
Građevinarstvo
Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi
U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11
Veliki broj požara je od početka godine zabeležen širom Srbije, a u Boru je zbog nemara pojedinih ratara sazvana i sednica gradskog Štaba za vanredne situacije. Zamenik komandanta Štaba za vanredne situacije grada Bora Danijel Aleksić kaže za “Vreme” da ratari često ne procene dobro situaciju i da zato požar izmakne kontroli
Preko 1500 požara i eksplozija dogodilo se širom Srbije samo od početka ove godine.
Najviše požara je bilo na otvorenom prostoru. Jedan od uzroka je i paljenje strnjike. Lepo vreme usred zime podstaklo je pojedine ratare da, umesto košenja, zapale strnjiku. To se često završi nekontrolisanim širenjem paljevine koja ugrožava imovinu i živote građana.
Značajno povećan broj požara na otvorenom u Boru je rezultiralo održavanjem sednice gradskog Štaba za vanredne situacije. Ovom prilikom usvojen je niz prevetivno-propagadnih mera i aktivnosti za sprečavanje požara u skladu sa preporukom Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
33 požara za 12 dana
U proteklih 12 dana na području borskog okruga zabeležena su 33 požara, od kojih je 27 bilo na otvorenom prostoru.
Požarom je bilo zahvaćeno oko 60 hektara, najviše na području Negotina i Kladova.
Zamenik komandanta Štaba za vanredne situacije grada Bora Danijel Aleksić kaže za “Vreme” da ratari često ne procene dobro situaciju i da zato požar izmakne kontroli.
“Pre svega, to ne sme da se radi i kažnjivo je. A kada ljudi to ipak urade, desi se da vatra pređe na tuđu parcelu ili na šumu, može da ugrozi neki objekat u bliznini i napravi se direktna šteta. Na mikro-lokaciji se uništi biodiverzitet, isuši se zemlja. Na sve se dodaju i troškovi gašenja, angažovanje vatrogasnih jedinica, pa su posledice velike samo zato što je neko posegnuo za upaljačem i nema osećaj za druge i okolinu”, kaže Aleksić.
Kazne do 50.000 dinara
Zakonom o zaštiti od požara zabranjeno je spaljivanje ostataka strnih useva i biljaka, kao i smeća na otvorenom prostoru. Za nepostupanje po ovom zakonu, kazna za fizičko lice je od 10.000 do 50.000 dinara.
“Problem je što je to teško dokazivo, pa samim ti i kažnjivo. Komšije prijave paljenje, ali ako neko nije spreman da posvedoči da je video osobu da je zapalila strnjiku ili ako nije uhvaćen na delu, prekršilac teško može da odgovara”, kaže Aleksić.
On dodaje da se ratarima savetuje da, ako već ne obrađuju zemlju, pokose posede i tim otpadom prihrane zemlju. Neki otpad se može iskoristiti i za ogrev.
Grad Bor nalazi se na oko 400 metara nadmorske visine i 40 odsto teritorije je pod šumom, što je veoma rizičan teren za paljenje vatre na otvorenom.
“Za Grad Bor su požari na otvorenom trenutno jedan od najvećih problema“, zaključuje Aleksić. „Skrećemo pažnju ljudima da zbog želje da lakše završe posao, mogu da ugroze tuđu imovinu, a ne daj bože i nečiji život. Često kada dođe do požara, ljudi neće da napuste svoje kuće, već ostaju da gase da bi sačuvali stoku i to zaista može da preraste u tragediju”.
U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11
Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe
Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti
Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice
U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve