img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crna Gora

Endemski problem: Preko 25 hiljada Crnogoraca sa lažnom diplomom

20. avgust 2024, 16:02 S.Z.
Foto: Unsplash
Copied

Crna Gora je, prema posedovanju lažnih diploma visoko rangirana u regionu. Zabrinjava što najviše takvih diploma, kako tvrde u NVO Alternativa Crna Gora, imaju u rukama osobe koje leče ljude i decu. Mnoge potiču iz Srbije

U „Crnoj Gori ne postoji javna institucija u kojoj nema ljudi bez lažne diplome, kažu za Dnevnik” iz Vladine komisije za proveru lažnih sertifikata.

Prevedeno u brojke, to je preko 25 hiljada zaposlenih. Posebno zabrinjava činjenica da upravo neki od ljudi sa lažnim znanjem leče i obrazuju decu u Crnoj Gori.

Sa lažnom diplomom u rukama preko 25 hiljada građana sedi u nekoj od kancelarija državne uprave ili pokriva neku poziciju. I to su samo podaci do kojih je došla Vladina komisija za proveru lažnih diploma. Nezvanično ih je kažu i više, prenosi RTCG.

Falsifikatora je mnogo u prosveti i bezbednosnom sektoru. Posebno brine zdravstvo gde je prema procenama najmanje 30 odsto lažih diploma.

Sistemski problem Crne Gore

Tužilaštva procesuiraju desetine slučajeva, ali nevladine organizacije tvrde da ih ima na desetine hiljada.

Zarija Pavićević iz grupe građana Alternativa rekao je ranije za „Vreme“ da od ukupno 80.000 zaposlenih u javnom sektoru makar trećina njih poseduje lažne diplome.

„Većina tih diploma nam dolazi iz okruženja, misli se na Srbiju, BiH kao i mali broj njih iz Albanije. Mnogo diploma iz zdravstvenog sistema nam dolazi iz Tutina, Prijepolja, Beograda“, kaže on.

„Diplome u prosveti su većinom iz BIH, konkretno Travnik, Brčko, Banjaluka, ali i Blace. Veliki broj diploma nam potiče sa Univerziteta ‘Union Nikola Tesla’ i one su u fazama istrage“, kaže Pavićević.

Kako naglašava sagovornik „Vremena“, Crna Gora ima sistemski problem, pa su čak i ljudi koji nostrifikuju diplome vlasnici sumnjivih diploma, sa sumnjivih adresa.

Veći problem kupljene nego lažne diplome

Iz Ministarstva prosvete, nauke i inovacija rečeno je da je mnogo teže otkriti kupljene diplome nego falsifikovane. Kako je saopšteno, radi se na izmenama Zakona o nostrifikaciji inostranih diploma, a kontrola će biti oštrija jer će se upoređivati ishodi učenja predmeta sa onima koji su propisani crnogorskim zakonodavstvom.

„Najteže dokazive su one ‘prazne’ diplome, gde su pojedini studenti redovno pohađali nastavu, pojavljivali se na ispitu koji nesu polagali i na kraju dobili diplomu visokoškolca, sa možda istinski par položenih ispita, ali mu se svi rokovi i prisustvo nastavi i ispitima poklapaju, a takvih je moguće bilo i u crnogorskom obrazovnom sistemu“, objašnjava za „Vreme“ Snežana Kaluđerović, viša pravna savetnica iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Slepo crevo sistema

Zakon o priznavanju inostranih diploma jasno ukazuje da jednom nostrifikovana diploma ne podleže daljoj proveri, pa se očekuje da će ubrzo biti predat nacrt novog zakona koji će konačno početi sa otklanjanjem „slepog creva sistema“.

„Najveći problem onih ljudi koji su doneli sumnjive diplome leži u tome što kad se provere prelasci granica, neretko dođemo do podataka da su u toku studija svega nekoliko puta prešli granicu naše države, dok paralelno sa tim platne liste iz institucija iz kojih dolaze jasno uplaćuju puno radno vreme u mesecima diplomiranja, magistriranja, doktoriranja“, kaže Pavićević.

„Ovo je ozbiljan problem za tako malu državu jer su svi ti ljudi decenijama unazad svesno uništavali naš sistem, krali novac od svih nas i ostavili dugoročne posledice na zdravlje građana, kao i na obrazovanje koje nam je jedno od najgorih na planeti“, kaže Pavićević.

Kako kaže, veruje da će nova Vlada Crne Gore imati sluha, te da će zajedničkim snagama izaći na kraj sa neravnopravnim protivnikom u ovom Sizifovom poslu.

Komisije za „češljanje“ sumnjivih diploma

Iz Ministarstva prosvete potvrdili su za crnogorske „Vijesti” da je u toku pooštravanje kriterijuma za priznavanje obrazovnih isprava stečenih u inostranstvu.

To bi u praksi značilo da posebna komisija proverava diplome za koje se utvrdi da su sumnjivog kvaliteta ili drastično različitih standarda u odnosu na crnogorske obrazovne isprave.

Jedan od razloga za postavljanje strogih mehanizama kontrole je i činjenica da je u prethodne dve godine odbijeno priznavanje skoro stotinu srednjoškolskih i visokoškolskih diploma.

Pretpostavka nevinosti kao izgovor

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP), jedinom resoru koji trenutno ima komisiju formiranu ovim povodom, kažu da sada imaju 60 prijava, ali nijedan postupak nije ni blizu završetka.

Prema podacima Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, ove godine je procesuirano 27 krivičnih prijava za lažne diplome iz različitih oblasti. Tužilaštvo u Pljevljima ima pedesetak sličnih slučajeva.

Postupci traju veoma dugo, kažu kritičari.

Prema procenama grupe građana Alternativa, u Crnoj Gori ima preko 30.000 lažnih diploma. Kako kaže naš sagovornik, u ovom momentu ih oko 5400 čeka na nostrifikaciju.

Tagovi:

Crna Gora lažne diplome
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Slavko Ćuruvija

Ubistvo Slavka Ćuruvije

09.januar 2026. B. B.

Sudije povredile zakon u procesu za ubistvo Slavka Ćuruvije

Vrhovni sud Srbije je između ostalog utvrdio da su sudije u procesu za ubistvo Slavka Ćuruvije povredile zakon u korist okrivljenih time što su u presudi faktički pogrešno prikazale odlučne činjenice

Muškarac toči alkohol

Alkohol

09.januar 2026. N. M.

Koliko košta alkohol u Srbiji, a koliko u zemljama Evropske unije

U proseku 1,5 evra od svakih 100 koje domaćinstva u Evropskoj uniji potroše na robu i usluge odlazi na alkoholna pića, prema podacima Eurostata. Cene u nekim državama EU idu i preko 100 odsto od proseka, a kako stoji Srbija?

Studenti

09.januar 2026. B. B.

Studenti objavili kakav je plan protesta 17. januara u Novom Sadu

Iako im je mnogo ranije bilo jasno da imaju veliku podršku naroda, akcija „Raspiši pobedu“ 28. decembra je učvrstila njihova uverenja, pa su studenti iz Novog Sada odlučili da organizuju veliki protest u tom gradu

Povećani broj povreda zbog leda

Talas zimskih lomova

09.januar 2026. B. B.

Povrede na ledu napunile ambulante: „Najopasniji su padovi kod starijih“

Osim preloma ručnog zgloba, povreda kičme i posebno zloglasnih preloma kukova, sneg i led sa sobom donose i povrede nastale zbog toga što je telo nepripremljeno da „lopata” i gura snežne nanose, ističe za „Vreme” fizioterapeut Vladan Jovićević

Čišćenje snega

Snežne padavine

09.januar 2026. R.V.

Marković: Srbija je postala zemlja koja ne ume ni sneg da očisti

Snežne padavine koje su bile najavljene danima unapred razotkrile su, prema oceni novinara Radmila Markovića, posledice „dugogodišnjeg delovanja organizovane kriminalne grupe na vlasti"

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure