img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Privatnost na internetu

Bez obaveštenja: Kako Meta trenira veštačku inteligenciju na Zapadnom Balkanu

05. avgust 2024, 07:49 T.S.
Instagram: Jedna od najpopularnijih Metinih aplikacija Foto: Unsplash/Solen Feyissa
Instagram: Jedna od najpopularnijih Metinih aplikacija
Copied

Kompanija Meta, u čijem su vlasništvu Fejsbuk i Instagram, krajem juna je promenila svoju politiku privatnosti. Korisnici iz zemalja Zapadnog Balkana nisu obavešteni da Meta prikuplja njihove podatke u cilju razvijanja alata veštačke inteligencije

Izmenom politike privatnosti kompanije Meta, objave, komentari, video klipovi, fotografije i lični podaci koji se javno dele preko Fejsbuka i Instagrama mogu postati materijal za treniranje veštačke inteligencije koju razvija ova američka kompanija, piše Radio Slobodna Evropa.

Sve je prošlo bez najave i objašnjenja, a milioni korisnika na Zapadnom Balkanu nisu ni obavešteni o novoj Metinoj „Politici privatnosti“, koja je objavljena 26. juna.

U dokumentu koji je analizirao Radio Slobodna Evropa (RSE), kompanija Meta navodi pokretanje nove usluge – a to je mogućnost kreiranja teksta, zvuka, slika i video zapisa putem veštačke inteligencije.

Meta prikuplja javno objavljene sadržaje koje korisnici dele kroz platforme kompanije, tako da će se nova usluga koju pruža kroz razvoj veštačke inteligencije nadovezati uz ovu praksu.

Bez obaveštenja na Zapadnom Balkanu

O vestima korisnici Zapadnog Balkana nisu upoznati, dok su državljani Evropske unije prilikom prijavljivanja na platforme dobili upozorenje da se politika menja, pa potom i opciju da podatke povuku iz planiranog treninga veštačke inteligencije.

Kada se sve stavi u kontekst sa lokalnim zakonima u regionu, Meta je bila u obavezi da istu opciju ponudi i korisnicima u Severnoj Makedoniji, na Kosovu, u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Zakonska rešenja postoje u zemljama Balkana i uglavnom su usklađena sa evropskim kada je u pitanju obrada ličnih podataka, pokazuje analiza RSE.

Međutim, institucije nadležne da zaštite podataka o ličnosti u ovim zemljama nemaju mnogo instrumentata da reaguju, kažu njihovi predstavnici.

Kao jedan od najvećih problema navode da Meta nije ni imenovala predstavnike u zemljama Balkana sa kojim bi institucije sarađivale.

Istovremeno, Meta nije odgovorila na pitanja Radija Slobodna Evropa o promenama politike privatnosti i efektima koje ima na korisnike iz Srbije, Crne Gore, Severene Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova.

Šta donosi nova politika Mete?

Politika privatnosti predstavlja svojevrsni ugovor između korisnika platforme i kompanije koja pruža različite digitalne proizvode i usluge.

Koje sve podatke prikuplja i na koji način ih digitalna platforma obrađuje, najvažniji je deo ovog dokumenata. Meta svoju politiku menja upravo u ovim važnim delovima.

Razvoj veštačke inteligencije prvi put navodi se kao razlog obrade podataka korisnika Mete, pokazuje analiza Politike privatnosti koja je dostupna javnosti kroz Metinu platformu Fejsbuk.

Naime, u delu politike „Kako i zašto procesuiramo vaše podatke“ kompanija Meta, sa jedne strane navodi niz usluga i proizvoda koje pruža, a sa druge različite vrste podataka korisnika koje prikuplja u te svrhe.

Kako se navodi u dokumentu, u pitanju su javno objavljeni sadržaji koje korisnici ostavljaju na platformama kao što su podaci sa profila, ime, korisničko ime, profilna fotografija, potom komentari na društvenim mrežama, ali i video i audio sadržaji koji se javno dele.

Meta prikuplja i podatke o sadržaju kojem korisnici pružaju pažnju, tj. prikuplja podatke kako se na različite sadržaje reaguje, koje je vreme korišćenja i učestalost interakcija na pojedinim mrežama koje kontroliše Meta.

Spisak se tu ne zaustavlja pa se pominju i „poruke koje šaljete i primate, uključujući njihov sadržaj, u skladu sa važećim zakonima“, kao i podatke o uređajima sa kojih se pristupa Fejsbuku ili Instagramu

Meta poseduje veoma osetljive informacije

„Ako pogledamo Metu, ono što je u ovom slučaju posebno je da imaju pristup platformama, kao što su WhatsApp, Instagram i Facebook, koje imaju hiljade miliona, zapravo milijarde korisnika i profila, gde se nalaze osetljive informacije“, kaže u razgovoru za RSE advokat Feliks Mikolaš.

Mikolaš je advokat organizacije i advokatske firme NOYB (Non Of Your Business) sa sedištem u Austriji koja je bila jedna od aktivnijih u podnošenju tužbi i dopisa kako bi se ideje Mete zaustavile na nivou EU.

On dodaje da, za razliku od drugih kompanija koje razvijaju veštačku inteligenciju (AI), postoji mnogo informacija koje Meta može koristiti, a druge platforme ne mogu da prikupljaju sa interneta, i to čini ovaj slučaj problematičnijim nego kada je u pitanju razvoj drugih AI modela.

Ipak, on ističe da slučajevi zloupotrebe ličnih podataka kroz AI model još uvek nisu dokumentovani.

Komentarišući Politiku privatnosti, Mikolaš ističe da su ključne dve stvari – što kompanija nije tražila pristanak korisnika da njihovi podaci budu korišćeni za treniranje veštačke inteligencije, ali i što model veštačke inteligencije koji razvija nije detaljnije opisan.

„Možemo koristiti ove podatke za bilo koju svrhu, ne znamo tačno za šta ćemo ih koristiti, samo ćemo ih generalno koristiti za AI tehnologiju. Dakle, to ne pruža nikakve informacije korisnicima“, navodi Mikolaš i dodaje da kompanija mora da bude transparentnija.

Bez opcije za izlaz iz AI treninga

Dok su se organizacije i eksperti u EU izborili da se prema građanima Unije Meta ponaša obazrivije, region je ostao u svojevrsnom mraku.

RSE nije uspeo da pronađe korisnike Metinih platformi sa Zapadnog Balkana koji su bili obavešteni o promeni politike privatnosti. Meta nije odgovorila na pitanja RSE o tome na koji način je obavestila korisnike iz zemalja Zapadnog Balkana o novinama u prikupljanju podataka.

Ekspertkinja za digitalna prava i zaštitu ličnih podataka Ana Toskić Cvetinović iz organizacije „Partneri Srbije“ navodi da se Zapadni Balkan našao u svojevrsnoj sivoj zoni u ovom slučaju.

„Čitav naš region se nalazi u specifičnom položaju, koji jeste u Evopi, deo procesa EU integracija, propisi su nam u velikoj meri usklađeni sa propisima EU, ali mehanizmi koji su nam na raspolaganju nisu dovoljno efikasni kao oni koji postoje u odnosu na građane EU“, navodi Toskić.

Ona navodi kako je krajem jula organizacija „Partneri Srbije“ podnela inicijativu Povereniku za zaštitu ličnih podataka za pokretenje postupka protiv kompanije Meta zbog kršenja zakona u Srbiji. Istu inicijativu najavila je i organizacija SHARE, koja se bavi zaštitom digitalnih prava.

Ona dodaje da je kompanija Meta bila u zakonskoj obavezi da građane obavesti o novoj „politici“ koja je bila suštinska, a ne tehnička.

Ko štiti digitalna prava građana na Zapadnom Balkanu?

Zakoni postoje, ali se teško primenjuju, navode iz pojedinih nezavisnih tela za zaštitu ličnih podataka na Zapadnom Balkanu.

Ni u jednoj od zemalja Meta nema imenenovanog predstavnika, a za sada tela za zaštitu podataka na tome ne institiraju kroz zajedničku inicijativu.

Iz Kancelarije Poverenika za zaštitu podataka u Srbiji navode kako će u narednom periodu kontaktirati kompaniju „Meta“ u vezi sa promenom politike privatnosti.

Ana Toskić Cvetinović iz „Partnera Srbije“ smatra da je Poverenik trebalo da obavesti javnost šta podrazumevaju promene politike privatnosti Mete.

„Poverenik je trebalo da informiše građane o ovakvoj promeni, ali kako to sada nije učinjeno treba da se pokrene postupak protiv kompanije Meta kako bi se utvrdile eventualne nezakonitosti u obradi podataka“, ističe ona

Iz Kancelarije Poverenika objašnjavaju kako je pokretanje postupaka protiv kompanije Meta bilo otežano zato što ova kompanija nema predstavnika u našoj zemlji, što je obaveza prema Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti.

„Bez prisustva predstavnika ovih kompanija, naši građani ne mogu u punoj meri ostvariti svoje pravo na zaštitu podataka o ličnosti, niti mogu pojedinačna prava ostvariti na jednostavan način“, kažu iz Kancelarije Poverenika.

Zakoni se usklađuju sa evropskim, ali pojedine odredbe ostaju neprimenljive, objašnjavaju iz Kancelarije Poverenika u Srbiji i navode da to upravo pokazuje primer sa izmenama politike Mete.

Ceo tekst pročitajte na RSE. 

Tagovi:

AI fejsbuk meta Instagram kompanija Meta Korišćenje privatnih podataka Meta Veštačka inteligencija Zapadni Balkan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ilustracija: Studentski protesti traju mesecima

Upis na fakultete

31.jul 2025. M. M.

„Skandalozno“ pitanje na prijemnom ispitu: „Koji su zahtevi blokadera?“

Glavni skandal u prorežimskim medijima trenutno je pitanje koje je brucoše sačekalo na prijemnom ispitu na Filozofskom fakultetu u Beogradu: „Koji su zahtevi studenata u blokadi?“

Novi broj „Vremena“

Dvobroj „Vremena“

31.jul 2025. D.L./F.M./N. R.

Pad Krajine: Trideset godina u istoj koloni

Tri decenije od „Oluje“ i pada Krajine, mnogi prognanici nikada nisu zapravo napustili onu kolonu. Kako je to bilo i kako je danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Od kada je najavljeno potencijalno rušenje Beogradskog sajma, stručnjaci upozoravaju na posledice koje će osećati i naredne generacije

Proširenje Beograda na vodi

30.jul 2025. M. M.

Vlast ipak odustala od potpunog rušenja Sajma: Hale 2 i 3 ostaju, menja se namena

Nadležna komisija donela je odluku da Hale 2 i 3 Beogradskog sajma ipak budu sačuvane, uprkos prvobitnoj odluci da budu porušene u svrhe proširenja Beograda na vodi

Upis na fakultet

30.jul 2025. M. L. J.

Ministrovanje Dejana Vuka Stankovića: Kako sa maksimalnim brojem bodova ne možeš da upišeš fakultet

U Srbiji je od ove godine nemoguće studirati dva fakulteta, ako drugi upisujete godinu dana kasnije, čak i na samofinansiranju

Urbanizam

29.jul 2025. S.Ć.

Udruženje arhitekata: Planira se po kriterijumima Vlade, a ne struke

Udruženje arhitekata Srbije traži da se povuče plan o proširenju Beograda na vodi, i dokazuje da su elektronske javne sednice donete mimo zakonske procedure

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure