img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beograd

Ako Šapić premesti Kuću cveća, šta će biti sa turizmom

05. april 2024, 20:27 S.Ć.
Foto: Promo
Copied

Od kako je uspostavljena, Kuću cveća je posetilo 20 miliona turista. Zbog Kuće cveća, Muzej Jugoslavije je najposećeniji muzej u Srbiji, a ona je i jedno od najposećenijih mesta u državi

Izjava predsednika Privremenog organa grada Beograda Aleksandra Šapića da će pokrenuti inicijativu da Kuća cveća, odnosno, Muzej Jugoslavije, postane muzej srpske istorije, a da se Josip Broz Tito koji počiva u njoj vrati u Kumrovec čula se čak u Sloveniji.

Naime, tamošnjim društvenim mrežama prenose se komentari puni čuđenja kako je nekom tako nešto moglo da padne na pamet, a i lepe uspomene na posete Titovom grobu koje bi se, obavezno, završile u Skadarliji ili nekom sličnom mestu u centru grada.

Slovenci dolaze zbog Tita

Jedan od komentara Slovenaca na društvenim mrežama glasi:

„Ako sklone Tita, ko će iz Slovenije da im dolazi?“

U Muzeju Jugoslavije ne bi da komentarišu ovu Šapićevu izjavu. Navode da je Kuću cveća prošle godine posetilo 120.000 ljudi, što je više nego u vreme pre pandemije korone.

Zbog Kuće cveća, Muzej Jugoslavije je najposećeniji muzej u državi – većina onih koji obiđu Titov grob, zadrže se i u ostalim delovima kompleksa ovog Muzeja.

Od kako je otvorena 1982. godine, Kuću cveća je do danas posetilo oko 20 miliona ljudi. Prema podacima Turističke organizacije Beograda, većina su stranci, sa svih kontinenata. Stanovnici bivših jugoslovenskih republika su redovni i najbrojniji posetioci svakog 4. maja, na dan Titove smrti.

Kuća cveća je među prvim toponimima u Srbiji po turističkoj poseti.

Bivša zimska bašta

Objekat koji je nakon Titove sahrane nazvan Kuća cveća, sagrađen je 1975. godine kao zimska bašta po projektu Stjepana Kralja. Zauzima 902 kvadratna metra, spolja je obložena žutom fasadnom ciglom, a iznutra aranđelovačkim belim venčacom.

Kada je početkom 1980. godine Tito zbog zdravstvenih problema otišao u bolnicu u Ljubljanu, on je izrazio želju da u slučaju smrti bude sahranjen upravo u ovoj zimskoj bašti.

Za svega nekoliko dana do sahrane, do 8. maja, zimska bašta je preuređena u Titovo poslednje počivalište: iz centralnog dela uklonjena fontana i sazidana grobnica koja liči na veliku ozidanu podzemnu sobu. Rekonstrukcijom zimske bašte rukovodio je inženjer Dragomir Gavrilović, a sve radove je izvelo vojno-građevinsko preduzeće „Beli potok“.

Stalna postavka

Stalna postavka u Kući cveća danas se sastoji od  spomen-sobe u kojoj se posetioci mogu upisati u knjigu žalosti i izložbenog dela u kome se nalaze lokalne, republičke i savezne štafetne palice koje je omladina Jugoslavija nosila povodom Titovog rođendana 25. maja, koji je slavljen kao Dan mladosti. U postavci se nalaze pisane poruke koje je Tito primio sa štafetama, fotografije nosilaca štafeta kao i svečanosti povodom Dana mladosti, maršalske uniforme…

Jedan od komentara Slovenaca na društvenim mrežama glasi: „Čujem da je taj Šapić gradonačelnik Beograda. Koji to gradonačelnik hoće svesno svom gradu da oduzme turiste?“

Tagovi:

Aleksandar Šapić Beograd Kuća cveća Slovenija Tito
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Saobraćaj

08.decembar 2025. Ivan Mitkovski

Saobraćajni kolaps u Beogradu: Zašto se gotovo svi voze sami?

Beograd se guši u saobraćaju. U većina automobila su samo vozači koji svakodnevno gube sate u kolonama. Koje je rešenje za smanjenje ogromnih saobraćajnih gužvi?

Premijer Đuro Macut kaže da je Srbija veoma blizu članstvu u EU. Evropska komisija, međutim, ne misli tako.

Posledice američkih sankcija

07.decembar 2025. I.M.

Macut: Energetska situacija u Srbiji stabilna, nestašica neće biti

Premijer Đuro Macut istakao je da je energetska situacija stabilna i da građani ne treba da brinu o snabdevenosti, dok se rešava pitanje sankcija Naftnoj industriji Srbije

Propale investicije

06.decembar 2025. S. Ć.

Sećate li se Sinofarmove fabrike vakcina u Zemunu

Država je izdvajala novac za izgradnju Sinofarmove fabrike vakcine u Zemunu i nakon proglašenja kraja pandemije korone, a poslednji put prošle godine. Ukupno – 48 miliona evra

Javna preduzeća

06.decembar 2025. K. S.

Službeni glasnik više nije javno preduzeće

Nizu javnih preduzeća koja su tokom 2025. godine promenila pravnu formu u društva sa ograničenom odgovornošću dodat je i Službeni glasnik

Mediji

06.decembar 2025. K. S.

Veran Matić: Presuda urednici Večernjih novosti je presedan

Presuda kojom se urednici portala Večernjih novosti Andrijani Nešić zabranjuje urednički posao na godinu dana je presedan, smatra Veran Matić

Komentar
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure