img
Loader

Džon Piplfoks

Intervju (1): prof. Jelena Simić

Transplantacija organa u pravnom limbu

Jasno je da pravna neuređenost transplantacionog sistema utiče na nisku stopu doniranja organa u Srbiji. Ipak, ovaj problem postoji duže, između ostalog jer nikad nije postojala kontinuirana i ozbiljna državna kampanja koja bi građane informisala o tome šta transplantacija organa zaista znači

Intervju (2): Brankica Janković, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti

Zakon zatajio, životi na čekanju

Neinformisanost građana stvara prostor za konfuziju, nepoverenje, pa čak i otpor prema ideji donorstva. Postoji ozbiljan rizik da pojedini građani, posebno oni iz ranjivijih grupa, ostanu neinformisani i time budu dodatno isključeni i diskriminisani

Intervju (3): Ivana Jović, Udruženje “Donorstvo je herojstvo”

Problemi pod tepihom

Od državnih institucija očekujemo da preuzmu odgovornost i počnu da deluju sistemski. Potrebni su konkretni potezi, jasan zakonski okvir, osnaživanje zdravstvenih kapaciteta i stvarna spremnost na dijalog

Unutrašnji glas

Moć muzike

Među psihoanalitičarima je postala popularna teorija o dejstvu muzike koja se oslanja na ideju o paralelizmu kretanja. Muzika je, naime, definisana kao pravilno kretanje od jednog tona ka sledećem, a osećanja su definisana kao procesi koji troše energiju, zato i predstavljaju kretanje u našem unutrašnjem svetu. Otud je muzika shvaćena kao spoljno ogledalo naših unutrašnjih procesa, kao put da osećanja iznesemo, vidimo izvan sebe i pounutrimo, te da ih sa velikim grupama ljudi zajednički iskusimo

Italija

“Svinja” je slobodna

Mafijaški šef Đovani Bruska (na slici gore) oslobođen je na osnovu zakona na čijem donošenju je insistirala upravo njegova najpoznatija žrtva: sudija Falkone (na slici dole). Iz zatvora je izašao posle 29 godina. Kako se i zašto to dogodilo?

Pozorište

Reditelj propituje sebe ili: Šta je pozorište?

Prostor i vreme, ljudski odnosi u prostoru i vremenu, odnos autora teksta, lika kome je dat tekst i osobe (glumca/izvođača) koji govori tekst, gledalac koji svojim gledanjem utiče na predstavu i energija koja sve ove činioce drži na okupu – to je ono što bismo na osnovu Liješevićeve predstave mogli odrediti kao pozorište

In memoriam: Matija Dedić, 1973–2025

Pijanista koji sve o nama zna

Akademski potkovan, odlične tehnike, a po temperamentu liričar, od majke Gabrijele-Gabi Novak nasledio je osećaj za sving i uopšte ljubav ka džezu; prefinjeno i precizno muzičko izražavanje prirodno mu je bilo u bogatom, aranžmanskom pristupu poput očevog. I kao što je teško ne pamtiti ga – čak i u njegovim zrelim godinama – kao dečaka tananih osećanja, nemoguće je zaobići njegovu neutaživu žeđ za muzikom i svime što je povezano s njom

Feljton: Kosovska ideologija (I)

Lazar Hrebeljanović – od vojskovođe do sveca

U kosovskom mitu našle su se međusobno neuskladive vrednosti herojske vrline i martirskog ideala zbog toga što je u crkveni diskurs prodro, što se tu nametnuo, odjek stvarnih događaja, što su se tu našle nezvane istorijske činjenice. Ovozemaljski podvig neustrašivog vojskovođe koji je pošao u boj protiv nadmoćnog neprijatelja, prekriven je verskim mučeništvom

Lični stav

Priča o nama

Vučićev režim zbilja ide ka svom neumitnom kraju. Šteta koju je napravio u skoro svim sferama društva velika je i teško popravljiva. I biće sve veća što konačni odlazak bude više odlagan i prolongiran. Kakav će tačno taj kraj biti i kako će izgledati, niko ne može sa sigurnošću da predvidi. Ali se sa dosta sigurnosti može reći da bi, ukoliko bi ova “naša”, opoziciona, tj. antirežimska strana uspela da se oslobodi nekih od svojih boljki, taj odlazak sigurno bio brži i izvesniji. O kojim se boljkama radi

Sjedinjene Američke Države

Univerziteti na Trampovom nišanu

Po mišljenju profesora Noe Feldmana, profesora prava na Harvardu, kratkoročni cilj novog američkog predsednika je da bude u centru medijske pažnje kao neko ko se suprotstavlja “liberalima na Harvardu”, te da zaplaši sve one u visokom obrazovanju koji se ne slažu sa njegovom politikom. Dugoročniji cilj je vezan za njegov širi napad na demokratske vrednosti i institucije. Što je u stanju više da oslabi nezavisne institucije, to njegova politička agenda postaje dominantnija

Intervju: Marko Đorđević, reditelj dokumentarnog filma Iza osmeha

Trči, Vlado, trči

Vlada Divljan (1958–2015), beogradski “večiti dečak”, jedna je od onih ličnosti koje će uvek iznova buditi pažnju, kakav god da je povod

Intervju: Nenad Petrović, “Deca Loših Muzičara”

Iskre u tami

Rokenrol oduvek postoji da bi skrenuo pažnju na ono što se zbiva u društvu, da bi kritikovao. Rokenrol je zato lekovit i podmlađuje

Tehnologije

Kad algoritam reklamira

Marketing bi mogao da izgubi sve ono što ga čini umetnošću komunikacije, a čitava industrija mogla bi da se svede na algoritamsku mašineriju u kojoj više neće biti mesta za intuiciju, viziju i ljudsku kreativnost

Srbija i EU: Energetski sektor

Da li nas Brisel vidi kao partnera

Energetske krize podstiču trku za nalaženjem održivih rešenja. Dok naša zemlja, kroz rudnike u istočnoj Srbiji, teži da se uključi u globalne tokove obezbeđivanja strateških sirovina, ostaje otvoreno pitanje da li Evropska unija Srbiju zaista prepoznaje kao deo svog budućeg energetskog pejzaža

Lični stav

Zatvaranje ministarskog kruga

Da li su izmene i dopune medijskih zakona zaista u skladu sa preporukama Evropske komisije i Medijske strategije? Koje su sve sporne tačke tih izmena i dopuna? I koliko je duga lista propuštenih šansi? Kakva nas medijska situacija čeka? I šta na sve to (ne) kaže Evropska unija

Unutrašnji glas

Majstor dubina i sporog ritma

U pismu jednom od svojih savetodavaca, Man predlaže da se po svim društvenim pitanjima bude liberalan, a po svim kulturnim konzervativan. Deluje da bi se sličan princip mogao primeniti i na njegovo delo: uglavnom liberalan u političkim stavovima i izboru tema, a potpuno konzervativan u vernosti najzahtevnijoj umetničkoj formi

Francuska

Nepodnošljiva lakoća tavorenja

Od presude protiv Marin Le Pen i njenog Nacionalnog okupljanja, na koju su gotovo svi već pomalo zaboravili, Francusku potresaju sve mračnije afere prošarane mimovima Makronovih (u najmanju ruku) bizarnih dogodovština, a sve na fonu dubokog političkog tavorenja i laganog posrtanja pod teretom krize budžeta i javnog duga. Čak ni nedavna pobeda PSŽ u Ligi šampiona nije mogla da prođe bez “očekivano” tragičnih incidenata, što je samo još jedan od pokazatelja daleko šire društvene krize u koju je Francuska zapala