Odlomak iz najavljene knjige – Venecijanski karneval

31.maj 2011. Vladimir Pištalo

Kuća maski

Venecijanci su pružili ruke sveznajućoj mašti. Ljudi su zobali svice i svetleli iznutra. Hladni zimski dan je postao San letnje noći. Ljudi su paradirali obučeni u sopstvene snove. Oko mene su šetale alegorije i živele metafore. Takvim slikama duša govori sebi u snu

Pozorište

Mi i oni

Komad Profesor Bernhardi klasičnog dramskog pisca Šniclera i komad Siročad savremenog britanskog pisca Dejvida Kelija, koji se trenutno igraju u Beču, ukazuju na neuralgične tačke savremenih zapadnih društava – šovinizam i političku instrumentalizaciju stranaca

Miroslav Krleža – Hiljadu i jedna smrt

30.maj 2011. Teofil Pančić

Filistri, rezoneri, buntovnici

Svet koji Krleža portretira sklon je propasti, i "nek propadne nije šteta!". Ali, šta će ga odmeniti, šta pretenduje da ga nadživi

Intervju – Žan-Fransoa Kervegan, filozof

25.maj 2011. Ivan Milenković

Horizonti politike

"Nemam ništa protiv toga da se o filozofiji govori na radiju, na televiziji, ili u kafeu, ali sve češće primećujem da ono što se dešava, barem u Francuskoj gde je, kako se to kaže, biti "filo" veoma "u modi", više ima veze sa zdravim razumom, nego sa visokim zahtevima strogog mišljenja. Ne može svako da bude Sokrat koji izvlači istinu iz usta prolaznika

20 godina Underground Resistancea

25.maj 2011. Dragan Ambrozić

Tehno soul

Tokom proteklih 20 godina, mimo svih tokova, detroitska izdavačka kuća i umetničko-borbeni kolektiv Underground Resistance kreirali su tehno kao jezik koji je rekapitulirao afroameričku muzičku ostavštinu provlačeći je kroz elektronski filter. Na ovaj način, ovi vizionari dali su nam novo, pojedincu razumljivo čitanje i crnačke muzike i tehna

Knjige – 14 intervjua Čarlsa Bukovskog (LOM, izabrao
preveo Nenad Župac)

25.maj 2011. Muharem Bazdulj

Završni udarac

Pravog Bukovskog je najlakše upoznati preko njegovih nefikcijskih tekstova i sasvim je realno zamisliti da nova generacija u njegov književni svet uđe upravo preko ove knjige

Intervju – Rade Šerbedžija

25.maj 2011. Filip Švarm

Oprostio sam svima

"Mladima ne treba ništa objašnjavati. Jer svako objašnjenje je zapravo krivo. Odnosno, u svim tim objašnjenjima koja oni danas slušaju – a čuju objašnjenja sa srpske strane, objašnjenja sa hrvatske strane, iz Bosne, sa Kosova – svako ima svoju istinu. Čuće taj mladi svijet objašnjenje i od nas defetista, nas disidenata, mirotvoraca i opet je to jedna od istina. Svoju istinu mladi će već pronaći sami, kroz život, muziku, književnost i kroz seks"

Delo i smrt Borisa Rižija

18.maj 2011. Boško Štulić

Opravdati život

Na desetogodišnjicu smrti ruskog pesnika Borisa Rižija, u ponedeljak je u Beogradu predstavljena njegova zbirka pesama i prikazan film o njegovom burnom i kratkom životu

Kultura sećanja – Bijela knjiga

18.maj 2011. Teofil Pančić

Poslednji krik iz Komiteta

Ono što te prvo zapahne sa ovih stranica jeste sam taj jezik: bože, da li je moguće da je iko ikada mogao misliti da se na tom i takvom jeziku može izreći išta što bi imalo smisla

Intervju – Miloš Radović, reditelj i scenarista

18.maj 2011. Sonja Ćirić

Šta je sreća

"U ružnoj, nesrećnoj uspomeni – sve je tačno. U lepoj – skoro ništa. Zato ružne guramo i gasimo, a lepe puštamo da se nekontrolisano šire i baškare u svojoj laži i lakirovci. Naša nesreća je što lepih uspomena imamo malo. A i to malo je falsifikat. Kako starimo, podgrevamo se tim romantizovanim istinama i patimo. Plačemo za prošlim vremenima i pokojnim događajima kao da su zaista postojali, kao da su se zaista odigrali"

Uoči premijere – Fenomen Pirata sa Kariba

18.maj 2011. Ivan Jević

Jalovi snovi o debelom moru

Kod dobrih glumaca publika sa lakoćom zaboravlja da gleda glumca i zahvaljujući njegovoj veštini stupa u kontakt sa likom. Kod najvećih glumaca, pak, to se preokreće još jednom i uživamo u liku zato što ga tumači baš taj glumac. Sam glumac postaje nosilac značenja u našoj kulturi gledanja filmova. Primer za ovaj fenomen je Hemfri Bogart ili Džek Nikolson. Džoni Dep je najsvežiji primer takvog glumca, a njegov Džek Sperou je jedan od ultimativnih junaka našeg doba

In memoriam – Aljoša Mimica (1948–2011)

11.maj 2011. Sreten Vujović

Protiv straha i mržnje

Sve do kraja svog zemaljskog veka ostao je kritički raspoložen i skeptičan prema mnogo čemu, a ponajviše prema političkim akterima i njihovim polumodernizacijskim reformama

Kula Nebojša

11.maj 2011. Sonja Ćirić

Muzej na reci

Kula Nebojša predstavlja jedino preostalo bolje očuvano srednjovekovno zdanje u okviru Beogradske tvrđave. Nedavno je rekonstruisana i pretvorena u muzej. U njoj je sada stalna muzejska postavka na četiri nivoa posvećena istoriji srpskog i grčkog naroda u poslednja dva veka

30 godina tehna

11.maj 2011. Dragan Ambrozić

Ritam ubrzanog raspada

Ko bi rekao da tehno već ima istoriju? Mada se tehno kao muzički pravac uzima za vesnika digitalizacije muzike, njegovi koreni sežu čak do disko ere. Ključnu ulogu su ipak odigrali jeftinoća i dostupnost novih muzičkih uređaja kao što su legendarne japanske ritam-mašine i analogni sintisajzeri Roland TB-303, TR-808 i TR-909, te njihovo padanje u ruke dece u isto vreme kad su ZX Spectrum kompjuteri i Atari video-igre vladali svetom kućne zabave

Intervju – Lazar Ristovski, glumac, scenarista, reditelj, producent

04.maj 2011. Sonja Ćirić

San o revoluciji

"Neka svako jednog jutra pre nego ustane, na bilo koju nogu, upita sebe: ‘Šta ja od života stvarno želim?’ Ako bude znao odgovor na to pitanje, to je odličan početak da tu svoju želju i ostvari. Pasternak kaže ‘Nije život što i polje preći’, i to zvuči vrlo obavezujuće, ali isto tako, čovek može sebi da kaže da je život tren koji prođe dok pregaziš jednu poljanu, pa bila ona i Jasna Poljana. Ja gazim svojim putem i vežbam se da me prolaznost što manje boli"

In memoriam – Ernesto Sabato (1911–2011)

04.maj 2011. Muharem Bazdulj

Doživeti stotu

Poslednjeg aprilskog dana 2011. godine, nepuna dva meseca pre svog stotog rođendana, umro je Ernesto Sabato. Pre nego što se opredelio za književnost, jedan od tri najveća moderna argentinska pisca (uz Borhesa i Kortasara), bio je fizičar svetskog glasa. Najpoznatiji je po svoja tri romana (Tunel, O junacima i grobovima, Abadon, anđeo uništenja) i nizu esejističkih knjiga

Nova strip izdanja

04.maj 2011. Saša Rakezić

Stvarnost i bajka

U izdanju novosadskog "Komika" nedavno su se pojavila dva značajna klasična strip ostvarenja – Ruslan i Ljudmila Vladimira Žedrinskog i kolekcija stripova Roberta Kramba o avanturama slavnog Mačka Frica

Strip esej – Povodom Afričkih pustolovina Julesa Radilovića i Zvonimira Furtingera

27.april 2011. Zoran Đukanović

Dragi kamen iz Afrike

Dragulji opusa Julesa Radilovića jesu Kroz minula stoljeća, Afričke pustolovine, Kapetan Leši i Herlok Šolms. Četiri stripa i četiri žanra, istorijski, avanturistički, ratni i humoristički. U njima je nadišao zanat realizma i ponudio magiju vizuelnog pripovedanja. Radilovićeva i Furtingerova pripovest Afričke pustolovine kreirana pre pola veka postala je sama srž egzotičnog pojma afričkog kod tadašnjih čitalaca. Ova vrsta egzotizma ima zanimljivu komponentu – vrsta je postkolonijalnog čitanja Afrike mnogo pre nego što su postkolonijalna čitanja ušla u akademsku modu