





Koliko "vrede" naše ideje? Može li Srbija da bude izvoznik ideja? Koliko je konkurentna domaća kreativna industrija? Možemo li se na druga tržišta probijati kvalitetom, a ne samo niskom cenom? Da li kreativne industrije doprinose razvoju novih profesija
Prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), kreativne industrije u našoj zemlji doprinose sa četiri odsto bruto društvenom proizvodu, i zaposleni u ovoj industriji čine oko četiri odsto od ukupnog broja zaposlenih. To je mnogo manje od proseka na nivou EU gde kreativna industrija učestvuje u BDP-u sa čak sedam odsto i zapošljava više od 10 odsto svih zaposlenih. Ova razlika slična je i u drugim zemljama u regionu, što pokazuje da smo u razvoju kreativnih industrija u zaostatku u odnosu na razvijene zemlje. U bivšoj Jugoslaviji, Slovenija je među prvima počela da razvija i ulaže u svoju kreativnu industriju. Gubitak tržišta u osamostaljenim republikama uticao je da slovenačka kreativna industrija krene sa izvozom svojih ideja u svet. Danas, sa razvojem digitalnih delatnosti, mogućnosti izvoza ideja su mnogo veće. Ako imate dobru ideju i možete da je realizujete, nije bitno da li ste u Australiji, Indiji, Sloveniji ili Srbiji. Na većini stranih tržišta pritom nije ključna cena, jer mnogi misle da mogu da konkurišu samo ako su im cene usluga niže od domaćih agencija. Otuda, umesto da razvijamo naše ideje, često se domaće kompanije pojavljuju samo kao podizvođači stranim kompanijama. Ono što je presudno jeste kvalitet usluga. Pritom se zanemaruje da su kreativne industrije pokretač drugih industrijskih grana i da značajno doprinose sveukupnom privrednom razvoju.
Kako domaću kreativnu i srodne kreativne industrije učiniti potentnijim i konkurentnijim? Koliko zaista vredi naša ideja? Koliko kreativne industrije doprinose razvoju novih profesija i prihvatanju različitosti u društvu, teme su na kojima će se razgovarati na McCann Talksu, jednodnevnom događaju koji organizuje agencija McCann Beograd. Cilj je da se na jednom mestu okupe i razgovaraju predstavnici kreativne i srodnih industrija, organizacije i pojedinci iz sveta preduzetništva, umetnosti, tehnologije i zabave koji će svoja mišljenja i stavove suočiti u tri panela.
Panel „Koliko vredi srpska ideja“ pružiće informacije o doprinosu kreativne industrije srpskoj privredi, pokazati uspešne primere izvoza domaćih ideja i pokušaće da odgovori na pitanje koliko vredi srpska ideja. „Demografija je mrtva“ naziv je drugog panela koji za temu ima „rušenje stereotipa“, koje je od presudnog značaja za advertajzing industriju, ali i medije, kao one koji imaju ulogu u kreiranju javnog mnjenja i vrednosti. Poslednji panel „Future jobs“ u fokusu ima tzv. zanimanja budućnosti i za cilj ima pokretanje inicijativa i inspirisanje saradnje različitih industrija.
McCann Talks biće održan 31. maja u maloj sali Studio Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Prisustvo na događaju je besplatno, ali je neophodna prethodna registracija putem sajta, broj mesta je ograničen. Više informacija o događaju, učesnicima i načinu prijavljivanja saznajte na sajtu: www.mccann–talks.rs.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve