Profesorka prava iz Velike Britanije govori za „Vreme" kako se njen tim izborio da dipfejk pornografija postane zakonom kažnjiva. Gde je tu Srbija
Fotografije ili snimci žena bez odeće, koji se masovno dele u grupama putem mobilnih telefona, a zapravo su lažni – mogli bi da postanu prošlost.
Makar u Velikoj Britaniji. Vlada ove zemlje najavila je da će biti usvojen zakon koji predviđa da svako ko napravi ili podeli „dipfejk“ pornografiju, odnosno seksualno eksplicitni sadržaj kreiran uz pomoć veštačke inteligencije, može da dobije i do dve godine zatvora.
„Ovo je dobrodošao korak koji prepoznaje ozbiljnu štetu ovakvog seksualnog zlostavljanja“, kaže za „Vreme“ Kler Mekgin, profesorka prava sa Univerziteta u Duramu.
Mekgin je bila u timu stručnjaka koji se izborio za ovaj zakon.
„Svi oblici stvaranja, deljenja ili pretnje deljenjem intimnih slika bez pristanka mogu biti razorni“, dodaje ona i upozorav da moramo da bdemo svesni toga “da mogu biti i opasni po život“, pa čak i smrtonosni.
Ovaj trend nije zaobišao ni Srbiju, koja za sada nema slične zakonske regulative.
„U Srbiji su postali popularni takozvani ‘botovi za skidanje odeće’ u Telegram grupama“, kaže za „Vreme“ istraživačka novinarka Anđela Milivojević. „Istraživanje koje sam radila prošle godine za BIRN je pokazalo da je desetine muškaraca delilo slike ‘skinutih žena’ iz raznih krajeva Srbije“.
Šta će Britanci kažnjivati
U Velikoj Britaniji je 2015. godine kriminalizovano objavljivanje intimnih fotografija ili video-zapisa bez pristanka.
Međutim, postojeći zakon ne obuhvata korišćenje lažnih slika, a ovaj problem uzeo je maha poslednjih godina.
Podaci britanske službe za pomoć žrtvama Revenge Porn Helpline pokazuju da je zloupotreba slika uz pomoć „dipfejka“ porasla za više od 400 odsto od 2017. godine.
„Najpopularnija stranica za ‚dipfejk‘ pornografiju, koja se obično kreira i deli bez pristanka, ima oko 17 miliona poseta mesečno“, objašnjava profesorka Kler Mekgin. „Sadržaj skoro isključivo cilja na žene“.
Došlo je i do ogromnog porasta „aplikacija za skidanje“.
Prema novoj regulativi, koja će biti uključena u Zakon o kriminalu i policiji koji će biti upućen parlamentu, počinioci će biti krivično gonjeni i suočiće se sa optužbama za kreiranje i deljenje takvih slika.
Foto: PexelsŽrtve dipfejk pornografije gotovo bez izuzetka su žene
Britanski primer nije usamnjen. I Amerika razmatra da u federalno zakonodavstvo ubaci mogućnost da žrtve imaju pravo da tuže za odštetu prekršioce, kaže Mekgin. Slični zakoni koji predviđaju kazne za „dipfejk“ već postoje u Holandiji i Viktoriji u Australiji.
„Niko nije bezbedan“
„Veoma dobra vest“, komentariše Anđela Milivojević najavu britanskog zakona.
„Zloupotreba veštačke inteligencije za kreiranje seksualno eksplicitnog sadržaja je postala toliko masovna da gotovo niko od nas nije bezbedan“, kaže ona.
„Još strašnije je što je uz samo nekoliko klikova bilo koja slika koju smo objavili na društvenim mrežama može da bude pretvorena u pornografski sadržaj“.
Srpski zakon ne prepoznaje, dodaje ona, „ni deljenje pravih intimnih snimaka ili slika bez dozvole kao posebno krivično delo“.
„Žrtve, koje su uglavnom žene, su prepuštene same sebi da kroz dug proces privatnih tužbi traže zaštitu od digitalnog nasilja koje ostavlja dugoročne traume“, kaže Milivojević, koja je razgovarala sa ženama žrtvama pornografskog „dipfejka“ za BIRN.
U Srbiji se ovaj vid lažne pornografija masovno koristi i za osvetu ženama koje su prekinule veze sa muškarcima ili su ih odbile.
U Hrvatskoj je 2021. godine u Krivični zakon uvedeno krivično delo ‘zloupotreba seksualno eksplicitnog sadržaja’, dok je Crna Gora prošle godine uvela posebno krivično delo za zloupotrebu tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili fajla sa seksualno eksplicitnim sadržajem, navodi se u tekstu Milivojević koji je objavila za BIRN.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Trg republike imao je već sat, a sada dobija novi - ali oko njega se neće okupljati pešaci, već će kružiti automobili. Gradonačelnik ga najavljuje kao novi simbol Beograda, a šta je još od simbola grada ostalo i nestalo
Arhitekta Branislav Mitrović tvrdi da akvarijum na Ušću nije tek neki tamo delfinarijum, već Prirodnjački muzej koji će zauzeti manje od dva procenta ukupne površine parka na Ušću
Dopisnica „Vremena” Dejana Cvetković pozvana je da da izjavu tužilaštvu zbog pretnji i uvreda koje je doživela dok je izveštavala sa protesta u Surdulici. Tu je bila izložena otvorenim napadima, seksističkim dobacivanjima i pretnjama
Prorežimski mediji objavili su da su na sastanku sa ministrom poljoprivrede Draganom Glamočićem bili predstavnici „više od 100 udruženja poljoprivrednika“. Sve bi bilo sjajno da su poljoprivrednici koji protestuju ikada čuli za te ljude i ta udruženja
Dok se na buvljaku u Smederevskoj Palanci prodaju polovna garderoba i kućni aparati, iznad tezgi raste brdo otpada. Divlja deponija nad panoramom grada se uprkos obećanjima vlasti godinama širi. A bliže se lokalni izbori
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!