Messer Tehnogas – kako se pravi dobra atmosfera
Preduzeće Tehnogas osnovano je 1929. godine izgradnjom prvog postrojenja za proizvodnju kiseonika (Rakovica – Beograd), koje je finansirao i izgradio inženjer Borivoje Vučković
Preduzeće Tehnogas osnovano je 1929. godine izgradnjom prvog postrojenja za proizvodnju kiseonika (Rakovica – Beograd), koje je finansirao i izgradio inženjer Borivoje Vučković
O poslovanju srpskog ogranka DHL-a, svetskog lidera u međunarodnom ekspresnom, drumskom i vazdušnom transportu i logistici, planovima i fokusu na mala i srednja preduzeća
"Investicije u prateću infrastrukturu i unapređenje energetske efikasnosti dodatno su poboljšali naše poslovanje. To pokazuje i činjenica da smo 2014. u odnosu na 2010. godinu udvostručili proizvodnju, dok su troškovi energije ostali na istom nivou"
Ko su nosioci srpskog izvoza koji je u 2014. zabeležio rekordne 14,84 milijarde dolara, kako će na izvoznike uticati nova monetarna politika Evropske centralne banke i može li neka kompanija da se približi Fijatu
Po zakonu, u školu mogu da se upišu sva deca, i koja nemaju dokumenta, i bez obzira na sposobnosti
Konsultantska kuća A.T. Kearney objavila je rezultate istraživanja o trendovima na evropskom tržištu telekomunikacija i o tome šta je potrebno kako bi evropske telekomunikacione kompanije preživele u konkurenciji kompanija poput Applea, Samsunga i Googlea
"Neko će reći da je zavisnost sajamske delatnosti kao takve, pa i kompanije u celini, od ekonomskog potencijala korisnika, univerzalni problem tržišta i ekonomske logike, koji nije svojstven samo Beogradskom sajmu, ali ipak, u aktuelnim uslovima privređivanja, besparice i štednje, sajamski nastupi i ova vrsta troškova za marketing i ne mogu biti na listi kriznih prioriteta firmi, naših partnera i klijenata, ali ni posetilaca"
O tržištu piva Srbije i njegovim promenama poslednjih godina, ukusu potrošača, brendovima, uvoznom premium pivu, nagradama za kvalitet i televizijskim reklamama
"Postoji veoma snažna potreba jačanja saradnje nauke i privrede, čija važna komponenta treba da bude i podizanje nivoa svesti o značaju kontrole uticaja na životnu sredinu, kao i da vodeće firme treba da pomažu obrazovanje kao deo društveno odgovornog poslovanja"
"Nova epoha u lečenju karcinoma se opisuje terminom personalizovana ili ciljana terapija. Uzimajući u obzir određene jedinstvene parametre pacijenta, kao što su genetske karakteristike i biomarkeri, stvara se odgovarajući lek. Obolelom se pruža mogućnost da uzima terapiju od koje ima suštinsku ‘individualnu’ korist, istovremeno izbegavajući terapije koje, ne samo da nisu neophodne, nego mogu i da štete organizmu"
„Ljudi kojima rešimo stambeni problem prolaze kroz faze. Prvo su srećni i zadovoljni što konačno izlaze iz kolektivnog centra. Onda upadaju u depresiju jer su u selu u Hrvatskoj imali najlepšu kuću, a sada su završili u nekom seoskom domaćinstvu ili socijalnom stanu. Objašnjavamo im da je to, ipak, bolje rešenje nego da su ostali u dve sobe u kolektivnom centru"
Od 2009. godine Komesarijat za izbeglice i migracije Republike Srbije finansirao je više od 200 projekata izbegličkih udruženja sa preko 50 miliona dinara
U RS je trenutno malo ljudi koji su dobili međunarodnu zaštitu i koji treba da se integrišu u naše društvo. Sa njima bi trebalo istražiti koji je najbolji model za integraciju i to koristiti u budućnosti. Treba sprovoditi pilot-projekte preko kojih bi se pronalazili dobri modeli za integraciju
„U saradnji sa MUP-om popravljamo stanje u postojećim okvirima. Ostaje da napravimo novi zakon, da budemo mudri i pažljivi i da to pokrenemo tako da može da živi. Što se nas u Komesarijatu tiče, treba da napravimo dva podzakonska akta, da osposobimo još kapaciteta i da nam se nikada više ne ponovi Bogovađa"
Nedeljnik „Vreme" je u okviru projekta „Pogled uprt u evropsko pravo: Izbeglice i azilanti" organizovao panel „Izbeglice i krov nad glavom – problemi i perspektive"
„Vreme" čitaocima donosi izveštaj sa konferencije „Sistem azila i migracija: dve priče" na kojoj je 26. septembra u Beogradu prezentovan i izveštaj „Izazovi sistema azila: odgovor na mešovite migracijske tokove"
Prosečan period boravka tražilaca azila u Crnoj Gori je 9,6 dana. Međutim, loši uslovi prijema i nemogućnost integracije tražilaca azila utiču na njihovo opredeljenje da umesto u Crnoj Gori svoj put nastave i završe u nekoj od zemalja EU

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Policija je bila laka na obaraču i pucala na gluvonemo dete jer je navodno na njih krenula sa dva noža. U Nemačkoj je to raspalilo debatu
Udruženje arhitekata Srbije upozorava Džareda Kušnera da je od srpske Vlade dobio „nepotpune ili netačne informacije“ o Generalštabu, i argumentovanom analizom ga poziva da uputi otkazno pismo predviđeno članom 4 investicionog ugovora

Nije realno očekivati da će Srbija u narednom talasu proširenja postati članica Evropske unije, kaže za „Vreme“ Marko Todorović iz Centra za evropske politike. Za razliku od Crne Gore i Albanije

Ruski većinski akcionari NIS-a pristali su da prodaju svoj udeo, potvrdila je ministarka energetike, uz napomenu da identitet treće strane još ne može biti objavljen. NIS je zatražio produženje američke licence kako bi do prodaje nastavio da doprema sirovu naftu u Srbiju