img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crna Gora

Endemski problem: Preko 25 hiljada Crnogoraca sa lažnom diplomom

20. август 2024, 16:02 S.Z.
Foto: Unsplash
Copied

Crna Gora je, prema posedovanju lažnih diploma visoko rangirana u regionu. Zabrinjava što najviše takvih diploma, kako tvrde u NVO Alternativa Crna Gora, imaju u rukama osobe koje leče ljude i decu. Mnoge potiču iz Srbije

U „Crnoj Gori ne postoji javna institucija u kojoj nema ljudi bez lažne diplome, kažu za Dnevnik” iz Vladine komisije za proveru lažnih sertifikata.

Prevedeno u brojke, to je preko 25 hiljada zaposlenih. Posebno zabrinjava činjenica da upravo neki od ljudi sa lažnim znanjem leče i obrazuju decu u Crnoj Gori.

Sa lažnom diplomom u rukama preko 25 hiljada građana sedi u nekoj od kancelarija državne uprave ili pokriva neku poziciju. I to su samo podaci do kojih je došla Vladina komisija za proveru lažnih diploma. Nezvanično ih je kažu i više, prenosi RTCG.

Falsifikatora je mnogo u prosveti i bezbednosnom sektoru. Posebno brine zdravstvo gde je prema procenama najmanje 30 odsto lažih diploma.

Sistemski problem Crne Gore

Tužilaštva procesuiraju desetine slučajeva, ali nevladine organizacije tvrde da ih ima na desetine hiljada.

Zarija Pavićević iz grupe građana Alternativa rekao je ranije za „Vreme“ da od ukupno 80.000 zaposlenih u javnom sektoru makar trećina njih poseduje lažne diplome.

„Većina tih diploma nam dolazi iz okruženja, misli se na Srbiju, BiH kao i mali broj njih iz Albanije. Mnogo diploma iz zdravstvenog sistema nam dolazi iz Tutina, Prijepolja, Beograda“, kaže on.

„Diplome u prosveti su većinom iz BIH, konkretno Travnik, Brčko, Banjaluka, ali i Blace. Veliki broj diploma nam potiče sa Univerziteta ‘Union Nikola Tesla’ i one su u fazama istrage“, kaže Pavićević.

Kako naglašava sagovornik „Vremena“, Crna Gora ima sistemski problem, pa su čak i ljudi koji nostrifikuju diplome vlasnici sumnjivih diploma, sa sumnjivih adresa.

Veći problem kupljene nego lažne diplome

Iz Ministarstva prosvete, nauke i inovacija rečeno je da je mnogo teže otkriti kupljene diplome nego falsifikovane. Kako je saopšteno, radi se na izmenama Zakona o nostrifikaciji inostranih diploma, a kontrola će biti oštrija jer će se upoređivati ishodi učenja predmeta sa onima koji su propisani crnogorskim zakonodavstvom.

„Najteže dokazive su one ‘prazne’ diplome, gde su pojedini studenti redovno pohađali nastavu, pojavljivali se na ispitu koji nesu polagali i na kraju dobili diplomu visokoškolca, sa možda istinski par položenih ispita, ali mu se svi rokovi i prisustvo nastavi i ispitima poklapaju, a takvih je moguće bilo i u crnogorskom obrazovnom sistemu“, objašnjava za „Vreme“ Snežana Kaluđerović, viša pravna savetnica iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Slepo crevo sistema

Zakon o priznavanju inostranih diploma jasno ukazuje da jednom nostrifikovana diploma ne podleže daljoj proveri, pa se očekuje da će ubrzo biti predat nacrt novog zakona koji će konačno početi sa otklanjanjem „slepog creva sistema“.

„Najveći problem onih ljudi koji su doneli sumnjive diplome leži u tome što kad se provere prelasci granica, neretko dođemo do podataka da su u toku studija svega nekoliko puta prešli granicu naše države, dok paralelno sa tim platne liste iz institucija iz kojih dolaze jasno uplaćuju puno radno vreme u mesecima diplomiranja, magistriranja, doktoriranja“, kaže Pavićević.

„Ovo je ozbiljan problem za tako malu državu jer su svi ti ljudi decenijama unazad svesno uništavali naš sistem, krali novac od svih nas i ostavili dugoročne posledice na zdravlje građana, kao i na obrazovanje koje nam je jedno od najgorih na planeti“, kaže Pavićević.

Kako kaže, veruje da će nova Vlada Crne Gore imati sluha, te da će zajedničkim snagama izaći na kraj sa neravnopravnim protivnikom u ovom Sizifovom poslu.

Komisije za „češljanje“ sumnjivih diploma

Iz Ministarstva prosvete potvrdili su za crnogorske „Vijesti” da je u toku pooštravanje kriterijuma za priznavanje obrazovnih isprava stečenih u inostranstvu.

To bi u praksi značilo da posebna komisija proverava diplome za koje se utvrdi da su sumnjivog kvaliteta ili drastično različitih standarda u odnosu na crnogorske obrazovne isprave.

Jedan od razloga za postavljanje strogih mehanizama kontrole je i činjenica da je u prethodne dve godine odbijeno priznavanje skoro stotinu srednjoškolskih i visokoškolskih diploma.

Pretpostavka nevinosti kao izgovor

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP), jedinom resoru koji trenutno ima komisiju formiranu ovim povodom, kažu da sada imaju 60 prijava, ali nijedan postupak nije ni blizu završetka.

Prema podacima Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, ove godine je procesuirano 27 krivičnih prijava za lažne diplome iz različitih oblasti. Tužilaštvo u Pljevljima ima pedesetak sličnih slučajeva.

Postupci traju veoma dugo, kažu kritičari.

Prema procenama grupe građana Alternativa, u Crnoj Gori ima preko 30.000 lažnih diploma. Kako kaže naš sagovornik, u ovom momentu ih oko 5400 čeka na nostrifikaciju.

Tagovi:

Crna Gora lažne diplome
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Bokserska federacija uvodi testiranje na pol

Boks

31.мај 2025. K. S.

Savez World Boxing uvodi obavezne testove na pol za takmičare

Svetski bokserski savez (World Boxing) uvodi testiranje za takmičare kako bi se utvrdio njihov pol pri rođenju i njihova podobnost za takmičenje

Studenti u amfiteatru

Fakulteti u blokadi

31.мај 2025. K. S.

Blokade fakulteta: Da li je 9. jun ključni datum za nastavak godine?

Tokom više od šest meseci koliko traju blokade fakulteta u Srbiji, više puta su pominjani različiti datumi kao poslednje za nastavak godine, a sada se pojavio 9. jun 

stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure