img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Projekat „Jadar“

Ako otvori rudnik, Rio Tinto planira da ostane u Srbiji 40 godina

11. septembar 2024, 14:04 M.N.
Foto: Marko Dragoslavić/FoNet
Tek treba ustanoviti ko stoji iza sajta „Kopaćemo", jer ta osoba „godinama nastupa pod lažnim prezimenom“
Copied

„Ukoliko se projekat 'Jadar' realizuje, bićemo u Srbiji još najmanje 40 godina. Ali pre nego što otvorimo rudnik, moramo da dokažemo Vladi i građanima Srbije da to možemo da učinimo bezbedno", kažu za Glas Amerike u kompaniji Rio Tinto

Nakon javne rasprave koja je prošle subote održana u mestu Ljubovija u Zapadnoj Srbiji, a na kojoj su pored predstavnika kompanije Rio Tinto učestvovali i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i nekoliko ministara iz Vlade, redakcija Glasa Amerike poslala je pitanja toj kompaniji, između ostalog o utiscima sa tog događaja, saradnjom sa Vladom Srbije, odnosu prema najglasnijim kritičarima projekta „Jadar“, ali i o planovima za budućnost.

Iz Rio Tinta kažu da su se tokom javne rasprave u Ljuboviji čuli različiti stavovi o projektu, ali i da je kvalitet komunikacije bio na izuzetno visokom nivou.

RAZGOVOR SA GRAĐANIMA
Razgovor sa „narodom“ u Ljuboviji / Foto: Vladimir Šporčić/Tanjug

„Razumemo zabrinutost građana koji su pod uticajem velike količine dezinformacija o Projektu i zato cenimo svaku priliku da sa njima otvoreno razgovaramo o svim pitanjima koja ih brinu“, kažu.

Ističu da je u poslednjih nekoliko meseci kompanija Rio Tinto organizovala „više od 150 ovakvih događaja i razgovarala sa preko 4000 građana u Loznici i okolnim mestima.“

„Imajući u vidu količinu i intenzitet lažnih vesti o projektu koji se plasiraju putem medija o Projektu ‘Jadar’, smatramo da je neophodno da direktna komunikacija sa građanima u narednom periodu bude dodatno intenzivirana“.

Otvoreni za razgovor sa svima

Iz kompanije Rio Tinto navode i da njihovi najviši predstavnici kontinuirano borave u Srbiji i u direktnoj su komunikaciji ne samo sa predstavnicima nadležnih insitucija, već i sa brojnim predstavnicima lokalne zajednice.

„Razlika je jedino u tome što je poslednji susret izvršnog dirketora Jakoba Stausholma bio pred kamerama“, dodaju.

Šezdeset odsto građana protiv rudnika Rio Tinta

Navode da je njegov dolazak konkretno „pokazatelj posvećenosti koju kao kompanija imaju prema Srbiji i projektu „Jadar“ i da se njegova lična odgovornost u tom projektu – „podrazumeva“.

„Što se tiče njegove lične angažovanosti u nadzoru projektu kako bi on bio realizovan u skladu sa najvišim standardima, ona se podrazumeva budući i da poslovna uspešnost Projekta ‘Jadar’ direktno zavisi od primene najviših standarda zaštite životne sredine„, ističu.

Uveravaju da je kompanija Rio Tinto kontinuirano pozivala na dijalog sve zainteresovane strane, „uključujući i najoštrije kritičare Projekta ‘Jadar, ali da su u najvećem broju slučajeva dobijali negativne odgovore i potpunu nespremnost za dijalog sa njihove strane.

Marijana Petković: Pokušaj manipulacije Rio Tinta

Jedna od aktivista koji se protive izgradnji rudnika litijuma, Marijana Petković iz Saveza ekoloških organizacija Srbije, kaže za Glas Amerike da je isitina da ih je Rio Tinto kontaktirao, ali da su aktivisti prekinuli svaku komunikaciju sa njima nakon nekoliko kolektivnih sastanaka na kojima je Rio Tinto, kako kaže, pokušao da ih izmanipuliše.

„Nakon par kolektivnih sastanaka na kojima su pokušali da nas izmanipulišu i prikažu da vode dijalog sa nama, a istovremeno su ispravljali greške na terenu za koje smo znali i predočili im, prekinuli smo svaku komunikaciju sa njima i nismo se sretali od proleća 2021. Onda su pokušavali da se s nama vide u četiri oka , nasamo i pojedinačno, što smo naravno odbili„, kaže ona.

Rio_Tinto_Mladenovac_11
Protest u Mladenovcu / Foto: Marko Dragoslavić/FoNet

„Sa naše strane ostajemo posvećeni dijalogu sa svim zainteresovanim stranama jer smatramo da je ključno da se dijalog vodi na osnovu naučno utemeljenih činjenica. Predstavnici kompanije učestvovali su u svim formatima dijaloga na koje su pozivani, bez obzira na to ko su bili organizatori, uključujući i debate koje su organizovali različiti mediji, što direktno ilustruje našu posvećenost transperentnom dijalogu koji je u najboljem interesu svih građana“, poručuju iz Rio Tinta i dodaju da smatraju da je neophodno da stručni dijalog o Projektu „Jadar“ na osnovu naučno utemeljenih činjenica bude intenziviran u narednom periodu.

Kažu da je kompanija Rio Tinto „posvećena projektu Jadar“ i da je za svih 20 godina koliko posluju u Srbiji komunikacija sa svim vladama i nadležnim državnim institucijama uvek bila korektna.

„Takođe, ukoliko se projekat realizuje, bićemo tu još najmanje 40 godina. Za kompleksne projekte kakav je Projekat „Jadar“ neophodno je da postoji kontinuirana komunikacija sa najvišim predstavnicima vlasti i pre svega nadležnim državnim institucijama“, ističu.

Nova faza Projekta „Jadar“

Govoreći o nastavku projekta, iz Rio Tinta kažu da je sa ponovnim uspostavljanjem Prostornog plana posebne namene Projekat „Jadar“ prešao u novu fazu, ali da bi realizacija Projekta potencijalno mogla da počne potrebno je sprovesti „još niz koraka“.

„To uključuje nastavak razvoja projekta sa pravnog aspekta, ažuriranje procena uticaja na životnu sredinu, javne konsultacije i dobijanje potrebnih dozvola i odobrenja“, kažu.

Serbia Lithium
Protest u Šapcu / Foto: AP Photo/Darko Vojinovic

Ističu da „naučna istraživanja, sprovedena od strane međunarodnih i domaćih stručnjaka u radnim nacrtima tri Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, pokazuju da Projekat Jadar može biti razvijen bezbedno uz poštovanje najviših domaćih i međunarodnih standarda zaštite životne sredine.“

„U skladu sa redovnim zakonskim postupkom, potrebno je da se finalne, ažurirane verzije tri studije predaju nadležnom ministarstvu. Pre toga, državni organi trebalo bi da utvrde obim i sadržaj za svaku od tri studije, po čemu bi kompanija imala rok od najviše 12 meseci da svaku studiju ažurira, završi i uputi u redovnu proceduru koja podrazumeva javni uvid. Završetak i odobravanje konačnih studija nisu mogući bez neophodnih uslova, precizno utvrđenog obima i sadržaja i javnog uvida u finalna dokumenta“, navode i zaključuju da pre nego što otvori rudnik, kompanija Rio Tinto mora „dokazati Vladi i građanima Srbije da to može učiniti bezbedno.“

Protesti širom Srbije

Novi talas protesta protiv planova za rudarenje litijuma u Srbiji počeo je 28. juna u Loznici, gradu na zapadu zemlje, u čijoj blizini međunarodni rudarski gigant Rio Tinto planira otvaranje rudnika.

Od tada su u pedesetak gradova Srbije održani protesti građana koji se protive eksploataciji litijuma i bora zbog, kako ističu ekološke organizacije, velikog rizika po životnu sredinu.

Rio_Tinto_Obrenovac_11
Protest u Obrenovcu / Foto: Marko Dragoslavić/FoNet

Vlada Srbije je tokom poslednjih meseci odlučila da nastavi sa projektom izgradnje rudnika Rio Tinta i „vrati ga u život“, iako je pre dve godine, pod pritiskom ekoloških protesta, bio stopiran.

Deo stručne javnosti i ekoloških udruženja u Srbiji godinama tvrde da bi rudarenje litijuma moglo da ima velike negativne posledice po životnu sredinu.

Serbia Lithium
Protest u Beogradu: Foto: AP Photo/Darko Vojinovic

Ekološki aktivisti takođe podsećaju da se kompanija „Rio Tinto“ tokom svoje duge istorije suočila sa više optužbi da uništava životnu sredinu ili krši ljudska prava.

Sa druge strane, Rio Tinto, koji u Jadru planira podzemni rudnik litijuma, postrojenje za preradu i odlagalište jalovine, više puta je saopštio da je projekat ekološki bezbedan.

Međutim, brojni stručnjaci iz zemlje i inostranstva ukazuju da u procesu eksploatacije litijuma neizbežno dolazi do ekoloških posledica, pre svega do zagađenja rečnog sliva i zemljišta.

Britansko-australijska kompanija, pak, tvrdi da projekat Jadar može bezbedno da se razvija uz poštovanje domaćih i međunarodnih standarda i uz minimalni uticaj na životnu sredinu.

Interesovanje za srpski jadarit

U dolini reke Jadar kompanija Rio Tinto je 2004. pronašla jadarit, mineral koji sadrži litijum i bor i planira da otvori rudnik koji bi godišnje proizvodio oko 58.000 tona litijum karbonata.

ZAJEDNIÄŚKA FOTOGRAFIJA
Olaš Šolc, Aleksandar Vučić i Maroš Šefčović u Beogradu / Foto: Rade prelić/Tanjug

Prema poslednjim najavama vlasti u Srbiji, taj rudnik bi mogao da počne sa radom 2028, ako kompanija ispuni ekološke propise i dobije neophodne dozvole.

Srbija je 19. jula sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom i sa Evropskom unijom potpisala Memorandum o kritičnim sirovinama koji predviđa ceo proizvodni lanac – od kopanja litijuma u Rio Tintovom rudniku u dolini reke Jadar, do proizvodnje baterija za električna vozila.

Tagovi:

Litijum Rudnik Jadarit Životna sredina Projekat Jadar Rio Tinto
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Kosovo

22.mart 2026. M. L. J.

Srpski univerzitet na Kosovu: Korak do gašenja na očigled vlasti u Beogradu

Situacija za profesore i studente na Kosovu je katastrofalna i tragična, a ako se kosovski Zakon o strancima dosledno primeni postoji bojazan da će se Univerzitet u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici ugasiti, rečeno je na tribini studenata u blokadi ispred Rektorata Univerziteta u Beogradu

Šuma

Šume

21.mart 2026. B. B.

Dekan Šumarskog fakulteta: Stanje šuma u Srbiji zadovoljavajuće

Preliminarni rezultati nove inventure šuma, koja je u toku, pokazuju da je današnja šumovitost Srbije skoro 40 odsto teritorije zemlje

Solidarna kuhinja

Siromaštvo

21.mart 2026. B. B.

Siromaštvo: Petina nacije grca na rubu egzistencije, ko je najugroženiji

Prema tipu domaćinstva, najvišu stopu rizika od siromaštva imale su osobe u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s jednim ili više izdržavane dece

Hakerski napadi

Telekom Srbija

21.mart 2026. B. B.

Haker „istočno od nas“ ucenjivao Telekom za tri bitkoina

Generalni direktor Telekoma Vladimir Lučić kaže da je haker „istočno od nas“ ucenjivao tu kompaniju za tri bitkoina i da „u principu teško može da dođe do zloupotrebe“ ukradenih podataka

U teškom udesu koji se dogodio u noći između utorka i srede na auto-putu Novi Sad - Beograd poginuo je dečak, a još sedmoro dece je povređeno

Kriminal

21.mart 2026. B. B.

Nova pucnjava i ranjavanje „od ranije poznatog policiji“: Da li Beograd postaje Bogota?

U novom kriminalnom obračunu u Beogradu upucan je muškarac od ranije poznat policiji. Da li Beograd postaje Bogota i zašto sve podseća na devedesete

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure