Godišnje stvaramo 225 miliona evra dodate vrednosti u domaćoj ekonomiji
Na nedavnom predstavljanju studije „Društveno-ekonomski uticaj Coca-Cola sistema u Srbiji“, u Privrednoj komori Srbije, ova kompanija prikazala je koliko njeno poslovanja utiče na privredu zemlje. Među ključnim, našli su se podaci o prihodima, porezu i zapošljavanju
Aleksandar Ružević, generalni direktor Coca-Cola HBC Srbija
Coca-Cola sistem stvara 225 miliona evra dodate vrednosti u domaćoj ekonomiji ili 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok svako radno mesto u kompaniji podržava dodatnih 11 radnih mesta u privredi. Na svaki evro koji sistem stvori dolazi sedam evra dodate vrednosti za srpsku privredu u vidu plata radnika, profita kompanija i poreza od Coca-Cola sistema i firmi koje s njim sarađuju.
Srpski budžet prihoduje ukupno devet miliona evra direktnih poreskih prihoda od Coca-Cola sistema, a čak 139 miliona evra poreskih prihoda podržano je u celokupnom lancu vrednosti sistema, što iznosi 1,1 odsto ukupnog poreskog prihoda u zemlji. Sistem direktno zapošljava 1000 ljudi i podržava još 10.700 radnih mesta širom svog lanca vrednosti, ukupno 11.700 radnih mesta, što iznosi 0,6 odsto radne snage u Srbiji.
„Studijom potvrđujemo da se uspešno poslovanje i doprinos privredi ostvaruju zahvaljujući izuzetnoj saradnji sa partnerima, zapošljavanjem lokalne radne snage i ulaganjem u zajednicu. Istovremeno, ona nam iz godine u godinu potvrđuje da su naša posvećenost i ambicija velika podrška široj privredi, ali i budžetu Srbije“, istakao je Aleksandar Ružević, generalni direktor Coca-Cola HBC Srbija.
Studiju je po treći put uradila konsultantska kompanija Steward Redqeen, predvođena profesorom Itanom Kapstajnom, renomiranim stručnjakom u oblasti konsaltinga i izrade ekonomskih analiza. Bazirana je na input-output modelu Vasilija Leontijefa, dobitnika Nobelove nagrade, i pruža pregled doprinosa Coca-Cola sistema domaćoj privredi putem: zapošljavanja, prihoda i poreza. Ovo je treća studija koju Coca-Cola sistem predstavlja i nastavak je prakse iz 2011. i 2013. godine.
Predsednik PKS Marko Čadež je prilikom predstavljanja rezultata izjavio da je činjenica da su velike strane kompanije postale deo naše privrede i da posluju u Srbiji kao domaća preduzeća. „Ne samo zbog kapitala koji su uložile ovde i dobiti koju inkasiraju, već i zbog ljudi koje zapošljavaju u svom lancu dobavljača i partnera. Coca-Cola sarađuje sa više od 4000 direktnih partnera i oko 38.000 distributera“, naveo je Čadež.
O direktnoj saradnji sa Coca-Cola sistemom govorili su predstavnici štamparije Papir print i kompanije Univerexport. Oni su istakli značaj partnerstva za unapređenje poslovanja, kao i direktne rezultate poput primene najviših standarda u poslovanju.
„Nama kao domaćoj kompaniji izuzetno su značajna iskustva koja nam donose multinacionalne kompanije koje posluju na različitim tržištima sveta. Saradnja sa Coca-Cola sistemom poslovno je partnerstvo u kome najbrže realizujemo inovacije i postavljamo nove trendove. To nije slučaj samo u saradnji sa nama, već je njihov uticaj značajan za celo tržište, što se najbolje ogleda i kroz prikaz njihovog uticaja. Oni su jedni od retkih koji uvek vuku unapred i drago nam je da se u tom konceptu potpuno razumemo“, naglasila je Vesna Vučurović, generalni direktor kompanije Univerexport.
O značajnim inovacijama govorio je i Petar Obradović, direktor štamparije Papir print. „Zahvaljujući saradnji sa Coca-Cola sistemom danas poslujemo u skladu sa svetskim standardima. Primenjujemo savremene materijale i tehnologije, a naši zaposleni se edukuju iz dana u dan. Istovremeno, ova saradnja nas je učinila konkurentnijima i svoje poslovanje uspešno razvijamo“, naglasio je Obradović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije
Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja
Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!