iz Albanije. Mnogo diploma iz zdravstvenog sistema nam dolazi iz Tutina, Prijepolja, Beograda“, kaže on.

„Diplome u prosveti su većinom iz BIH, konkretno Travnik, Brčko, Banjaluka, ali i Blace. Veliki broj diploma nam potiče sa Univerziteta ‘Union Nikola Tesla’ i one su u fazama istrage“, kaže Pavićević.

Kako naglašava sagovornik „Vremena“, Crna Gora ima sistemski problem, pa su čak i ljudi koji nostrifikuju diplome vlasnici sumnjivih diploma, sa sumnjivih adresa.

Veći problem kupljene nego lažne diplome

Iz Ministarstva prosvete, nauke i inovacija rečeno je da je mnogo teže otkriti kupljene diplome nego falsifikovane. Kako je saopšteno, radi se na izmenama Zakona o nostrifikaciji inostranih diploma, a kontrola će biti oštrija jer će se upoređivati ishodi učenja predmeta sa onima koji su propisani crnogorskim zakonodavstvom.

„Najteže dokazive su one ‘prazne’ diplome, gde su pojedini studenti redovno pohađali nastavu, pojavljivali se na ispitu koji nesu polagali i na kraju dobili diplomu visokoškolca, sa možda istinski par položenih ispita, ali mu se svi rokovi i prisustvo nastavi i ispitima poklapaju, a takvih je moguće bilo i u crnogorskom obrazovnom sistemu“, objašnjava za „Vreme“ Snežana Kaluđerović, viša pravna savetnica iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Slepo crevo sistema

Zakon o priznavanju inostranih diploma jasno ukazuje da jednom nostrifikovana diploma ne podleže daljoj proveri, pa se očekuje da će ubrzo biti predat nacrt novog zakona koji će konačno početi sa otklanjanjem „slepog creva sistema“.

„Najveći problem onih ljudi koji su doneli sumnjive diplome leži u tome što kad se provere prelasci granica, neretko dođemo do podataka da su u toku studija svega nekoliko puta prešli granicu naše države, dok paralelno sa tim platne liste iz institucija iz kojih dolaze jasno uplaćuju puno radno vreme u mesecima diplomiranja, magistriranja, doktoriranja“, kaže Pavićević.

„Ovo je ozbiljan problem za tako malu državu jer su svi ti ljudi decenijama unazad svesno uništavali naš sistem, krali novac od svih nas i ostavili dugoročne posledice na zdravlje građana, kao i na obrazovanje koje nam je jedno od najgorih na planeti“, kaže Pavićević.

Kako kaže, veruje da će nova Vlada Crne Gore imati sluha, te da će zajedničkim snagama izaći na kraj sa neravnopravnim protivnikom u ovom Sizifovom poslu.

Komisije za „češljanje“ sumnjivih diploma

Iz Ministarstva prosvete potvrdili su za crnogorske „Vijesti” da je u toku pooštravanje kriterijuma za priznavanje obrazovnih isprava stečenih u inostranstvu.

To bi u praksi značilo da posebna komisija proverava diplome za koje se utvrdi da su sumnjivog kvaliteta ili drastično različitih standarda u odnosu na crnogorske obrazovne isprave.

Jedan od razloga za postavljanje strogih mehanizama kontrole je i činjenica da je u prethodne dve godine odbijeno priznavanje skoro stotinu srednjoškolskih i visokoškolskih diploma.

Pretpostavka nevinosti kao izgovor

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP), jedinom resoru koji trenutno ima komisiju formiranu ovim povodom, kažu da sada imaju 60 prijava, ali nijedan postupak nije ni blizu završetka.

Prema podacima Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, ove godine je procesuirano 27 krivičnih prijava za lažne diplome iz različitih oblasti. Tužilaštvo u Pljevljima ima pedesetak sličnih slučajeva.

Postupci traju veoma dugo, kažu kritičari.

Prema procenama grupe građana Alternativa, u Crnoj Gori ima preko 30.000 lažnih diploma. Kako kaže naš sagovornik, u ovom momentu ih oko 5400 čeka na nostrifikaciju.

Tagovi:

Crna Gora lažne diplome
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Vlasnik kompanije Igl Hils Mohamed Alabar kaže da od države Srbije nije dobio ništa, iako mu je ustupila više od 300 hektara zemljišta bez nadoknade.

Beograd na vodi

18.decembar 2025. B. B.

Beograd na vodi: Za Alabara neviđena divota, za mnoge Beograđane ruglo i simbol pronevera

„Sve što pamtim je da su migranti prolazili, sedeli na zemlji, neki od njih su ličili na kriminalce. To je sve čega se sećam. Bilo bi neprijatno šetati pored te reke. Kao da živite u kamenom dobu“, opisao je vlasnik kompanije Igl Hils Mohamed Alabar kako pamti lokaciju na kojoj je sagradio Beograd na vodi

Korisnicima koji su u svojim privatnim porukama na Viberu koristili reči kao „pare“ ili „plata“, počele su da iskaču reklame za keš kredit Procvredit banke

Reklamiranje

18.decembar 2025. R. V.

Procredit banka reklamom na Viberu razljutila i uplašila građane

Korisnicima koji su u svojim privatnim porukama na Viberu koristili reči kao „pare“ ili „plata“, počele su da iskaču reklame za keš kredit Procvredit banke

Životinje

18.decembar 2025. K. S.

Šta se zna o pomoru životinja u zoološkom vrtu na Paliću?

U proteklih nekoliko dana pojavili su se navodi o pomoru životinja u zoološkom vrtu na Paliću. Deo zaposlenih krivi rukovodstvo, uprava odbacuje optužbe

Redakcije nedeljnika „Vreme“ i dnevnog lista „Danas“ posetili su studenti treće i četvrte godine sportskog novinarstva Fakulteta za sport.

Studenti

17.decembar 2025. B. B.

Studenti sportskog novinarstva u poseti redakciji Vremena

Redakcije nedeljnika „Vreme“ i dnevnog lista „Danas“ posetili su studenti treće i četvrte godine sportskog novinarstva Fakulteta za sport

„Otpor studenata i profesora DUNP-a je toliko snažan, čist i pravedan da nužno izaziva strah i zavist vlasti

Državni univerzitet u Novom Pazaru

17.decembar 2025. B. B.

Glumci poručili studentima i profesorima DUNP-a da nisu sami

„Otpor studenata i profesora DUNP-a je toliko snažan, čist i pravedan da nužno izaziva strah i zavist vlasti", naveli su glumci i istakli da studenti i profesori DUNP-a da nisu sami

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure