Teorija
Samozaborav istine i vladavina laži
Predrag Krstić: O čemu govorimo kad govorimo o (post)istini Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd, 2022.
Predrag Krstić: O čemu govorimo kad govorimo o (post)istini Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd, 2022.
Deseti album škotske alternativne pop-rok grupe Belle and Sebastian slavi život kao fenomen kome se treba punim srcem radovati, možda i više nego ranije
Rokenrol je još jednom odigrao časnu ulogu prenosioca ključnih poruka festivala Egzit. Od Napalm Death preko Nika Kejva do Konstrakte, jedinstvo muzike i reči obasjalo je publiku neočekivanom svetlošću, za koju smo mislili da više ne postoji
Boris Liješević predstavu vodi dosledno i vešto, ponekad na ivici noža, ali nikad ne nudeći odgovore, već pitanja. Jedino Tolstojevo stajalište koje apsolutno prihvata je uverenje da ljubav prema čoveku mora biti ultimativna
Dejzi Džonson: Sestre s engleskog prevela Jelena Filipović, Štrik, 2021.Donatela di Pjetrantonio: Južno predgrađe s italijanskog prevela Jelena Brborić, Booka, 2022.
Milan Nikodijević: Zabranjeni bez zabrane Filmski centar Srbije
“Postavio sam stvar iz ugla: zašto zlo voli umetnost? Pitanje zašto su neki umetnici sarađivali sa nacistima na vlasti donekle možemo i da shvatimo jer odgovor je u njihovom oportunizmu, konformizmu, zbog toga što su želeli da izgrade karijere i nisu birali sredstva da stignu do cilja. Ali, ono o čemu mi manje znamo i iz istorije i iz literature jeste to zašto zlo voli umetnost. A izgleda da zlo baš voli umetnost, da želi da umetnost bude deo njegove misije uništenja”
Koliko god da se menjao, ipak neke stvari za Bruka ostaju konstanta, a jedna od njih je velika ljubav prema Šekspiru. On Šekspirovo delo oslobađa konvencije igranja u maniru istoricizma i postavlja pitanje koje su to vrednosti Šekspirovog dela koje su imanentne celoj ljudskoj kulturi
Dva američka dokumentarca sa dva suprotna ideološka pola, ali podjednako relevantno, bave se polom i rodom, pravom na abortus i drugim iznova vrućim pitanjima
Zoran Dimić: Političke životinje i zveri. O Aristotelovom zasnivanju filozofije politike; Akademska knjiga, Novi Sad, 2022.
Angel Olsen: Big Time (Jagjaguwar) Regina Spektor: Home, Before and After (Sire/Warner)
Povodom 40-godišnjice “najboljeg Yu albuma svih vremena” – jubileju o kome se ovih dana mnogo govori, a u susretu reizdanju te ploče – pred nama je sasvim neobičan susret starih znalaca. Pitanja postavlja jedan od prvih koji je onomad u zagrebačkoj štampi jasno i glasno pisao o VIS Idolima. Njegov sagovornik, međutim, suprotno od gotovo opšte saglasosti, to tako hvaljeno izdanje ne vidi u samom vrhu domaće muzičke istorije
Tenesi Vilijams: Tramvaj zvan želja; režija Lenka Udovički; koprodukcija Beogradskog dramskog pozorišta, Teatra Ulysses sa Briona i festivala BELEF
Ovo je priča o burnom putu (punom krivina i prepreka) ka zvezdama, baš kao i priča o bolnoj samoemancipaciji, zloupotrebi, pohlepi onih vidno manje kreativnih, prolaznosti i poroznosti slave, manje ili više dragovoljnom prodavanju duše (manje ili više) đavolu
Na kraju još jedne pozorišne sezone, nametnulo se uporedno “čitanje” triju predstava sa zajedničkim motivom kuće, stana, doma; kao mesta identiteta ili manipulacije njim, kao nestalne imovine i kao još nestalnije domovine
Jasno je da je Dijego de Brea hteo da postavi jednu modernu Antigonu. U tu svrhu glumci sa savremenim kostimima, imaju savremene geste koje treba da pokažu kako danas izgledaju i kako se ponašaju ljudi iz vlasti (Kreont), a kako savremeni buntovnici (Antigona). Ali to nismo dobili, jer Sofoklov tekst se opire ovakvom tumačenju i glavna žrtva tog opiranja, pored Kreonta, sama je Antigona
Tvorci Borgena bili su očigledno svesni da su u prve tri sezone u dobroj meri iscrpeli potencijal danskih “dvorskih” intriga, nadmetanja i pripetavanja, i da im je potreban neki širi pogled, a da istovremeno zadrže izvorni, domaći štih (“svetsko, a dansko”!). I pronašli su ga na najbolji mogući način. Njihova zlatna žila zove se – nafta, ali ne u arapskoj pustinji ili tako negde nego na – Grenlandu
Autor za biografskom građom o Godaru poseže samo onda kada je preko potrebno i nužno postaviti i osnažiti faktografski kontekstualni okvir, a u kome opet naglasak biva na onome što u žiži i srcu ima film
Mirne duše se može ustvrditi da je Trentinjan ne samo u vremenskom smislu nadživeo i prevazišao široke okvire francuskog Novog talasa
“Mi ljudi se kroz vekove u emocionalnom smislu nismo mnogo promenili, usprkos tehnološkom napretku, koji nas je potpuno promenio u racionalnom smislu. To znači da su zli ljudi ostali zli na isti način, dobri dobri, glupi glupi, naivni naivni itd. Historija se ponavlja, a mi nismo ništa naučili mada nas latinska izreka uverava da Historia mater vitae est. Kao i ona o laži koja ima kratke noge. Baš obrnuto. Laž ima danas najduže noge otkako postoji”
Dankan Mekmilan: Pluća; režija IvanVuković; Madlenianum, Zemun
Kada indi autori (s)krenu u mejnstrim, stvari mogu da krenu po zlu... Ali, ni to nije nužno
Sinan Gudžević: Bendžo u Grabu; Službeni glasnik, Beograd, 2020.
Šajzerbiterlemon su etnici grada. Toponime iz prirode zato ovde treba shvatiti samo uslovno: oni su metafizički pojmovi iz urbanog vokabulara. Ta, nekada davno, i bukvalno spoljašnja područja naših egzistencija, netaknuto naturalna i zastrašujuće neistražena, sada su istetovirana iznutra po našem biću, poput pećinskih crteža
Hoće li ubuduće biti moguće pozivati eks-jugoslovenska pozorišta da dođu na Pozorje, bilo u takmičarski program ili u Krugove? Možda bi poziv mogao glasiti ovako: “dođite da nas malko zabavite, a posle ćemo vam pokazati i prikazati kakva ste zapravo govna, što pojedinačno, što kolektivno”
Na planu izraza, ovo ipak u većoj meri jesu konvencionalni radovi o naoko nekonvencionalnim likovima (u, ako ćemo pošteno, dovoljno uobičajenoj misiji), što za neke možda može da bude povod za razočaranje; ipak, ima tu dosta toga da se pohvali i izdvoji

U Srbiji su završeni vanredni izbori za poslanike Narodne skupštine. Biračka mesta bila su otvorena od sedam do 20 časova. Bivši predsednik Srbije i kandidat na listi Srbija pobeđuje Aleksandar Vučić priznao je da su izgubili izbore. Građani koji su se okupili u centru Beograda ušli su i srušili Ćacilend

U Srbiji se 25. oktobra održavaju vanredni izbori za poslanike Narodne skupštine. Biračka mesta biće otvorena od sedam do 20 časova

Ispred Pionirskog parka, udaren novinar i autor podkasta Agelast Galeb Nikačević

Nekoliko desetina građana ušlo je u prostorije ove televizije i prepire se sa urednikom TV Informer. U studiju vlada potpuni haos koji se direktno emituje

Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih