
Saobraćaj
Saobraćajni kolaps u Beogradu: Zašto se gotovo svi voze sami?
Beograd se guši u saobraćaju. U većina automobila su samo vozači koji svakodnevno gube sate u kolonama. Koje je rešenje za smanjenje ogromnih saobraćajnih gužvi?
Foto: Promo
Od kako je uspostavljena, Kuću cveća je posetilo 20 miliona turista. Zbog Kuće cveća, Muzej Jugoslavije je najposećeniji muzej u Srbiji, a ona je i jedno od najposećenijih mesta u državi
Izjava predsednika Privremenog organa grada Beograda Aleksandra Šapića da će pokrenuti inicijativu da Kuća cveća, odnosno, Muzej Jugoslavije, postane muzej srpske istorije, a da se Josip Broz Tito koji počiva u njoj vrati u Kumrovec čula se čak u Sloveniji.
Naime, tamošnjim društvenim mrežama prenose se komentari puni čuđenja kako je nekom tako nešto moglo da padne na pamet, a i lepe uspomene na posete Titovom grobu koje bi se, obavezno, završile u Skadarliji ili nekom sličnom mestu u centru grada.
Slovenci dolaze zbog Tita
Jedan od komentara Slovenaca na društvenim mrežama glasi:
„Ako sklone Tita, ko će iz Slovenije da im dolazi?“
U Muzeju Jugoslavije ne bi da komentarišu ovu Šapićevu izjavu. Navode da je Kuću cveća prošle godine posetilo 120.000 ljudi, što je više nego u vreme pre pandemije korone.
Zbog Kuće cveća, Muzej Jugoslavije je najposećeniji muzej u državi – većina onih koji obiđu Titov grob, zadrže se i u ostalim delovima kompleksa ovog Muzeja.
Od kako je otvorena 1982. godine, Kuću cveća je do danas posetilo oko 20 miliona ljudi. Prema podacima Turističke organizacije Beograda, većina su stranci, sa svih kontinenata. Stanovnici bivših jugoslovenskih republika su redovni i najbrojniji posetioci svakog 4. maja, na dan Titove smrti.
Kuća cveća je među prvim toponimima u Srbiji po turističkoj poseti.
Bivša zimska bašta
Objekat koji je nakon Titove sahrane nazvan Kuća cveća, sagrađen je 1975. godine kao zimska bašta po projektu Stjepana Kralja. Zauzima 902 kvadratna metra, spolja je obložena žutom fasadnom ciglom, a iznutra aranđelovačkim belim venčacom.
Kada je početkom 1980. godine Tito zbog zdravstvenih problema otišao u bolnicu u Ljubljanu, on je izrazio želju da u slučaju smrti bude sahranjen upravo u ovoj zimskoj bašti.
Za svega nekoliko dana do sahrane, do 8. maja, zimska bašta je preuređena u Titovo poslednje počivalište: iz centralnog dela uklonjena fontana i sazidana grobnica koja liči na veliku ozidanu podzemnu sobu. Rekonstrukcijom zimske bašte rukovodio je inženjer Dragomir Gavrilović, a sve radove je izvelo vojno-građevinsko preduzeće „Beli potok“.
Stalna postavka
Stalna postavka u Kući cveća danas se sastoji od spomen-sobe u kojoj se posetioci mogu upisati u knjigu žalosti i izložbenog dela u kome se nalaze lokalne, republičke i savezne štafetne palice koje je omladina Jugoslavija nosila povodom Titovog rođendana 25. maja, koji je slavljen kao Dan mladosti. U postavci se nalaze pisane poruke koje je Tito primio sa štafetama, fotografije nosilaca štafeta kao i svečanosti povodom Dana mladosti, maršalske uniforme…
Jedan od komentara Slovenaca na društvenim mrežama glasi: „Čujem da je taj Šapić gradonačelnik Beograda. Koji to gradonačelnik hoće svesno svom gradu da oduzme turiste?“

Beograd se guši u saobraćaju. U većina automobila su samo vozači koji svakodnevno gube sate u kolonama. Koje je rešenje za smanjenje ogromnih saobraćajnih gužvi?

Premijer Đuro Macut istakao je da je energetska situacija stabilna i da građani ne treba da brinu o snabdevenosti, dok se rešava pitanje sankcija Naftnoj industriji Srbije

Država je izdvajala novac za izgradnju Sinofarmove fabrike vakcine u Zemunu i nakon proglašenja kraja pandemije korone, a poslednji put prošle godine. Ukupno – 48 miliona evra

Nizu javnih preduzeća koja su tokom 2025. godine promenila pravnu formu u društva sa ograničenom odgovornošću dodat je i Službeni glasnik

Presuda kojom se urednici portala Večernjih novosti Andrijani Nešić zabranjuje urednički posao na godinu dana je presedan, smatra Veran Matić
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve