img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crna Gora

Endemski problem: Preko 25 hiljada Crnogoraca sa lažnom diplomom

20. avgust 2024, 16:02 S.Z.
Foto: Unsplash
Copied

Crna Gora je, prema posedovanju lažnih diploma visoko rangirana u regionu. Zabrinjava što najviše takvih diploma, kako tvrde u NVO Alternativa Crna Gora, imaju u rukama osobe koje leče ljude i decu. Mnoge potiču iz Srbije

U „Crnoj Gori ne postoji javna institucija u kojoj nema ljudi bez lažne diplome, kažu za Dnevnik” iz Vladine komisije za proveru lažnih sertifikata.

Prevedeno u brojke, to je preko 25 hiljada zaposlenih. Posebno zabrinjava činjenica da upravo neki od ljudi sa lažnim znanjem leče i obrazuju decu u Crnoj Gori.

Sa lažnom diplomom u rukama preko 25 hiljada građana sedi u nekoj od kancelarija državne uprave ili pokriva neku poziciju. I to su samo podaci do kojih je došla Vladina komisija za proveru lažnih diploma. Nezvanično ih je kažu i više, prenosi RTCG.

Falsifikatora je mnogo u prosveti i bezbednosnom sektoru. Posebno brine zdravstvo gde je prema procenama najmanje 30 odsto lažih diploma.

Sistemski problem Crne Gore

Tužilaštva procesuiraju desetine slučajeva, ali nevladine organizacije tvrde da ih ima na desetine hiljada.

Zarija Pavićević iz grupe građana Alternativa rekao je ranije za „Vreme“ da od ukupno 80.000 zaposlenih u javnom sektoru makar trećina njih poseduje lažne diplome.

„Većina tih diploma nam dolazi iz okruženja, misli se na Srbiju, BiH kao i mali broj njih iz Albanije. Mnogo diploma iz zdravstvenog sistema nam dolazi iz Tutina, Prijepolja, Beograda“, kaže on.

„Diplome u prosveti su većinom iz BIH, konkretno Travnik, Brčko, Banjaluka, ali i Blace. Veliki broj diploma nam potiče sa Univerziteta ‘Union Nikola Tesla’ i one su u fazama istrage“, kaže Pavićević.

Kako naglašava sagovornik „Vremena“, Crna Gora ima sistemski problem, pa su čak i ljudi koji nostrifikuju diplome vlasnici sumnjivih diploma, sa sumnjivih adresa.

Veći problem kupljene nego lažne diplome

Iz Ministarstva prosvete, nauke i inovacija rečeno je da je mnogo teže otkriti kupljene diplome nego falsifikovane. Kako je saopšteno, radi se na izmenama Zakona o nostrifikaciji inostranih diploma, a kontrola će biti oštrija jer će se upoređivati ishodi učenja predmeta sa onima koji su propisani crnogorskim zakonodavstvom.

„Najteže dokazive su one ‘prazne’ diplome, gde su pojedini studenti redovno pohađali nastavu, pojavljivali se na ispitu koji nesu polagali i na kraju dobili diplomu visokoškolca, sa možda istinski par položenih ispita, ali mu se svi rokovi i prisustvo nastavi i ispitima poklapaju, a takvih je moguće bilo i u crnogorskom obrazovnom sistemu“, objašnjava za „Vreme“ Snežana Kaluđerović, viša pravna savetnica iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Slepo crevo sistema

Zakon o priznavanju inostranih diploma jasno ukazuje da jednom nostrifikovana diploma ne podleže daljoj proveri, pa se očekuje da će ubrzo biti predat nacrt novog zakona koji će konačno početi sa otklanjanjem „slepog creva sistema“.

„Najveći problem onih ljudi koji su doneli sumnjive diplome leži u tome što kad se provere prelasci granica, neretko dođemo do podataka da su u toku studija svega nekoliko puta prešli granicu naše države, dok paralelno sa tim platne liste iz institucija iz kojih dolaze jasno uplaćuju puno radno vreme u mesecima diplomiranja, magistriranja, doktoriranja“, kaže Pavićević.

„Ovo je ozbiljan problem za tako malu državu jer su svi ti ljudi decenijama unazad svesno uništavali naš sistem, krali novac od svih nas i ostavili dugoročne posledice na zdravlje građana, kao i na obrazovanje koje nam je jedno od najgorih na planeti“, kaže Pavićević.

Kako kaže, veruje da će nova Vlada Crne Gore imati sluha, te da će zajedničkim snagama izaći na kraj sa neravnopravnim protivnikom u ovom Sizifovom poslu.

Komisije za „češljanje“ sumnjivih diploma

Iz Ministarstva prosvete potvrdili su za crnogorske „Vijesti” da je u toku pooštravanje kriterijuma za priznavanje obrazovnih isprava stečenih u inostranstvu.

To bi u praksi značilo da posebna komisija proverava diplome za koje se utvrdi da su sumnjivog kvaliteta ili drastično različitih standarda u odnosu na crnogorske obrazovne isprave.

Jedan od razloga za postavljanje strogih mehanizama kontrole je i činjenica da je u prethodne dve godine odbijeno priznavanje skoro stotinu srednjoškolskih i visokoškolskih diploma.

Pretpostavka nevinosti kao izgovor

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP), jedinom resoru koji trenutno ima komisiju formiranu ovim povodom, kažu da sada imaju 60 prijava, ali nijedan postupak nije ni blizu završetka.

Prema podacima Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, ove godine je procesuirano 27 krivičnih prijava za lažne diplome iz različitih oblasti. Tužilaštvo u Pljevljima ima pedesetak sličnih slučajeva.

Postupci traju veoma dugo, kažu kritičari.

Prema procenama grupe građana Alternativa, u Crnoj Gori ima preko 30.000 lažnih diploma. Kako kaže naš sagovornik, u ovom momentu ih oko 5400 čeka na nostrifikaciju.

Tagovi:

Crna Gora lažne diplome
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Femicid

Femicid

18.novembar 2025. M. L. J.

Ubistvo u Mostaru: „Niko nije primetio devojku koja beži od muškarca sa pištoljem“

Mostarke i Mostarci su besni. Zbog novog femicida koji se dogodio pred očima javnosti izlaze na ulice. U borbu su se uključile nevladine organizacije, ali i influenseri

Starica na ulici potpuno razrušenog Vukovara

Hrvatska

18.novembar 2025. Igor Lasić (DW)

Zloupotreba Vukovara za potrebe hrvatskih desnih ekstremista

U Hrvatskoj se intenzivira pokušaj afirmacije proustaške ideologije preko leđa srpske manjine. To se odražava i na obeležavanje godišnjice razaranja Vukovara

Dom zdravlja

Zdravlje

17.novembar 2025. K. S.

Koji su domovi zdravlja uveli rad u tri smene?

Da li Srbija ima dovoljno lekara u domovima zdravlja za uvođenje 24-časovnog radnog vremena i da li će ova mera zdravstveni sistem učiniti efikasnijim

Bivši ministar građevinarstva Goran vesić sa kačketom pred Tužilašzvom za organizovani kriminal

Pad nadstrešnice

17.novembar 2025. B. B.

Tužilaštvo za organizovani kriminal: Vesićev prvi iskaz o padu nadstrešnice

Bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić u ponedeljak je prvi put dao iskaz pred Tužilaštvom za organizovani kriminal u istrazi rekonstrukcije nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu

Simboli društvenih mreža

Studenti u blokadi

17.novembar 2025. K. S.

„Atak botova“: Kako su pobunjenim studentima pogašeni profili na društvenim mrežama

Nalozi studenata pojedinih fakulteta u blokadi naglo su zabeležili ogroman broj novih, fantomskih pratilaca, pa su suspendovani. Da li je ovo novi vid borbe botova protiv studenata

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure