img
Loader

Džon Piplfoks

Istraživanje

Aparat na telu, bol u duši

Više transrodnih osoba tvrdi da je, pre i tokom hormonske terapije pri Kliničkom centru, bez pristanka bilo podvrgnuto nepotrebnim pregledima. Sumnjaju da je doktorka Svetlana Vujović, kao načelnica endokrinologije, to koristila za svoja istraživanja. I da joj nije prvi put

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Sa Aleksandrom Đorđevićem sam, po scenariju Duška Radovića, 1971. snimio film Kako su se volele dve budale, sa Draganom Nikolićem i Milenom Dravić. Igrali su zaljubljeni par koji treći – Gidra Bojanić, stalno ometa. Jednu scenu smo snimali noću, na Opservatoriji na Zvezdari. Milena i Dragan su došli na snimanje i objavili da su se tog dana u podne venčali u Opštini Vračar. Uradili smo scenu, pa slavili do duboko u noć

Odlomak iz knjige Ućutkivanje (Clio, 2026)

Ućutkivanje žrtava, svedoka i počinilaca

Organizacije koje funkcionišu po principu mafije zaključuju da se sam počinilac mora obavezati na ćutanje. Bolje je ne ubiti ga, pošto bi mogao biti i dalje potreban, a umesto toga ga obavezati na saučesništvo. Tek kada i sam ubije nekoga, mora biti svestan da ostali znaju za njegovu odanost. I njegovoj odanosti se može verovati. Kao svedok, on ne bi bacio sumnju samo na druge već uvek i na sebe. Najvažniji zadatak tada postaje ućutkati sebe

Artemis 2

Nova strana Meseca

Vrhunac misije Artemis 2 dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja

Rat u Iranu i nova ekonomska neizvesnost

Što veća zavisnost, to teže posledice

Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...

Sukob Izraela i Irana (1)

Senka Atlantide nad Izraelom

Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom

Bioskop

Pravo na slabost

Drama, režija Kristofer Borgli;
Zvuk pada, režija Maša Šilinski;
Oprosti, ljubavi, režija Iva Viktor - na bioskopski repertoar stigla su tri uzajamno različita filma koja spaja zajednički sadržatelj: motiv traume kao transformativnog iskustva

Trampova Amerika

Svi predsednikovi novčići

Dok Tramp svojim likom i imenom brendira sve “od nebodera do golf palica i odrezaka” i pokušava da svoje ime stavi na američki dolar, aktuelni živi vladari, pa čak i monarsi, nisu tako česta pojava na novčanicama osim možda u Siriji, Ugandi i Demokratskoj Republici Kongo

Intervju: Izabel Fimejer, istoričarka mode

Bezvremena Šanel

“Koko Šanel je feministička ikona, pionir u oslobađanju tela žene i učesnik u ženskoj emancipaciji. Ona je nezavisna žena koja je kreirala modnu kuću sopstvenom snagom, nikome ništa nije dugovala. Poticala je iz siromašnog miljea, doživela je napuštanje i izdaje, bila je često u žalosti i ponižena. Zbog svih ovih razloga ona ostaje važna figura za sve žene”

Istorija nas uči

Recept za dugovečnost države

Pravna država sa strogom vladavinom institucija učinila je da Rimska država traje hiljadu godina. Bavljenje bilo kojom političkom funkcijom bilo je besplatno, a poverenje između građana i institucija bilo je potpuno

Predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama

Povratak igri i druženju?

Đacima će biti zabranjeno i da pozajmljuju telefone, a kazne će plaćati i roditelji i škole. Za one koji se direktno staraju o detetu predviđena je kazna od 100.000 dinara, dok će obrazovna ustanova plaćati i do milion dinara ukoliko prekrši zakon

Psihoterapija

Unutrašnji glas

Šta psihoterapeuti zapravo rade

Kad seansa otpočne, ona vama može delovati poput razgovora, mada vam je očigledno da vi govorite više nego terapeut. Za to vreme, međutim, dobar psihoterapeut sluša tako i toliko da je jedino poređenje koje meni pada na pamet crno-beli snimak Mravinskog kako proba Nezavršenu i reaguje na finese koje ja nikad neću uspeti da razaznam. Baš me briga i ako svako daje bolje savete, terapeut je olimpijski pobednik u prepoznavanju toga da vam glas drhti zato što skrivate suze, da su vam pauze duže nego inače i oklevate s nekim temama, da se često vraćate na neka iskustva dok druga nikad ne pominjete...

Izrael u ratu

Samo još jedan rat, jedna pobeda i jedno ciljano ubistvo

“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”

Domaći film

Crni humor, brutalnost i zrnce nade

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, je nesavršena, ali autorski dosledna. To je film koji neće želeti da vidi svako – ali oni koji pristanu na njegovu igru dobiće intenzivno, uznemirujuće i povremeno fascinantno iskustvo.

Baština

Evo kako se čuva istorija

Članovi FB grupe “Bio jednom jedan Beograd” penju se u svoje i tuđe tavane prošlosti, i mogu da na osnovu jednog podatka otkriju nečiji život ili da isprave neki podatak. Kao to, na primer, da Ksenija Atanasijević nije bila prva Srpkinja sa doktorskom titulom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom

Lokalni izbori u Srbiji

Od izbora dva putića

U gradu pod Bukuljom zavladala je prava referendumska atmosfera: za i protiv vlasti, odnosno za i protiv studentske liste. Za razliku od ranijih godina, kada su išli samo kod “svojih” ljudi, u potrazi za “sigurnim glasovima” SNS kuca na vrata svakog građanina i svih privrednika

Masa ljudi na ulici

Lični stav

Robu niko nije tiranin

Ako se ne uplaše svoje slobode, građani Srbije smeniće trenutnu vlast na izborima, a ukoliko istraju u otporu potčinjavanju, razvlastiće ubrzo i narednu i onu nakon nje. Narednih nekoliko izbornih ciklusa prilika su da se republika osnaži, a tu postoje dva krajnja ishoda. Ako priznaju sebi da poseduju javnu vrlinu i osmele se da sprovedu njene zapovesti, građani će naterati “velikaše” da otkriju zadovoljstvo u služenju javnom interesu unutar Republike

Premijer Đuro Macut je inače pomoćnik doktorke Vujović u Klinici za endokrinologiju. U biografijama koje objavljuju mediji navodi se da je Svetlana Vujović još kao mlada lekarka stupila u novi Tim za polni identitet 1989. godine. Do danas je operisano oko 380 transrodnih osoba. Do 2012. godine troškove su snosili sami, a sada učestvuju sa 35 odsto. “Možete u nekim državama, bez provera i konsultacija sa stručnjacima, samo uz dovoljnu količinu novca odmah da promenite pol”, rekla je Vujović u jednom razgovoru za novine. “Ima slučajeva da se pacijenti predomisle, pa se vraćaju u prvobitni pol. Kod nas se zahvaljujući dobrom timu psihijatara, koji daju preporuku, ovo ne dešava.” *prava imena su poznata redakciji Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Aparat na telu, bol u duši', pubdate: '2026-04-09 00:22:27', authors: authors, sections: "Vreme", tags: "Transrodne osobe,Eksperiment,Istraživanje", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Aparat na telu, bol u duši', 'pageContent': 'Više transrodnih osoba, izvora “Vremena”, tvrdi da je tokom procesa medicinske tranzicije na Univerzitetskom kliničkom centru Srbije bilo izloženo pregledima na koje nisu pristali, te gaje sumnju da su bili deo istraživanja. [caption id="attachment_4985913" align="alignright" width="231"] ...[/caption] Prema svedočenjima, morali su da prenoće u “ordinaciji” koja podseća na privatni apartman, po telu su im postavljani medicinski aparati, a prenosili su i koverte sa novcem. Sagovornici navode da im rezultati nekih analiza kojima su bili podvrgnuti nikada nisu uručeni. U centru zbivanja je, kažu, profesorka Svetlana Vujović, direktorka Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma UKCS, inače bliska Srpskoj naprednoj stranci. EVALUACIJA PA HORMONI Jelena* je mlada transrodna žena. To znači da njen biološki pol na rođenju nije bio u skladu sa rodnim identitetom. Jelena je zbog toga, kaže, trpela šikaniranje na raznim mestima, ali joj je najteže palo ono na fakultetu. “Bila sam ponovo suicidalna. Morala sam da prestanem da idem na fakultet zbog toga, da bih se psihički spasila”, govori ona. To vreme naziva “mučenjem” zbog još nečega – prolazila je mukotrpnu tranziciju, onako kako predviđaju pravila u Srbiji. Najpre najmanje godinu dana odlazaka na “evaluaciju” kod psihijatra u Beogradu, pa onda hormonska terapija koja vodi vidljivim telesnim promenama. Posle još godinu dana moguće su i hirurške intervencije. Sve to se obavlja isključivo u Beogradu. Za hormonsku terapiju nadležna je Klinika za endokrinologiju UKCS. Psihijatrica ima pravo da evaluaciju produži na duže od godinu dana, ako tako proceni. “Ona to što se loše osećaš povezuje sa tim što si trans. Ali ne, tebi je loše jer živiš u takvom društvu. Cela ta socijalna tranzicija bez hormona prava je agonija i zbog nje se osećaš loše”, kaže Jelena. Nora Janković, dugogodišnja aktivistkinja za prava transrodnih i rodno varijantnih ljudi, govori da su najčešće navođeni razlozi za produžavanje evaluacije procena psihijatrice da osoba nije dovoljno finansijski stabilna, da nije ostvarila određeni “životni cilj” – na primer završetak studija, nalaženje posla ili partnera – ili da ima “druge psihijatrijske tegobe”. U Srbiji, građani mogu promeniti oznaku pola u dokumentima tek nakon najmanje godinu dana hormonske terapije pod nadzorom endokrinologa. To znači da država zahteva medicinsku intervenciju kako bi pravno priznala rodni identitet. Kritičari kažu da se tako ugrožava pravo čoveka na fizički integritet, pa i krši Konvencija o ljudskim pravima Saveta Evrope. Pitanja o ovim problemima su postavljena psihijatrici Jeleni Popović, šefici Kabineta za transrodna stanja pri UKCS. Ona je poručila da će odgovoriti ukoliko joj Media centar te ustanove da dozvolu, ali do objavljivanja ovog teksta odgovori na pitanja nisu stigli. SPORNA ISTRAŽIVANJA? Prema saznanjima “Vremena”, u Srbiji se tek desetak ljudi godišnje odluči da krene vijugavim putem medicinske tranzicije koja obuhvata hormonsku terapiju. Mnogi drugi ili trpe u “pogrešnom” telu ili pak uzimaju hormone na svoju ruku, često na crno. [caption id="attachment_4985914" align="alignright" width="300"] Svetlana Vujović[/caption] Troje onih koji su krenuli zvaničnim putem sada tvrde da su u razdoblju nešto pre pandemije kovida morali da učestvuju u navodnim “istraživanjima” Svetlane Vujović, rukovoditeljke Klinike za endokrinologiju UKCS i profesorke Medicinskog fakultetu u Beogradu. Vujović je i predsednica Republičke stručne komisije za transrodna stanja. Ta tri izvora “Vremena” kažu da su tokom procesa smeštani da spavaju u navodnoj ordinaciji koja podseća na privatni apartman. “Vreme” je isto čulo i od drugih transrodnih osoba, ali one nisu pristale da govore za medije. Dvojica sagovornika su potvrdila da se “ordinacija” nalazila u Molerovoj ulici, u blizini Hrama Svetog Save, dok treći navodi da se ne seća tačno ulice, ali da je bilo u blizini Hrama. Svi navode i da se “ordinacija” najverovatnije nalazila u prizemlju. Medicinska klinika koja odgovara toj lokaciji registrovana je u Agenciji za privredne registre u periodu ili neposredno nakon što su sagovornici “Vremena” upućeni na pomenutu analizu. “Možda je to neka privatna ordinacija, nisam siguran u koje se sve svrhe koristi, pošto je postojala i soba sa nekim medicinskim aparatima”, kaže nam Ivan*, te dodaje da je na ulazu bio pult, kao u ordinacijama. Tvrdi da je od medicinske sestre koja navodno radi sa doktorkom Vujović dobio novac u koverti koju je trebalo da odnese u apartman-ordinaciju, gde je morao da prenoći. Rečeno mu je da je u koverti honorar koji druga sestra u toj privatnoj “ordinaciji” dobija za noćno dežurstvo. Pored sestre, Ivan tvrdi da je bio prisutan i muškarac zadužen za stavljanje “aparata”. Kaže da je istu analizu morao da ponovi šest meseci kasnije, ali nikada nije dobio njene rezultate, za razliku od ostalih testova koje je radio. Prema saznanjima “Vremena”, aparat su nosili samo ljudi u sličnom periodu kao Ivan, ali ne i oni u godinama pre ili godinama posle toga. “To bi značilo da smo bili uslovljeni da učestvujemo u istraživanju kako bismo dobili hormonsku terapiju”, misli Ivan. U tom trenutku mu dojke još nisu bile hirurški uklonjene, te mu je, priča Ivan, bilo nelagodno što mu nepoznati muškarac postavlja aparat. Taj muškarac ga je, priča Ivan, iz šale pitao da ga fotografiše telefonom. Ivan je fotografiju sačuvao i necenzurisani snimak je dostupan “Vremenu”. Tu se vidi Ivan sa uređajem na telu, a u pozadini su kauč i krevet, kao u nekom apartmanu. Isto su opisala i druga dva sagovornika: noćenje u privatnoj “ordinaciji” sa aparatom” na telu, ponavljanje procedure posle nekog vremena, a rezultate te analize, kažu, nikad nisu dobili. PROBLEMI SA SNOM? Drugi izvor kaže da mu je rečeno da će raditi testove na apneju, poremećaj disanja tokom sna. Sve je opisao kao veoma neprijatno iskustvo. “Dođeš uveče tamo bukvalno da prespavaš – sa elektrodama na glavi, nekom vrstom holtera, ispiraju te medicinskim benzinom, a celu noć te prate putem kamera. Nikad nisam dobio nikakve rezultate, niti je to iko ikad više pomenuo, uključujući doktorku Vujović”, kaže. Tvrdi i da je kovertu sa novcem dobio direktno od Svetlane Vujović. Treći sagovornik ističe da nije trebalo da prenosi kovertu jer je novac “dostavljen na neki drugi način”, iako kaže da mu je Vujović najavila da bi to trebalo da učini. Jedan stručni sagovornik “Vremena”, kojem je pokazana fotografija sa uređajem, kaže da je u pitanju “alice PDX” firme “Filips”, a isto pokazuje i poređenje fotografija. Taj aparat prati apneju u snu, a distribuira se i u Beogradu. Međutim, svi izvori “Vremena” tvrde da nikada nisu imali problema sa spavanjem i da su načuli kako su pregledu izloženi jer je to bilo potrebno doktorki Vujović za istraživanje na kojem je radila. Tina Dušek, endokrinološkinja u Kliničkom bolničkom centru u Zagrebu koja radi sa transrodnim osobama, načelno pojašnjava da tokom medicinskog zbrinjavanja transrodnih osoba može biti dodatnih pregleda tek ukoliko postoji šansa da hormonska terapija ima uticaja na druge bolesti. “Što se tiče naučnih istraživanja, pre uključivanja bilo koga u neko istraživanje potrebno je objasniti budućem ispitaniku cilj i svrhu istraživanja te dobiti od njega dozvolu, odnosno informisani pristanak za učešće u istraživanju”, načelno opisuje Dušek. Iako se Svetlana Vujović često u istraživanjima bavi transrodnim osobama, do sada nije objavljeno nijedno koje je uključivalo praćenje poremećaja disanja u snu. Međutim Vujović je 2021. bila jedna od autorki istraživanja u kojem se disanje u snu pratilo kod ispitanika koji nisu transrodni. Kada je ovaj novinar pričao sa doktorkom Vujović o ovoj temi, ona je tvrdila da je svrha noćenja sa aparatom bila merenje krvnog pritiska. Vujović je tvrdila i da su svi nalazi u zdravstvenim kartonima. Negirala je da je ikome davala novac u koverti. Tokom razgovora licem u lice, Vujović je propitivala autora članka, tražeći mu lične podatke i pokušavajući da sazna nešto o izvorima. Kasnije je, putem mejla, dobila priliku da odgovore dopuni, ali je nije iskoristila. Umesto toga, dostavljen je odgovor UKCS, u kojem se navodi da su informacije date usmenim putem i prilaže interni izveštaj o tom razgovoru, u kojem doktorka Vujović iznosi insinuacije na račun novinara te kolegama saopštava: “Nisu data bilo kakva ovlašćenja niti saglasnost za objavljivanje bilo kakvog teksta bez prethodnog uvida u isti.” NIJE IZOLOVAN SLUČAJ? Neki izvori “Vremena” kažu da navodne zloupotrebe transrodnih osoba datiraju odranije. Isto se navodi u naučnom radu tri psihološkinje sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, objavljenom u časopisu “Sociologija” 2022. godine. U radu koji se bavi iskustvima medicinske tranzicije u Srbiji navodi se praksa jedne doktorke iz devedesetih godina da zahteva fotografije nagih transrodnih osoba, a onda ih, bez pristanka, prikazuje na kongresima i u istraživanjima. “Kad sam došao, ona je rekla da sve skinem, zaključala me u svoj kabinet i ne znam šta mi je sve pričala – ja sam bio toliko u šoku, toliko sam bio van sebe, da se pola stvari koje mi je pričala i ne sećam”, citiran je jedan trans muškarac u tekstu u časopisu “Sociologija”. Taj muškarac sada za “Vreme” tvrdi da je u pitanju upravo profesorka Vujović. Ukupno 18 endokrinologa u Srbiji ovlašćeno je da prepiše hormonsku terapiju transrodnim osobama – tako stoji u odgovoru UKCS novinarima, koji potpisuje upravo doktorka Vujović. Od njih 18, čak 11 je radni odnos zasnovalo tokom ili posle pandemije. Prva na spisku – u radnom odnosu još od 1989. godine – jeste Svetlana Vujović. “Bukvalno me je zaključala u kabinet i fotografisala me profesionalnom kamerom”, tvrdi izvor “Vremena” o svom iskustvu. Tokom razgovora sa novinarom u UKCS Vujović je negirala da je tražila od transrodnih osoba da ih fotografiše nage. Isti izvor se priseća da je tokom pripreme za hormonsku terapiju morao da radi rendgen šake. Navodi da mu je objašnjeno da se to radi kako bi doktorka “videla da li je završeno okoštavanje, jer ako nije, znači da ću potencijalno dobiti još u visini i masi kad uzmem testosteron, jer znači da pubertet još nije gotov”. Ipak, on misli da je svrha tog rendgenskog snimka bila sasvim drugačija i ukazuje na istraživanje doktorke Vujović i kolega objavljeno 2014. godine pod naslovom “Razmere dužine prstiju kod srpskih transseksualaca” (“Finger Length Ratios in Serbian Transsexuals”). U njemu se navodi da su autori “u poslednjih 20 godina” pratili 250 transseksualaca. U radu se tvrdi da je učešće u studiji bilo dobrovoljno i anonimno. BLISKOST VLASTIMA Svetlana Vujović je bila na izbornoj listi vladajuće Srpske napredne stranke za beogradske izbore 2023. godine, učestvovala je u kampanji i govorila na mitingu u beogradskoj Areni. Tada je zahvalila predsedniku Aleksandru Vučiću na “svim rođenim i bebama koje će tek biti rođene”, misleći na demografsku politiku. Premijer Đuro Macut je inače pomoćnik doktorke Vujović u Klinici za endokrinologiju. U biografijama koje objavljuju mediji navodi se da je Svetlana Vujović još kao mlada lekarka stupila u novi Tim za polni identitet 1989. godine. Do danas je operisano oko 380 transrodnih osoba. Do 2012. godine troškove su snosili sami, a sada učestvuju sa 35 odsto. “Možete u nekim državama, bez provera i konsultacija sa stručnjacima, samo uz dovoljnu količinu novca odmah da promenite pol”, rekla je Vujović u jednom razgovoru za novine. “Ima slučajeva da se pacijenti predomisle, pa se vraćaju u prvobitni pol. Kod nas se zahvaljujući dobrom timu psihijatara, koji daju preporuku, ovo ne dešava.” *prava imena su poznata redakciji Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-04-09 00:22:27', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });