img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zakoni

Drveće u Beogradu zavisi od investitora

13. septembar 2024, 15:55 S.Ć.
Foto: Printscreen
Mirijevska šuma
Copied

Investitori nisu ti koji treba da odlučuju da li će neki prostor biti zelena površina ili stambeni kompleks, kažu u kolektivu Ministarstva prostora koji su podneli inicijativu Ustavnom sudu da utvrdi zašto Plan generalne regulacije zelenih površina nije obavezujući

U Beogradu zelenilo nestaje brzinom svetlosti, što pokazuju i poslednji planovi na beogradskim opštinama, razlog je zašto je  kolektiv Ministarstvo prostora predalo danas 13. septembra Ustavnom sudu inicijativu za pokretanje postupka ocene zakonitosti i ustavnosti statusa Plana generalne regulacije sistema zelenih površina u Beogradu.

Osim toga, obratili su se urbanističkoj inspekciji podnošenjem prijave o statusu ovog plana, kako bi i oni utvrdili kako je Plan sistema zelenih površina Beograda postao orijentacioni, a ne obavezujući.

U pitanju je plan višeg reda koji bi po zakonu i planskoj regulativi morao da bude obavezujući prilikom daljeg planiranja., a – nije.

Iz Ministarstva prostora napominju da gradska uprava ponovo pokreće plan za uklanjanje mirijevske samonikle šume od 66 ha, iako se lokalno stanovništvo tome protivi  već  više od dve godine i kažu da „u velikoj većini, planovi koji su objavljeni tokom ovog leta su u fokusu imali uklanjanje zelenih površina i prenamenu u stambeno-poslovnu gradnju.“

Ne poštovanje zakona

„Beograd ima usvojen plan sistema zelenih površina, koji bi ovo mogao da spreči, ali ovaj plan je na perfidan način proglašen opcionim i tako ostao, praktično, mrtvo slovo na papiru.“

Kako bi se prilagodila klimatskim promenama, Srbija je usvojila Program zaštite životne sredine grada Beograda, Akcioni plan za prilagođavanje na klimatske promene, Akcioni plan za zeleni grad, Akcioni plan za održivu energiju i klimu, navode u Ministarstvu prostora, i naglašavaju da su to samo neki od dokumenata javnih politika koji kao osnovne ciljeve i mere propisuju ozelenjavanje grada i realizaciju pomenutog plana sistema zelenih površina.

„Usled nepoštovanja i orijentacionog statusa plana sistema zelenih površina ujedno je nemoguće implementirati navedena dokumenta, te ostvariti cilj da Beograd bude zeleniji i zdraviji grad.“

Naglašavaju da Grad Beograd „nema strateški, krovni planski okvir, zbog čega se celokupno planiranje poslednjih godina odvija potpuno proizvoljno i nasumično.“

Deset posto manje drveća

Upozoravaju da je „u takvim okolnostima, naš grad u poslednjih 20 godina izgubio 10% zelenih površina. Danas, prema konceptu Generalnog urbanističkog plana do 2041, Beograd ima samo 9% javnih zelenih površina, i pitanje je na koliko će se u narednim godinama ovaj procenat još smanjiti, s obzirom da ovako obesmišljen sistem planiranja i planski okvir ne može da zaustavi taj pad“.

Podsećaju da „zakonski i planski okvir nedvosmisleno kažu da su javne zelene površine dobro od opšteg interesa. U tom pogledu, građani imaju i pravo i potrebu da žive u neposrednoj blizini javnih zelenih površina, odnosno zdravoj životnoj sredini. Parkovi, šume, trase drvoreda su nam neophodni kako bi se letnje temperature smanjile, vazduh bio manje zagađen, grad bio otporniji na poplave, a njegovi stanovnici zdraviji.“

Međutim, uprkos ovim „ogromnim benefitima zelenih površina i svojoj dužnosti da građanima obezbedi dovoljno kvalitetnih i ravnomerno raspoređenih zelenih površina, gradska uprava dozvoljava investitorima da zelene površine posmatraju kao neizgrađene prostore, u čijem nepovratnom uništavanju aktivno sudeluje“.

Sve zavisi od investitora

Kolektiv Ministarstvo prostora  ocenjuje da „ zakonska i planska regulativa nisu ispoštovane“, i zato pozivaju Ustavni sud da pokrene postupak ocene ustavnosti i zakonitosti ovog plana.

„ Krajnje je vreme da planska regulativa postane striktnija i jasnija kada je reč o pravilima planiranja i građenja. Investitori nisu ti koji treba da odlučuju da li će neki prostor biti zelena površina ili stambeni kompleks. Ta odgovornost je na donosiocima odluka i gradskoj upravi, koji su dužni da u ime građana koji su ih izabrali štite dobra od opšteg interesa i interese javnosti, a ne partikularne interese povlašćenih pojedinaca“, smatra kolektiv Ministarstvo prostora.

 

Tagovi:

Ministarstvo prostora Drvo Beograd Investitori Ustavni sud
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Vesti

16.novembar 2026. M.T.

Strazbur: Srbija nije zaštitila romskog dečaka od napada u Valjevu

Sud u Strazburu utvrdio je da Srbija nije zaštitila devetogodišnjeg romskog dečaka koji je 2016. u Valjevu ošamaren zbog sviranja harmonike. Inicijativa A 11 kaže da slučaj ukazuje na obrazac nekažnjivosti rasno motivisanih napada na Rome

mediji

Vesti

16.novembar 2026. A.M.

Kako Media Daily nominuje „najbolje sajtove u regiji”

Među 20 nominovanih portala Media Daily za najbolji regionalni portal našlo se i sedam iz Srbije, uključujući medije koje finansira Telekom

Direktor „Jovine“ gimnazije Radivoje P. Stojković

Vesti

16.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Direktor Jovine gimnazije razrešen dužnosti

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković potpisao je rešenje o razrešenju Radivoja Stojkovića sa mesta direktora novosadske Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“, saznaje „Vreme“

Miodrag Majić

Vesti

16.novembar 2026. M. L. J.

Majić: Tužilaštva su štitila vlast umesto da gone počinioce krivičnih dela

Sudija Miodrag Majić ocenio je da su tužilaštva štitila vlast i njene saradnike od krivičnog gonjenja. Smatra da će biti neophodno da se preispita odgovornost pojedinaca u pravosuđu i uspostavi jasan sistem disciplinskih postupaka

Društvo

16.novembar 2026. Anja Mihić

„Afera bubamara“: Kako sin Cece Ražnatović brani pravoslavlje

Veljko Ražnatović je prošle nedelje u vrtiću u Titelu branio pravoslavlje od kostima bubamare. Njegova reakcija pokrenula je raspravu o rodnim ulogama, tradicionalizmu i vaspitanju dece, ali i talas šala na društvenim mrežama

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure