img
Loader

Džon Piplfoks

REM, drugi Javni poziv

Ili svi zajedno ili džaba krečimo

Nikada dosad nisu menjani svi članovi ovog tela. Nikada se izbor članova Saveta nije dešavao u tako uzavreloj društveno-političkoj atmosferi. Nikada Brisel nije bio toliko zainteresovan za tok i ishod ovog procesa. Otuda toliko nervoze, strasti i utvrđenih nezakonitosti za koje još niko nije odgovarao

Lični stav

Srbija i Evropska unija – vidi li se kraj “šibicarenju”

Putin je ipak primio Vučića. Ako je verovati ovom drugom, Srbija će imati nafte i gasa koliko nam srce hoće. I to jeftinog. Bojim se, međutim, one narodne “Ko ne plati na mostu, plati na ćupriji”. A da situacija može da bude još gora, ovakvo Vučićevo ponašanje može da “spali” sve mostove i ćuprije prema EU. A tada nema ni otvaranja klastera, ni prvih 110 miliona nepovratnih evra iz Plana rasta, ni evropskih investicija

Lični stav

Istraživanje BOŠ-a: Razgovaranje, ne zagovaranje

Mladi ljudi u Srbiji, svesni svojih mogućnosti, znanja i dovitljivosti u vođenju borbe za pravdu, uzdrmali su temelje sistema koji je anestezirao svoje građane i građanke (njihove roditelje), suzio im prostore za razgovor, podelio ih na “ćacije” i studente u blokadi i direktno ih sukobio. No, kako su uspeli da uzdrmaju temelje sistema? Upravo zahvaljujući stavu kojim odiše svaka njihova akcija: Ima li nešto da mi ne možemo?

Lični stav

Masovna nebriga

Kakav odnos vlast ima prema danima koje je sama proglasila Danima sećanja na žrtve masovnih ubistava mogli smo videti prošle subote kada su u okviru nacionalističke, populističke i kič manifestacije Beogradski dani porodice pozvali građane da se smeju, igraju na koncertima, uživaju sa mažoretkinjama, a decu da vežbaju preciznost gađanja, sve u danu kada je dete u centru Beograda pobilo decu i čuvara u školi

Džozef Naj (1937–2025)

Odlazak tvorca zamisli “meke moći”

Profesor Džozef Naj je preminuo upravo u vreme kada zamisao meke moći, koju je skovao ne tako daleke 1990. godine, prolazi kroz najveća iskušenja i osporavanja od svog nastanka. Naj je fizički napustio ovaj svet 6. maja, baš onda kada je Americi najpotrebniji njegov dubokoumni, smireni i sveobuhvatni pogled na sve haotičnije i kompetitivnije međudržavne odnose i ulogu koju ova i dalje jedina preostala supersila treba da igra u njima

Pozorište

Energija iz dubine mraka

Maga Jelene Kajgo, u režiji Borisa Todorovića i izvođenju Narodnog pozorišta Užice, Razbijeni krčag Hajnriha fon Klajsta, u režiji Tanje Mandić Rigonat i izvođenju Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banja Luke

Koncert: Nevladina organizacija, MTS dvorana, Beograd, 10. maj 2025.

Razigrano i nežno

Jedan od simbola onog uzletelog Beograda koji je posta(ja)o svet dugo pre protestnog slogana 1996/97, Bezistan – natkriveni prolaz/unutrašnji trg između Terazija i Trga Nikole Pašića (ex Marksa & Engelsa), „pupak Beograda“ i značajno mesto popularne kulture šezdesetih godina prošlog veka – u nasilju aktuelne vlasti da centar prestonice Srbije izmesti „na vodu“ kod svoje mnogospratne korupcije, ostavljen je da se urušava, sve manje prohodan ne bi li zatro i nostalgiju. Još uvek je, Čavketovim prolazom, naslonjen na Dom sindikata, a u mts (bez sindikata?) dvorani prošlog vikenda je dve večeri sekstet „Nevladina organizacija“ najlepše podsećao na svog nekadašnjeg predvodnika Vladimira Divljana (1958, Beograd - 2015, Beč)

Intervju: Entoni Kliford Grejling

Zašto nam je rat rešenje problema

“Ako se može uzeti nešto korisno iz teških perioda prevrata i sukoba, to je odlučnost da budemo zreliji, promišljeniji i da tražimo strategije i sporazume koji će obezbediti i sačuvati mir, jer je mir osnova za skoro sve ono dobro za šta su ljudska bića sposobna”

Istraživanje: Mladi i devedesete

Godine koje su proterane iz škola i javnosti

“Iskreno, ja ne znam da li bismo mi danas bili ovde da se devedesetih nije desio rat i raspad Jugoslavije”, kaže za “Vreme” jedan od studenata na protestima. “Sve je povezano. Jer od devedesetih ka ovamo imate mržnju između različitih nacija, rat i slično. Sada imate mržnju i takođe neku vrstu rata, ali unutar istog naroda, srpskog naroda. Govorimo o vlasti i nama”

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Odbrana univerziteta zaista jeste odbrana države i nacionalnih interesa. Svi prepoznajemo šta su studenti postigli. Sad je došlo vreme da studenti prepoznaju da je trenutak za zajedništvo i izgradnju međusobnog poverenja. Razlike među nama su beznačajne u odnosu na našu različitost od nosilaca autokratske vlasti

Aleksandar Dimitrijević

Unutrašnji glas

Terapijska ljubav

Dvoje potpunih stranaca upušta se u dijalog koji bi mogao voditi najvećem stepenu poverenja ikada stečenom, novootkrivenom osećanju pripadanja, prihvaćenosti i podrške, naposletku i prestanku tegoba zbog kojih smo inicijalno došli na terapiju. I tokom svih tih razgovora, za neke ljude najintimnijih koje će ikada imati, nastaje nešto što nije prijateljstvo, nije porodica, nije zaljubljenost, nije saradnja, ali može, za oba učesnika, sadržati tragove svega toga

Intervju: Diana Dabrovska, poljska filmska kritičarka

Poezija u pokretu

Danas se različiti oblici filmske pop kulture – koji su dugo bili marginalizovani – sve više priznaju kao autorski. Upravo pop kultura, kao “kulturna koža”, prvi sloj, često najviše govori o nama. Slično se dešava i sa žanrovskim filmom – njegova varijanta umetničkog žanra ili takozvanog “uzdignutog žanrovskog filma” trenutno doživljava izvanredno vreme

In memoriam: Mirjana Miočinović (1935–2025)

Čas koji i dalje traje

Kada su počele blokade, javila sam se profesorki. Želela sam da se sa njom vidim. Ona je već bila jako slaba i bolesna. Susret smo odlagale, odlagale i na kraju se nismo videle. Mnogo mi je žao zbog toga, jer sam htela da i sebi i njoj postavim važno pitanje: da smo 1991. godine svi mi stali i pokazali građansku neposlušnost, da li bi 34 godine kasnije fakulteti morali da budu blokirani kao što su to sada?

Filmski festivali: “Trilerfest”

Žanr i prevazilaženje žanra

“Trilerfest” je multimedijalni festival. Na jednom mestu, po ceni jedne dnevne ulaznice, posetioci će moći da uživaju u sajmu knjiga ovog žanra na kome će učestvovati svi vodeći domaći izdavači, potom u filmovima, serijama, stripovima, izložbi slika, gejmingu... Organizovaće se tribine, promocije, radionice za decu

Istorija nas uči

Ko je bio prvi vlasnik Ćacilenda

Kad se u kuću Stojana Simića uselio Aleksandar Karađorđević, dvorište te kuće je pretvoreno u dvorsku baštu. O lepim satima koje je provodio u njoj pisao je kralj Petar. Pedesetih godina prošlog veka pretvorena je u Pionirski park, a ovog aprila u “Ćacilend”

Srbija i Evropska unija

Nikad Brisel nije bio dalje od Beograda

Nije još zabeležen slučaj da je neko iznenađen što vlasti u Kini, Rusiji ili Izraelu nisu podržale demokratske snage u Srbiji. Prag očekivanja, uspostavljen još u prošlom veku, drastično je drugačiji kada je reč o EU. Od nje se očekuje da ne zatvara oči na zloupotrebu institucija, na batinaše koji u režiji vlasti lome vilice studentkinjama, na političke zatvorenike kakvih danas ima i previše u Srbiji, počevši od šestoro ljudi u Novom Sadu koji već drugi mesec sede u zatvoru kao taoci pomahnitalog režima. Ovo razočaranje manifestuje se i na ulicama, gde nema evropskih zastava. Iako bi mi bilo draže da ih ima, ne samo da razumem zašto ih nema već mislim da njihovo odsustvo može biti blagotvorno i za EU

Istraživanje NSPM

Litijum i javno mnjenje

U kratkom vremenskom periodu vlast je po pitanju litijuma isprobala tri različite strategije, u rasponu od agresivnog nametanja do tihog sklanjanja teme u stranu, i epilog je svaki put bio isti – dalji pad podrške projektu rudarenja litijuma u Srbiji. Praktično, politički, demografski i socijalni korpus vladajuće stranke (odnosno koalicije) predstavlja jedino preostalo uporište i bastion projekta iskopavanja litijuma. Ali i tu je primetno određeno kolebanje i osipanje

Porodična istorija demonstracija

Mi, oni i naša deca

Moj deda Josif je u Zagrebu imao 21, ja u Parizu 22, moja ćerka u Budimpešti 17. Svesno smo stali na stranu podjarmljenih i na tim smo pozicijama postojano. Eto, zato idem na proteste. Zato je išao i Josif, zato idu i njegovi potomci, srećom ima nas u velikom broju. Muka nam je od raznih uzurpatora i pripadajućih im ljigavaca, siledžija i kojekakve koterije, klovnova i animir--dama kojima nikad dosta dok se smenjuju kao na traci. Jer – kako je to pre nekih 150 godina u Londonu zapisao taj jedan tip po čijem je imenu nazvana ulica u Berlinskom kvartu Nojkeln, gde se nalazi stan na mansardi u kojem sam provodio neke od najlepših i najsudbonosnijih dana u svom životu – društvo se ne sastoji od pojedinaca, već izražava zbir međusobnih odnosa, odnosa u kojima se ti pojedinci nalaze. I zato je važno kako se ti odnosi uspostavljaju

Zbog čega ljudi čitaju

Unutrašnji glas

Zašto čitamo

Neko uspe da izrazi sebe, svoj život, identitet, usamljenost, na način istovremeno tako samosvojan i tako precizan, da to pisanje može da dodirne neku drugu osobu, nekoga ko, možda, nema dara, ali iz istog tog osećaja neshvaćenosti i usamljenosti guta knjigu za knjigom dok ne naiđe na autora koga nikad neće upoznati, koji nije više živ ili ne želi da napusti rodni Honduras, a koji mu postaje neka vrsta najboljeg prijatelja, jedina osoba s kojom oseća povezanost, razumevanje i sličnost, zahvaljujući kojoj oseća da nije sam na svetu

Astronomija

Život izvan Sunčevog sistema

Na planeti K2-18b, vrlo, vrlo daleko, čak 124 svetlosne godine od Zemlje, atmosfera je puna gasa koji miriše neugodno kao kuvane rotkve i koji navodno mogu da proizvedu samo i jedino – živi organizmi. Da li smo najzad, i to baš sada, u najnezgodniji čas, pronašli život izvan Zemlje