Na osnovu istraživanja FemPlatz-a iz 2023. godine, u Srbiji je aktivno svega 509 ginekologa, što znači da jedan lekar brine o oko 6.000 žena u proseku, na 3.423.627 žena.
Kosana Beker, izvršna direktorka FemPlatz-a, objasnila je za Tampon zonu kroz primer, u kakvom su položaju žene u Srbiji, kada je u pitanju ginekološka zaštita.
„Prema podacima za april ove godine, u Srbiji postoji tek 17,8 ginekologa na 100 hiljada žena starijih od 15 godina. Kada uporedimo, imamo jednog pedijatra na hiljadu stanovnika, dok za odraslo stanovništvo postoji 70 lekara na 100 hiljada ljudi”, istakla je ona.
Žene koje žive u selu imaju dodatno otežan pristup specijalističkim uslugama, jer se one u selima ne pružaju.
Mnoge žene iz sela oko Zaječara putuju i do 30 kilometara do pregleda, jer u 36 seoskih ambulanti nema nijednog ginekologa, dok u Domu zdravlja radi samo jedan lekar.
Pre pandemije, lekari su obilazili sela i omogućavali preventivne preglede, ali ta praksa sada je prestala.
Kako Beker objašnjava, ženama iz sela je potreban novac za prevoz, a prevoza u većem broju slučajeva nema, jer je povezan sa đacima koji idu u školu.
„Tu je veoma otežan pristup ginekolozima i mora prvo da se reši broj ginekologa, a onda i pristupačnost tim uslugama za žene koje imaju određene prepreke.“
Zdravstveni sistem pod pritiskom
Autorke Tampon zone, oslanjajući se na izveštaj FemPlatz-a, postavlju pitanje: Ako jedan ginekolog brine o 5.619 žena, a ima 241 radni dan godišnje, koliko pregleda zapravo može kvalitetno da obavi?
Ukoliko svakom pregledu posveti 15 minuta, lekar bi mogao da pregleda čak 23 pacijentkinje dnevno, tokom osmočasovnog radnog dana, bez pauze.
Zaključak Tampon zone jeste da takav pristup ne može obezbediti ni minimum zdravstvene sigurnosti.