Bioskop: Trag divljači
Tragovi prošlosti i podosta ožiljaka
Trag divljači se ne samo u hronološkom aspektu svoje osnovne priče obraća zrelijoj publici. Mlađi naraštaji će imati poteškoća da prepoznaju njegov širi društveni okvir
Trag divljači se ne samo u hronološkom aspektu svoje osnovne priče obraća zrelijoj publici. Mlađi naraštaji će imati poteškoća da prepoznaju njegov širi društveni okvir
Kiki Smit “Ljudi i ostale životinje”; Galerija DOTS, Beograd, 16. 9. – 29. 10. 2022; Kustoskinje: Mirjana Dušić i Ljuba Jovićević
To find our resonance where we do connect (Björk, Atopos)
Ovog leta je na luksuznom vinilu reizdata jedna od najboljih ploča jugoslovenskog roka, koja već dugo očekuje zasluženu revalorizaciju. Kad je godine 1984. grupa Haustor izdala “Treći svijet”, new wave je već odavno prošao, a publika nije više marila za strepnje i nade te generacije, želela je više razbibrige. Neshvaćeno u svoje doba, ovo umetničko delo koje mitologizuje borbu potlačenih za slobodu – bilo kad i bilo gde, a naročito u bivšoj Jugoslaviji – stalno se vraćalo u modu, ostajući aktuelno sve do današnjih dana, nadahnjujući mnoge potonje grupe
Kada forma ostane bez pratnje, protivteže i bez samokontrole, razočaranje finalnim filmskim proizvodom je neizbežno
Bosiljka Zirojević Lečić: Vibrantne forme – Galerija Ogranka SANU u Novom Sadu, Platoneum
Moglo bi se reći da su Kovač i Polič bili svojevrsni apatridi, više Jugosloveni kao odrednice jednog neprevaziđenog standarda i post festum kontinuiteta večnog u kolektivnoj podsvesti
Na kraju festivala ne možemo se oteti utisku da pozorište koje svodi svoja sredstva na minimum kako bi bilo što jasnije i ubojitije sebi samom vezuje ruke, te da najjači i najduži utisak ostavlja pozorište koje se vraća superiorno artikulisanoj umetničkoj formi
Mrđan Bajić je jedan od najistaknutijih i najaktivnijih srpskih umetnika, značajne međunarodne reputacije i uzorne biografije, koju ispisuje u neuzornim, turbulentnim decenijama diskontinuiteta
O radu kao ropstvu, štrikanju kao olakšanju i umetnicima u polugladovanju – BITEF ispituje kontroverze sveta rada u današnjem (predapokaliptičnom?) svetu
Iako u vizuelnom i zvučnom registru poseduje epski zamah koji opravdava trajanje od preko dva sata, ovo je suštinski jedan veoma kameran film, sporogoreći i atmosferičan, nema u njemu narativnog bogatstva
Ivan Nišavić: Priroda, duša i sreća. Temelji epikurejske etike Akademska knjiga, Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Novi Sad, 2022.
Na svakoj stranici iskrenost Punog meseca jer B.D. zna tajnu žeravice igre. Ucrtava svoje srebrne, bile putanje u morsku plavet, u nebesku pustoš. Piše i lice mora dodiruje. Zna drhteći od čuđenja istinu da izmisli. Narcis drskosti, lepe oholosti lebdi svakom stranicom romana
Na prvi pogled moglo bi se pomisliti da je smeštanje radnje Cara Edipa u kafanu bljutava trivijalizacija. Međutim, u pozorištu je sve dozvoljeno ako se za to daju valjani razlozi. Taufer je želeo da njegov Car Edip bude istovremeno i svevremen i savremen
Teško da se može naći iole verziraniji i ambiociozniji filmofil koji će pokušati da opovrgne značaj ovog autora prevashodno u rastakanju onoga što iole savremeni film jeste i može da bude, sa tačke gledišta onih koji ga u ovim ili onim (studijskim, domaćinskim ili gerilskim, Godaru vidno dražim) uslovima stvaraju
“Počeo sam da studiram režiju dok sam još bio apsolvent psihologije. Nije mi bilo jednostavno te godine, da završavam psihologiju i studiram FDU istovremeno. Voleo sam psihologiju, i profesor, možda najtežeg predmeta, Opšte psihologije II, Slavoljub Radonjić, očekivao je da ću ostati na fakultetu kao asistent. Kada sam mu saopštio da sam se opredelio za film, veoma sam ga razočarao. ‘Dragojeviću, ode ti u cirkuzante’, tako je formulisao moju odluku”
Na svakoj stranici iskrenost Punog meseca jer B.D. zna tajnu žeravice igre. Ucrtava svoje srebrne, bile putanje u morsku plavet, u nebesku pustoš. Piše i lice mora dodiruje. Zna drhteći od čuđenja istinu da izmisli. Narcis drskosti, lepe oholosti lebdi svakom stranicom romana
Žan Batist Poklen Molijer: Mizantrop, režija Jug Đorđević; Beogradsko dramsko pozorište
Boyfriends, are they just pretending?
They don’t tell you where it’s heading
And you know the game’s never ending
(Hari Stajls, Boyfriends)
Sutra je ponedeljak – Raša Todosijević, Umetnik kao prorok, Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad 2022.
Sault, Congotronics International i Oumou Sangaré donose nam dah nesputane kreativnosti i svežine sa najvrelijeg kontinenta
Katrin Malabu: Izbrisano uživanje: klitoris i mišljenje; prevela Suzana Bojović, FMK, Beograd/Zagreb, 2021.
“Pišem o stanju koje zatičem i doživljavam, o realnosti koja nas okružuje. Osvijetliti i primijetiti problem i te kako je važno u prepoznavanju obrazaca ponašanja žena u patrijarhalnom ili tranzicijskom društvu. I muškaraca, također”
“Komercijalizacija počiva na standardizaciji, zato kada kažemo da danas umetnost poprima karakteristike robe, to ide na štetu autentičnosti, a samim tim, mogli bismo reći, i autorstva, ukoliko ga shvatimo kao osoben izraz pojedinca ili kolektiva koji stvara jedno umetničko delo”
Božo Koprivica, Miodrag Raičević: Bluz dva prijatelja (u 54 tjedna); Karioke, Beograd, 2022.

Selaković, Bokan, Ristić i Delić su na vrhu spiska čelnih ljudi u kulturi čije se ostavke traže. A Selaković je i jedini ministar protiv koga je ustala čitava struka za koju je zadužen

Profesor, poljoprivrednik i otac šestoro dece Aleksandar Čupić nije planirao političku karijeru. Ipak, iskustvo sa studentskim plenumima i podrška studentskom pokretu doveli su ga među kandidate za predsednika Narodne skupštine
Direktorka i glavna urednica novinske agencije Tanjug Jovana Joksimović podnela je ostavku i napušta agenciju u televiziju Tanjug. Za „Vreme“ je potvrdila da i dalje ostaje na televiziji K1, gde vodi jutarnji program.

Desetoro dece povređeno je u tržnom centru „Galerija" nakon pada sa pokretnih stepenica. Prema informacijama Hitne pomoći, sedmoro dece zadobilo je teške povrede

Nova vlast još nije ni vlast, a već joj sa poznatih adresa stižu primedbe da je navodno jednako nacionalistička kao i Srpska napredna stranka. I zahtevi da smesta ispravi krive Drine poslednjih decenija – slično kao što je nekad traženo od Đinđića