



Narodni muzej iz Beograda gostovao je od septembra 2005. do avgusta naredne godine u Hirošimi, Kjotu, Mijazakiju, Tokiju, Kociju, Nigati i u Kanazavi sa izložbom „Nepoznata priča o modernoj umetnosti, remek-dela iz Narodnog muzeja u Beogradu“, čiji su pokrovitelji bili Ministarstvo spoljnih poslova Japana i gradonačelnik Hirošime. Smatra se da je to najveće gostovanje u Japanu neke naše kulturne institucije. Pre ove izložbe, zbirke Narodnog muzeja delimično su bile poznate japanskoj javnosti preko izložbe „Remek-dela Narodnog muzeja u Beogradu“ održane 1991. godine i upravo zahvaljujući njenom uspehu, japanska medijska kuća RCC i agencija za organizaciju gostujućih izložbi iz Evrope „Hajaši kompani“ predložile su novo gostovanje u Japanu.
Na ovoj izložbi su prikazana 123 rada iz druge polovine 19. veka i s početka prošlog veka, među kojima su i dela Renoara, Dega, Van Goga, Sezana, Matisa, Pikasa i Šagala. Kako su obilato javljali tamošnji mediji, ova izložba je stvorila novu, do sada nepoznatu sliku o evropskoj moderni iz vizure kulturne klime Srbije.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve