img
Loader

Džon Piplfoks

Kopanje tunela u centru Beograda

Majstore, dokle ide “mali metro”?

Na prostoru između Lomine i Ulice Gavrila Principa planirano je rušenje 3500 stambenih objekata i 4550 komercijalnih kvadrata. Biće uklonjena 54 stana, a 162 građanina raseljena. Ugovor države sa izvođačima iz Kine nije dostupan javnosti i ne zna se ko su su podizvođači na projektu. To je dovoljno za brigu, ali Šapić kaže da “nema nazad”

Kontroverze

Simfonija države i Crkve (i posledice)

I aktuelni režim i Srpska pravoslavna crkva tvrde da se do ideja o zajedničkom radu na osnivanju Univerziteta “Sveti Sava” došlo iz brige o dobrobiti građana ove zemlje. Ali postupanje aktuelne vlasti godinama unazad, kao i delovanje Srpske pravoslavne crkve, te njihova neobjavljena koalicija u borbi protiv srpskih univerziteta bude duboke sumnje u dobronamernost ovakve zamisli

Unutrašnji glas

Unutrašnji dijalog

Psihologija jasno pokazuje da je svaki oblik fanatizma – svođenja sebe na jednu dimenziju, bila ona religijska, ideološka, politička, društvena, profesionalna ili pripadanje određenoj grupi – odbrambeni pokušaj neke osobe koja ne može da otkrije stabilan lični identitet i onda, sebi koliko i drugima, baca prašinu u oči ubeđivanjem da ne samo da ima identitet nego je on tako očigledan da niko nikad ne bi smeo u njega da posumnja

Uticaj oruđa veštačke inteligencije na obrazovanje

AI (i) univerzitet

Pitanje nije da li dozvoliti AI u obrazovanju, već šta AI konkretno menja u načinu na koji učimo i podučavamo. Važno je znati da AI ne ukida potrebu za obrazovanjem, on je multiplikuje, ali multiplikator radi samo tamo gde već ima šta da pomnoži – ako pomnožiš nulu sa hiljadu, dobićeš nulu

Esej

Evropa u podne

El Greko nije bio omiljeni slikar Ortege i Gaseta. Međutim, filozof je u radnoj sobi imao reprodukciju slike ovog velikog Španca, a u esejima je analizirao njegovu umetnost

Izbori za Studentski parlament Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (II deo)

Tradicija pobune

“Zahvaljujući našim profesorima, zadržan je optimizam i elan i dogovoren je sastanak sa predstavnicima obe organizacije (“Medicinski krug” i SINAPSA), prodekanom Živaljevićem, v. d. dekanom Trajkovićem i nezavisnim profesorima”, kažu za “Vreme” predstavnici Studentskog protesta. “Čekajući petak i potvrdu svih pozvanih članova, organizacija SINAPSA uz pomoć profesora i advokata sastavlja krivične prijave i tužbe”

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Dok se u RH broj žrtava “jasenovačkog mita” maksimalno umanjuje i stalno umanjuje (broj smrtno stradalih a ne mučki ubijenih u logoru ne prelazi 7000 osoba, zlonamerno insinuira pseudonaučna, ustašoidna bagra), u susednoj Republici Srpskoj, uz obavezno pokroviteljstvo (nesumnjivo i instrukcije) iz Beograda, na čelu sa predsednikom Vučićem i uz asistenciju patrijarha Porfirija, broj pobijenih se maksimalno uvećava

Intervju: Branislav Jakovljević, osnivač Javnog akvarijuma i tropikarijuma Beograd

Beogradu treba akvarijum, ne delfinarijum

Kada naš akvarijum i tropikarijum preživljava sa minimum novca, zamislite šta bi bilo ukoliko se investira na višem nivou, na pravi način, sa pravim ljudima, stručnim i iskusnim, koji su zaista poštovani u regionu i ovom delu sveta. Međutim, delfinarijum je pogrešna priča. Kao ljubitelj prirode, podvodni fotograf i snimatelj ne bih voleo da neko osećajno, svesno biće živi u takvim uslovima

Sigmund Frojd

Unutrašnji glas

Frojdov vek

Ni najžešći kritičari ne bi trebalo da izgube iz vida da su sva Frojdova pitanja naša pitanja i dan-danas, te da će verovatno nastaviti da žuljaju i naredne generacije. Koji su uzroci emocionalne patnje? Kako nastaju snovi? Gde su traumatska sećanja dok nismo u stanju da o njima mislimo? Šta je to u našem nesvesnom što psihoterapija ne može da nam pomogne da promenimo? Zašto neko nije u stanju da tuguje... Potrebna je neverovatna pronicljivost da bi sva ovakva pitanja mogla biti formulisana, a u Frojdovim ih tekstovima ima neverovatno mnogo

Sećanja dopisnika iz Irana: U srcu islamske revolucije, Teheran 1978–1979

Persijske minijature

Zašto smo nas četvorica novinara iz “Vašington posta”, “Los Anđeles tajmsa”, Bi-bi-sija i “Politike” ušli u vazduhoplovnu bazu Došan Tapeh, na istoku Teherana? Šta smo videli na Aveniji Farahabad? U kom momentu su nam handžari bili pod grlom? Dok smo Bi-bi-sijevac i ja ulazili u zgrade i pentrali se po krovovima posmatrajući metež ispod nas, šta se desilo sa kolegom iz “Los Anđeles tajmsa” kojeg je spazio snajperista iz baze

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Ko kontroliše sedam velikih svetskih moreuza – uskih grla na najkritičnijim tačkama planete koji su od drevnih vremena preusmeravali tokove svetske politike i koji to čine i danas?

Vek Dejvida Atenboroa

Sto godina lepote

Dejvid Atenboro nas je poveo na put novog načina posmatranja i razumevanja živog sveta u prirodnom okruženju i spoznaje o sopstvenom uticaju na njega, a njegovi serijali su postavili nove standarde kvaliteta snimanja i pripovedanja. To što puni 100 godina istovremeno je i spoznaja da ćemo ostati bez njega, ali i povod za slavlje života, borbe, ljubavi i prirode

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Da li je moguće da u svetu od skoro osam milijardi ljudi možete da stignete do bilo koje osobe – Dalaj Lame, Šakire, Nikole Jokića, mongolskog šampiona u jahanju konja ili Mis Kambodže – u samo šest skokova? I kakav to uticaj ima na naše živote, na način kako se šire (dez)informacije, epidemije, svetske krize

Knjige

Fašizam se krije svugde

Na osnovu proučavanja njegovog razvoja mi znamo da fašizmu nije potreban nikakav spektakularan ‘marš’ na glavni grad da bi zaživeo – za to su dovoljne naizgled pomirljive odluke da se toleriše bezakonje prema nacionalnim ‘neprijateljima’. Robert O. Pakston, Anatomija fašizma, preveo Željko V. Mitić; PineTrie, Beograd, 2026.

Lepe uspomene

Borba za Beoizlog

Beogradski izlog, prodavnica suvenira praktične primene nastalih po dizajnu umetnika a po beogradskim motivima, upravo je napunio 35 godina. Ispostavilo se da će ti njegovi prvi dani postati važan deo istorije. Seća ih se Gorica Mojović, koja je sa Kulturnim centrom Beograda bila inicijator Beoizloga, jednog od toponima grada

Aleksandar Dimitrijević

Unutrašnji glas

Bard’s Day

Jedan američki šekspirolog tvrdio je da je Šekspir izumitelj savremenih ljudi, da nam je on pokazao kako možemo da izrazimo svoja osećanja i oblikujemo svoje identitete. Što se tiče prvog, nama danas deluje neobično da ljudi nekada nisu umeli rečima da ispolje zaljubljenost, ljubomoru, pohlepu, ambicioznost ili tugovanje. Sva je ova osećanja Šekspir, makar do tog istorijskog trenutka, najbolje opisao, a neka je čak opisao prvi u čitavoj istoriji književnosti

Veštačka inteligencija

Između hajpa i panike

Prava pitanja nisu ona koja dominiraju javnim prostorom. Ni oduševljenje dela tehnološke scene, koja sve češće zvuči kao da razgovara sama sa sobom, ubeđena da gradi boga. Ni panika onih koji u svakom algoritmu vide apokalipsu. Već trezveno, ali tvrdoglavo insistiranje na odgovorima na pitanja: Koliko ovo košta? Ko plaća? Kome služi i šta se dešava ako ne uspe? Istorija tehnologije – od parne mašine do nuklearne bombe – pokazala je da velike promene menjaju raspodelu moći, ekonomiju, politiku, ali često i društva, i to mnogo dublje nego što njihovi tvorci u početku razumeju

Bugarska

Pilot protiv vatrogasca i korupcije

Bivši predsednik Bugarske Rumen Radev (na slici) sa koalicijom “Progresivna Bugarska”, koju je predvodio na izborima prošlog vikenda, osvojio većinu –133 od 240 mesta u Sobranju. Prvi put u demokratskoj istoriji zemlje neće morati da razmišlja o koalicionom partneru kako bi formirao vladu za koju je u predizbornoj kampanji tvrdio da će se uhvatiti u koštac sa sistemskom korupcijom

Sukob Izraela i Irana (2)

Iranski politički magični realizam

I dok svet ide dalje, Iran za njime sve više zaostaje. I za to nije kriva (isključivo) Amerika. Kada stalno držite gard prema čitavom svetu, svet pre ili kasnije podigne gard prema vama. Države, kao i ljudi, ne traže društvo onih koji su u stalnom sukobu sa svojim okruženjem. Naposletku, u XXI veku, politički model koji se zasniva na obećanju dolaska bogom nadahnutog spasitelja ima malo šta da ponudi državi od gotovo 90 miliona ljudi, u kojoj je 60 odsto stanovništva mlađe od 39 godina. A još manje ima šta da ponudi susednim državama

Pavel Vilikovski, klasik slovačke i srednjoevropske književnosti

Ono što (ne)možemo (sa)znati o čovjeku

Zadatak je književnosti – ako ona uopšte i ima bilo kakav zadatak – uhvatiti se ukoštac sa prividima, propitati ne samo smisao života i čovekovog bivanja već smisao kao takav, samu “prirodu” smisla, odnosno odgovoriti na pitanje: kako doći do spoznaje? To je ključna ideja literature koju, uveren je Vilikovski, mora, daleko više od same priče, zanimati čin “pripovedanja priče”. U tomu se i kriju (s)misao i tajna ljepote i umjetnosti