img
Loader

Džon Piplfoks

Lični stav

Dolorizam

Strah od Božjeg suda je ekvivalent svesti o nedovoljnoj lojalnosti vođi, lojalnosti koja se mora uvek iznova osvedočavati. Ovu vrstu partijskog junaštva agresivno pokazuje predsednica srpskog parlamenta zvučnim ponavljanjem imena i prezimena predsednika republike u svakoj drugoj rečenici. Nije li ritualno prizivanje nepogrešivog vođe indirektno priznavanje vlastite inferiornosti? Ili je, više od poštovanja hijerarhije i jedinstva, reč o osobenoj žeđi za poniznošću? Naravno, isplativoj

Lionel Mesi nakon pobede Argentine na Svetskom prvenstvu u fudbalu 2022.

Unutrašnji glas

(Be)smisao gledanja sporta

Televizije nikad ne prikazuju treniranje, odricanje, sumnje i bolove, kao ni svu onu decu koja stignu blizu uspeha i dožive povredu, razočaranje ili ne izdrže surovu kompeticiju. Mi obično vidimo samo “vrh ledenog brega” i ostajemo nesvesni uloženog truda i patnje onih čiji uspon biva prekinut

Na licu mesta: Ukrajina

Rat dronova i artiljerije

I Rusija i Ukrajina koriste poluautonomne sisteme sa naprednom veštačkom inteligencijom (VI) za navigaciju, ciljanje i otpornost na elektronsko ratovanje. Rusija je integrisala VI u izviđačke i dronove samoubice, produžila im domet na 80–110 kilometara i omogućila rojni napad bez direktne kontrole operatera. U međuvremenu, Ukrajina koristi dronove sa podrškom veštačke inteligencije za duboke udare na rusku teritoriju, pokazujući koliko je ovo tehnološko nadmetanje rizično i intenzivno

In memoriam: Luis Fernando Verisimo (1936–2025)

Stidljivi velikan

Verisimove dosetke poput “smrt je poslednje što želim da mi se dogodi”, ili “kada pomislimo da znamo sve odgovore, dođe život i promeni sva pitanja”, ušle su u svakodnevnu upotrebu

Sport i književnost

Košarkaši koji čitaju

Dok gledate Evrobasket, sigurno vam nije ni na kraj pameti da u košarkašima vidite strasne ljubitelje čitanja i knjiga. Tekst koji sledi je još jedan dokaz da robujemo predrasudama

Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Neuplaćivanje lokalnoj samoupravi dela poreza na zarade od 102 miliona dinara i nenamenskih transfernih sredstava od 46,5 miliona dinara došlo je nakon izjave Aleksandra Vučića da za ovaj grad “nema više para”. A da je režim pustio ovaj grad “niz vodu” jasno je i zbog sve češćeg targetiranja ovdašnjih političara u tabloidima

U susret Grand paradi “vrhovnog komandanta” (2)

Trešće se zemlja, kao nikada do sada

Da li će sadašnja koalicija SNS & SPS biti pogubna za Srbiju isto onako kako je to bila za Jugoslaviju? I zašto se, uvek kada vlast čini radikalsko-socijalistički savez, država i društvo nađu ili u ratu ili na ivici rata? Da li je uopšte moguće pronaći (za Srbiju tako atipično i aistorijsko) rešenje ovakve krize bez većeg krvoprolića

Unutrašnji glas

Sveti prostori i raštimovani ljudi

Da li bi crkve uopšte trebalo da budu lepe? Odnosno, ako je crkva onako lepa kao što je to Gaudijeva Sagrada Familija, da li to ometa njenu osnovnu funkciju, da li vernicima otežava povezivanje sa onostranim? Da li neko uđe unutra da se pomoli i zaboravi na molitvu jer počne da crta stubove i vitraže

Razumeti Litvaniju

Kada životi nisu vredeli ništa

Kakvo sećanje prenosi Muzej okupacije i borbe za slobodu u Viljnusu? O čemu svedoče sačuvani dnevnički zapisi progonjenih u udaljene regione Sibira? Koliko je užasa i patnji pretrpljeno u sovjetskim gulazima i kako to utiče na današnji odnos Litvanaca prema Rusima

Digitalno doba

Algoritam na liniji fronta

Modeli VI koji uče iz ogromnih količina javnih i privatnih podataka postaju sastavni deo tzv. lanca ubijanja, procesa koji obuhvata automatsko prepoznavanje, praćenje i eliminaciju označenih pretnji – reč je o dehumanizovanom sistemu

Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Građani su na raskršću između političkog avanturizma i institucionalnog jačanja kroz poštivanje pravosudnih odluka. Na jednoj strani je učešće na neustavnom referendumu i prihvatanje rušenja svih principa vladavine prava, a na drugoj raskid sa decenijskim sistemom koji počiva na korupciji i klijentelizmu

Prosveta

Na ruševinama školskog sistema

“Represija većeg obima ili neki novi tragični događaj sigurno bi doveo i do potpune obustave rada”, kaže Dragan Kokot. “Zahteva može da bude mnogo, ali se svi oni svode na to da vlast prestane da tretira obrazovanje kao neprijateljsku delatnost, da prestane da se sveti dobrim đacima, a promoviše i nagrađuje loše, da se iskoreni korupcija i da se stvore uslovi za bezbedan rad. Ništa od toga nije moguće bez korenitih društveno-političkih promena i zato se zahtevi prosvetnih radnika i studenata u najvećoj meri poklapaju”

U susret Grand paradi “vrhovnog komandanta” (1)

Podsticanje nasilja i militarizacija Srbije

Već deset godina koalicija SNS–SPS sprovodi snažnu militarizaciju Srbije. Dok sistematski urušavaju obrazovanje, zdravstvo i domaću privredu, preko ulaganja u sektor bezbednosti izvlače ogroman profit za privatni interes. Do savršenstva su razvili sistem pljačke državne imovine. Podsetimo se, Srbija uz Poljsku ima najveća ulaganja u vojsku u Evropi. Istovremeno, po ulaganjima u obrazovanje na samom je začelju Evrope, a prosvetni radnici se već godinama bore da njihove plate stignu do nivoa prosečne plate u zemlji

Lični stav

Oseka generacionalnosti – međubilans protesta

To što je granica moralne pretenzije studenata zgusnuta u proceduralnim sloganima nije loš istorijski ukus nego nemoć protiv hegemone epohalne svesti koja je u Evropi lišena socijalne alternative. U ovom nepovoljnom sklopu možda se od generacijskog proboja studenata previše očekivalo. U protestu jeste snažno markirana neregulisana nezasitost vlasti, ali ne i nezasitost sticanja profita. Iako se tesno prožimaju, ove druge stigme nema u studentskim sloganima. Moralni kompas je pomeren udesno, ka proceduri. Za to studenti nisu odgovorni. U svetu se klatno pomerilo udesno

Unutrašnji glas

Opojni ukus moći

Pomama za moći, te potpuno odricanje od nje, oblici ponašanja koje je lako opaziti u autoritarnim društvima, nisu posledica samo pohlepe ili nezadovoljstva sobom, već imaju duboke korene u našoj evolucionoj istoriji. Svaki autokrata i diktator, makar u našem dobu, radi sve isto što su naši preci radili poslednjih trista miliona godina, a brojne životinjske vrste rade i danas. I nije nimalo smešno što Trump, Vučić i Erdogan čine sve isto što i neki gušteri, laste, divlji psi ili babuni. Ako su ti instinkti tako duboko ukorenjeni u nama, ima li uopšte leka za opsednutost moći

Zatvori u Belgiji

Ćelije sa pacovima i bez nade

U Belgiji, srcu Evropske unije, nalaze se neki od najpretrpanijih zatvora Evrope. Unutra vladaju nasilje, kriminal i narko-karteli. “Vreme” je pričalo sa čuvarima i bivšim robijašima koji tvrde da takvi zatvori stvaraju više problema nego što navodno sklanjaju kriminalce sa ulice

Roberta Flek (1937–2025)

Preživeti pesmu

Ako vam izgleda da selebritiji umiru češće nego ikad, podsetimo se: od interneta naovamo, živimo u hiperprodukciji selebritija, a oni odranije slavni uglavnom su ispisnici TV buma, to jest biološki rashodovani. U XXI veku naprosto nije dozvoljeno da ne znate za smrt svakog legendarnog za kog nikad pre niste ni čuli. Onda ih sve natkrili teškometal-karikatura, tetak Ozi (Ozborn), a promaknu nam neki čija je ostavština čvrsto utkana u naše odrastanje

Istorija nas uči

Regresija Srbije

Srbija je među prvima u Evropi, još pre dvesta godina, živela po građanskim zakonima. Danas se njihove vrednosti ignorišu, institucije koje ih sprovode se guše, a pristalice takvog poretka se proganjaju

Ekonomija i politika

Beogradska berza u eri SNS finansija

Beogradska berza, kao tržište akcija, nalazi se u veoma teškom stanju i bez realnih izgleda za značajnije poboljšanje. Nasuprot sprovedenoj “modernizaciji” sajta berze i veoma optimističnim izjavama predstavnika vlasti, tržište akcija se nalazi na rubu propasti. Poslednji Izveštaj o poslovanju berze koji je dostupan na sajtu odnosi se na 2022. godinu, a poslednja Međunarodna konferencija berze održana je u novembru 2019. godine

Lični stav

Oni su narod, gospodine kapetane

Predsednica Narodne skupštine navela je da “nadstrešnica nije pala sama od sebe” i da je bila “planirana diverzija”. Budući da je navedene izjave dala predsedavajuća najvišeg predstavničkog tela u Srbiji, koje je nadležno da vrši nadzor nad radom bezbednosnih službi i kojem BIA i VBA dostavljaju izveštaje, postavlja se pitanje da li predsednica Narodne skupštine zna nešto što javnost Srbije ne zna, i ako zna, od kada zna i zašto to nije iznela ranije ili ne iznese sada? Kako su državni organi dospeli u situaciju da se u svaku njihovu reč sumnja