img
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Kao salama da se reže

16. oktobar 2025, 00:09 Đorđe Bajić
Sedef_magla_film-hor
Copied

Sedef-magla, režija Milorad Milinković, uloge Petar Strugar, Miloš Timotijević, Milena Predić, Siniša Dugalić

Fenomen filmova izmontiranih iz serija prerastao je u epidemiju koja već duže ozbiljno ugrožava ionako poljuljani i kompromitovani status srpskog filma. Nekada su film i serija bili – kao što to i treba da bude – odvojeni svetovi, sa jasnim granicama i poštovanjem prema formi. Danas se mnogo toga snima paralelno, da bi se materijal kasnije prepakovao, kratio i menjao po potrebi, kao da se reže salama, a ne stvara autohtono umetničko delo. Zato su i rezultati takvi kakvi jesu – pred publiku stižu poluproizvodi koji nisu “ni tamo ni ‘vamo”, već nešto između, bez identiteta i bez finese. Najnoviji primer te pogubne prakse je Sedef–magla nedavno preminulog Milorada Milinkovića (1965–2025), ostvarenje koje na najbolji (ili najgori – zavisi kako na to gledate) način ilustruje to pogubno brisanje granica između bioskopa i televizije.

...
…

U teoriji, reč je o istorijskom trileru zasnovanom na vrlo dobrom romanu Sedef–magla (ranije poznatom pod naslovom Poslednji greh – Slučaj gospođe Markovićke) pisca Dragoljuba Stojkovića koji je, uz Milinkovića, potpisan i kao jedan od scenarista filma. U praksi, pred publiku je stiglo jedno zaista dubiozno zamešateljstvo, narativno konfuzno i estetski neujednačeno ostvarenje kome zaista nije mesto u bioskopima. Ovaj film je, što nije ni skrivano, sklopljen od materijala snimanog za seriju Sumpor, koja tek treba da bude emitovana i koja predstavlja svojevrsni nastavak filma/serije Što se bore misli moje iz 2023/2024. godine. I dok je taj raniji projekat, rađen po istom receptu, uprkos brojnim manama imao barem prividnu koherentnost, Sedef–magla se od početka do kraja raspada po šavovima.

Scenario filma formalno se oslanja na pomenuti roman i istinite događaje iz 1882. godine. Jelena Ilka Marković (glumi je Milena Predić) pokušava da ubije kralja Milana Obrenovića u Sabornoj crkvi. Gospođa Markovićka ne uspeva u svom naumu i ubrzo potom biva pronađena mrtva u ćeliji – zvanična verzija kaže da se obesila peškirom o krevet, dok tragovi jasno ukazuju da to nije bilo moguće. Sličnu sudbinu doživljava i Jelena Lena Knićanin (mlada Miona Marković), Ilkina prijateljica i poverenica, čija će misteriozna smrt postati jedan od glavnih pokretača radnje u filmu. Ovi događaji iz 1882. prikazani su u brzoj montaži tokom uvodnih minuta Sedef–magle, a kasnije se po potrebi vraćaju u vidu flešbekova u crno-beloj tehnici.

Glavnina radnje dešava se sedam godina kasnije, kada Sava u Zemunu izbaci telo ubijene devojke, a nedugo zatim u Topčiderskoj šumi bude pronađen mrtav Jovan Bajić, praunuk kneza Miloša. Dva zločina povezana su s davnim atentatom u Sabornoj crkvi, a slučaj se ponovo otvara. Propali advokat Andrija Kusturić (Petar Strugar) i korumpirani šef beogradske policije Đorđe Čogurić (Miloš Timotijević) započinju istragu, svaki iz svojih razloga. U tom spletu političkih intriga, ljubavnih tragedija i istorijskih rekonstrukcija, film pokušava da bude i misterija i kostim-drama i noar i politički triler – na kraju ne uspevajući da bude ništa od toga.

Sedef–magla pati od akutne strukturne haotičnosti. Scenarijom dominira niz paralelnih linija koje se ne susreću, dijalozi su na granici apsurda. Dodatnu konfuziju unosi i činjenica da neki glumci, poput Miloša Timotijevića i Siniše Dugalića, ponovo tumače iste – sada starije – likove iz prethodnog projekta Što se bore misli moje, dok drugi, poput Jane Ivanović i Luke Grbića, u Sedef–magli igraju sasvim nove uloge. Publika se lako izgubi u takvom lavirintu labavih identiteta i pogrešnih izbora (zašto, na primer, sve junakinje liče jedna na drugu kao jaje jajetu, zar tu nise bile moguće varijacije s promišljenijim odabirom glumica?), a konfuzija je tolika da čak ni verziraniji gledalac, poput potpisnika ovih redova, ne može da se snađe i pohvata konce radnje.

Ritam montaže, za koju je bio zadužen iskusni Stevan Marić, stalno oscilira između prebrzog i presporog, a na trenutke izgleda kao da je ovu filmsku priču izmontirala veštačka inteligencija kojoj je neko zadao željenu minutažu. Tehnički, film ima svojih aduta – fotografija Dalibora Tonkovića je korektna (mada izrazito televizijska, bez ambicije potrebne za veliko platno), scenografija Ivane Protić pristojno rekonstruiše epohu, dok je glumačka postava respektabilna – ali sve to gubi smisao kada se narativ pretvori u maglovitu zbrku. Najveća vrednost je muzika Ane Krstajić, koja je, ako ćemo iskreno, protraćena u ovakvom filmu.

Premijera Sedef–magle održana je na 32. izdanju međunarodnog filmskog festivala na Paliću, u glavnom takmičarskom programu, van konkurencije, između ostalog i u Milinkovićevu čast, nakon čega su usledile projekcije na još domaćih festivala, a sada i bioskopska distribucija. Iako je Sedef–magla na prvom Nacionalnom festivalu filma i televizije (NAFFIT) ponela najveći broj priznanja – za najbolji film, scenario, režiju i dizajn zvuka – ta činjenica više izaziva zabrinutost nego ponos. Jer ako ovakav projekat može da bude ovenčan najvišim nagradama na festivalu koji pretenduje da bude “nacionalni” i da istakne ono najbolje što srpski film ima da ponudi, onda to znači da smo se već navikli na maglu i da nam više ni ne smeta kada više ne vidimo jasno.

Kao i obično u ovim situacijama, ostaje nada da će u formi serije sve to bolje funkcionisati, ali čak i da bude tako – i dalje imamo problem postojanja bioskopskog filma koji je suštinski nusproizvod nastao iz puke komercijalne računice, a ne umetničke potrebe. Autori i producenti po običaju brane ovaj model tvrdeći da bez snimanja serije film ne bi mogao biti finansiran. To objašnjenje zvuči logično u produkcionom smislu, što ne menja fakat da je umetnički pogubno. Srpski film danas stoji na raskršću između umetnosti i računice, između inspiracije i montažnih ostataka i otpadaka. Sve dok serije budu snimane samo da bi opravdale postojanje filmova, a filmovi služili kao prikriveni promotivni materijal za serije, publika će dobijati konfuzne, polovične priče bez identiteta, hibridne poluproizvode koji su sami sebi svrha. Sedef–magla je samo najnoviji simptom te bolesti – i dokaz da u toj i takvoj filmskoj magli, koliko god bila sedefasta, može lako zalutati.

 

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

Filmska kritika Milorad Milinković Sedef magla
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure