





Do 10. februara korisnici pripejda moraće da registruju svoje brojeve u skladu sa Zakonom o elektronskim komunikacijama. Kompanija Yettel pripremila je različite pogodnosti za svoje korisnike
Za dva meseca, na osnovu Zakona o elektronskim komunikacijama, od 10. februara 2025. godine u Srbiji stupa na snagu obavezna registracija pripejd brojeva.
Ova obaveza važi i za nove i za postojeće korisnike. Novi korisnici će morati da se registruju pre korišćenja kartice, preko interneta ili u poslovnicama mobilnih operatora. Ista obaveza, na osnovu Člana 158 Zakona o elektronskim komunikacijama i Pravilnika o tehničkim uslovima za registraciju krajnjih korisnika usluge sa plaćanjem unapred, važiće i za dosadašnje pripejd pretplatnike.
ZAŠTO JE OBAVEZNA REGISTRACIJA
Novi Zakon o elektronskim komunikacijama u Srbiji stupio je na snagu početkom maja 2023. godine i u najvećoj meri usklađen je sa Evropskim zakonikom o elektronskim komunikacijama. Ministarstvo informisanja i telekomunikacija je početkom februara ove godine objavilo Pravilnik o tehničkim uslovima za registraciju krajnjih korisnika usluge sa plaćanjem unapred.
“Registracija ima mnogobrojne prednosti za korisnike. Na primer, ukoliko korisnik izgubi karticu, kao registrovani korisnik moći će vrlo lako da reaktivira i sačuva isti broj. Pored toga, registrovani korisnici imaju mogućnost uvida u specifikaciju saobraćaja, dok mi, sa druge strane, imamo bolji uvid u njihove potrebe, na osnovu čega možemo da kreiramo personalizovanije i atraktivnije ponude. Posebno je važno što će registrovani pripejd korisnik kasnije moći jednostavno, u samo nekoliko klikova, putem Yettel aplikacije da pređe na postpejd”, kaže za “Vreme” Dejan Marković, menadžer segmenta za fizička lica u kompaniji Yettel.
Registracija putem Yettel online kanala (aplikacija i vebsajt) moguća je već od septembra, a krajnji rok za registraciju postojećih korisnika je 10. februar 2025. godine.
Potrebno je da korisnici putem Yettel aplikacije fotografišu svoj lični identifikacioni dokument, ličnu kartu ili pasoš, a potom svoje lice, što je u skladu sa standardima identifikacije na daljinu. Nakon uspešne registracije, mogu da dobiju i neke od pogodnosti koje je pripremila ova kompanija.
Svako ko se registruje može da pristupi digitalnoj grebalici gde je jedna od pogodnosti mogućnost kupovine telefona za dinar bez ugovorne obaveze, dodatni internet, SMS poruke ili minuti za glasovni saobraćaj.
ŠTA NAKON 10. FEBRUARA
Svi koji ostanu neregistrovani nakon 10. februara naredne godine imaće na raspolaganju svoj pripejd broj još 90 dana, a nakon isteka tog perioda, neregistrovani brojevi biće deaktivirani. U tih 90 dana korisnici će broj moći da koriste samo za komunikaciju sa brojevima hitnih službi ili kontakt centrom kompanije svog mobilnog operatora.
“Najčešći razlog zbog kog se korisnici odlučuju za odabir pripejd broja jeste fleksibilnost i činjenica da nema ugovorne obaveze. S druge strane, u troškovnom smislu, za mnoge korisnike postpejd je bolja opcija. Pored korisnika koji aktivno koriste pripejd brojeve, tu su često i sekundarni to jest pomoćni brojevi, koje korisnici čuvaju i održavaju iz ličnih razloga. Ovakva vrsta plaćanja takođe odgovara i mlađoj populaciji bez stalnih prihoda, kao što su učenici ili studenti”, navodi Marković.
KAKO JE U REGIONU
Ovim izmenama Srbija se priključuje većinskom broju zemalja na svetu gde važi registracija pripejd SIM kartica. Ona je na snazi u Mađarskoj, Grčkoj, Bugarskoj, u Crnoj Gori od 2017. godine, u Severnoj Makedoniji od 2013. godine.
Jedna od poslednjih evropskih zemalja u kojoj je uvedena obavezna registracija to jest personalizacija pripejd SIM kartica je Švedska.
Kako se navodi na sajtu međunarodne organizacije GSMA, koja okuplja više od 1.100 mobilnih operatora i kompanija iz telekomunikacionog ekosistema, više od 70 odsto svetske populacije koristi mobilne telefone. Više od 75 procenata mobilnih veza ostvaruje se preko pripejd modela, a od tog broja više od 90 odsto pripejd veza ostvaruje se u zemljama gde je SIM registracija obavezna.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slućaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve