img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beograd

Ako Šapić premesti Kuću cveća, šta će biti sa turizmom

05. april 2024, 20:27 S.Ć.
Foto: Promo
Copied

Od kako je uspostavljena, Kuću cveća je posetilo 20 miliona turista. Zbog Kuće cveća, Muzej Jugoslavije je najposećeniji muzej u Srbiji, a ona je i jedno od najposećenijih mesta u državi

Izjava predsednika Privremenog organa grada Beograda Aleksandra Šapića da će pokrenuti inicijativu da Kuća cveća, odnosno, Muzej Jugoslavije, postane muzej srpske istorije, a da se Josip Broz Tito koji počiva u njoj vrati u Kumrovec čula se čak u Sloveniji.

Naime, tamošnjim društvenim mrežama prenose se komentari puni čuđenja kako je nekom tako nešto moglo da padne na pamet, a i lepe uspomene na posete Titovom grobu koje bi se, obavezno, završile u Skadarliji ili nekom sličnom mestu u centru grada.

Slovenci dolaze zbog Tita

Jedan od komentara Slovenaca na društvenim mrežama glasi:

„Ako sklone Tita, ko će iz Slovenije da im dolazi?“

U Muzeju Jugoslavije ne bi da komentarišu ovu Šapićevu izjavu. Navode da je Kuću cveća prošle godine posetilo 120.000 ljudi, što je više nego u vreme pre pandemije korone.

Zbog Kuće cveća, Muzej Jugoslavije je najposećeniji muzej u državi – većina onih koji obiđu Titov grob, zadrže se i u ostalim delovima kompleksa ovog Muzeja.

Od kako je otvorena 1982. godine, Kuću cveća je do danas posetilo oko 20 miliona ljudi. Prema podacima Turističke organizacije Beograda, većina su stranci, sa svih kontinenata. Stanovnici bivših jugoslovenskih republika su redovni i najbrojniji posetioci svakog 4. maja, na dan Titove smrti.

Kuća cveća je među prvim toponimima u Srbiji po turističkoj poseti.

Bivša zimska bašta

Objekat koji je nakon Titove sahrane nazvan Kuća cveća, sagrađen je 1975. godine kao zimska bašta po projektu Stjepana Kralja. Zauzima 902 kvadratna metra, spolja je obložena žutom fasadnom ciglom, a iznutra aranđelovačkim belim venčacom.

Kada je početkom 1980. godine Tito zbog zdravstvenih problema otišao u bolnicu u Ljubljanu, on je izrazio želju da u slučaju smrti bude sahranjen upravo u ovoj zimskoj bašti.

Za svega nekoliko dana do sahrane, do 8. maja, zimska bašta je preuređena u Titovo poslednje počivalište: iz centralnog dela uklonjena fontana i sazidana grobnica koja liči na veliku ozidanu podzemnu sobu. Rekonstrukcijom zimske bašte rukovodio je inženjer Dragomir Gavrilović, a sve radove je izvelo vojno-građevinsko preduzeće „Beli potok“.

Stalna postavka

Stalna postavka u Kući cveća danas se sastoji od  spomen-sobe u kojoj se posetioci mogu upisati u knjigu žalosti i izložbenog dela u kome se nalaze lokalne, republičke i savezne štafetne palice koje je omladina Jugoslavija nosila povodom Titovog rođendana 25. maja, koji je slavljen kao Dan mladosti. U postavci se nalaze pisane poruke koje je Tito primio sa štafetama, fotografije nosilaca štafeta kao i svečanosti povodom Dana mladosti, maršalske uniforme…

Jedan od komentara Slovenaca na društvenim mrežama glasi: „Čujem da je taj Šapić gradonačelnik Beograda. Koji to gradonačelnik hoće svesno svom gradu da oduzme turiste?“

Tagovi:

Aleksandar Šapić Beograd Kuća cveća Slovenija Tito
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
protest

Studenti u blokadi

29.januar 2026. V. K.

Studenti otkrili detalje protesta planiranog za Sretenje

Tačno godinu dana nakon velikog protesta u Kragujevcu pod sloganom „Sretnimo se na Sretenje", studenti će ponovo organizovati protest u Šumadiji.

Miroslav Mišković

29.januar 2026. V.K.

Mišković tuži državu zbog neosnovanog hapšenja 2012. godine

Vlasnik Delte Miroslav Mišković podneo je tužbu protiv države jer je u periodu između decembra 2012. i jula 2013. godine ležao u pritvoru zbog optužbi od kojih je kasnije oslobođen

Radio-televizija Srbije

29.januar 2026. B. B.

UNS: Diploma Manje Grčić nema dovoljno bodova da bi ona bila na čelu RTS-a

UNS poseduje kopiju diplome Manje Grčić sa Univerziteta u Lidsu u kojoj je navedeno da ona ima 360 „credits“, što je ekvivalent 180 ESPB bodova po bolonjskom sistemu

Ilustracija

Pravosuđe

29.januar 2026. B. B.

Studenti FPN: Usvojeni zakoni stavljaju pravosuđe pod političku komandu

Set nedavno usvojenih zakona sistematski stavlja pravosuđe pod političku komandu, upozorili su studenti Fakulteta političkih nauka

Vučić vojska

Obavezni vojni rok

29.januar 2026. V.K.

U vojsku od decembra ili marta: Vučić ponovo najavljuje obavezni vojni rok

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je po ko zna koji put govorio o vraćanju obaveznog služenja vojnog roka. Ovoga puta, povratak u kasarne najavljuje za decembar ove ili mart naredne godine

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure