





„Zaboravite Južnu Afriku. Drugi svetski kup se održava u Singapuru sa rekordnim brojem učesnika.“ Ovako otprilike glasi reklama za ovogodišnji Robokup, svetsko prvenstvo u fudbalu za robote, koji je otvorio ministar za obrazovanje Dr Ng Eng Hen. Robokup se, inače, održava svake godine, od 1997
Iako zvuči prilično neozbiljno, ovo takmičenje već je održano u svim krajevima sveta – od Francuske, Švedske, Italije, Portugala, Nemačke, Austrije, preko SAD i Australije, do Kine, Japana i Koreje, a sledeće godine biće organizovano u Istanbulu. Dok je prve godine u Japanu učestvovalo svega 38 timova iz 11 država, u Singapuru ovih dana fudbal igra oko 500 timova koji dolaze iz 40 država. Među njima su i timovi sa najprestižnijih svetskih univerziteta kao što su MIT (Massachusetts Institute of Technology), Harvard, Oksford i Osaka.
Baš kao što je IBM-ov superkompjuter Deep Blue uspeo da pobedi svetskog šampiona u šahu Garija Kasparova, tako bi i organizatori takmičenja, Robokup federacija, voleli da do 2050. godine naučnici konstruišu tim robota koji bi na „pravom“ svetskom prvenstvu mogao da zaigra utakmicu protiv ljudi – profesionalnih fudbalera. I po mogućstvu ih pobedi. No, kako naglašavaju organizatori, nije sve u takmičenju. Robokup je dobar povod da se okupe robotičari i ispričaju o budućim trendovima u robotici i razvoju tehnologija uopšte.
U međuvremenu, roboti se trude, vežbaju. Igraju u nekoliko robotskih liga, kao što je „humanoidni roboti visine do 150 centimetra i do 30 kilograma, četvoronožni roboti, cilindrični autonomni roboti sa sistemom za vid…
A, da li će moći da pobede ljudski tim 2050? U brojnim naučnim ustanovama širom sveta vredno se radi na tome, ali za sada ne izgleda kao da će se dogoditi uskoro. Većina robota deluje prilično usporeno, nespretno i nestabilno, sapliću se, promašuju loptu, padaju bez ikakvog vidljivog razloga, a uz to po pravilu su sićušni često manji od fudbalske lopte.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve