img
Loader

Džon Piplfoks

Izazovi političke prošlosti i budućnosti

Treba li nam lustracija

Država je postala raj i zaštita za kriminalce, mutivode i huškače, pljačkaše, nasilnike, pa i ubice, pod uslovom da su deo “postojanog saveza dovoljno jakih interesa”. Zbog toga će borba sa nasleđem ove vlasti više ličiti na borbu protiv feudalnih ili postkolonijalnih struktura koje su želele da se presvuku, prilagode i sačuvaju politički uticaj preko kontrole resursa nego na procese diskvalifikacije čuvara ideologije totalitarnih režima koji u svojoj službi nisu marili za ljudska prava. Istrage i sudski procesi u tom će procesu imati mnogo važniju ulogu nego administrativne mere zabrane obavljanja funkcija

Dnevnik bicikliste

Na putu do pravde

“U prestonici Mađarske dočekao nas je i podržao tamošnji gradonačelnik, što se ne bi moglo reći za našu ambasadu – uz ignorisanje, simbolično su spustili roletne na prozorima. Neko vreme smo proveli na fakultetu u Budimpešti, gde smo saznali da i studenti tamo prolaze kroz sličnu situaciju kao mi u Srbiji, samo bez blokiranja nastave – imaju pet zahteva i pokret za smenu rektora. Usledila je potom žurka u našu čast, a onda smo smešteni po kućama ljudi koji su želeli da nas ugoste. Meni je domaćin bio Meksikanac”, piše za “Vreme” student ETF-a Aleksa Ognjanović

Istraživanje

Želje građana i volja vlasti

Učestala je praksa da se neobjavljivanje ugovora pravda stvarnim ili navodnim zahtevima firmi sa kojima država posluje. Nakon tragedije u Novom Sadu, dok vlast još uvek nije ušla u mod “svi studentski zahtevi su ispunjeni”, priča je bila drugačija – da su ugovori tajni, jer to navodno traži “kineska strana”. Nije ovo, naravno, prva vlast koja ugovora ogromna davanja iz budžeta bez namere da onima koji će sve to platiti predoči potpune informacije. No, i kada je tajnost neosnovana, ugovori se sa iznenađujućom lakoćom neodgovornosti jednostavno ne objavljuju. Trenutno je “tarifa” za objavljivanje dokumentacije o jednom projektu šesnaestoro mrtvih putnika i nekoliko stotina hiljada istrajnih demonstranata

Lični stav

Lojalistički sindrom

Da li je Vučić još uvek predsednik Srbije ili je tek gospodar fiktivnog “Ćacilenda”? Na koga može da računa? Ko mu je ostao lojalan? Ko su, u stvari, lojalisti

Trupni portret

Ilija i Đura opet u elementu

Predsednik na televizor pokazo šta je to dijalog, Studenti svaki dan krše Ustav i zakon, vrše teror, i to je pokušaj njegovog svrgavanja. Onda je za mandatara izvuko svog eksperta, koji je mogo biti Đura Čvorović, ovaj se zove Đuro i bolji je od njihovih 10 puta

Aleksandar Dimitrijević

Unutrašnji glas

Prijateljstvo, odnos od kojeg zavisi sreća

Sebe upoznajete samo u dijalogu s prijateljem. I ne radi se o tome da bi vaš prijatelj trebalo nešto da zna bolje nego vi ili da vas poznaje bolje nego vi samog sebe, pa da vam objasni kako se u kom trenutku osećate. Upravo suprotno, prijateljstvo pretpostavlja jednakost, a upoznavanje sebe zasniva se na izrazitom stepenu iskrenosti i rizikovanju da se podeli i ono nejasno, postiđujuće ili opasno

Donald Tramp i početak kraja sveta koji poznajemo

“Oko za oko, carina za carinu”

Najlošija varijanta po globalnu ekonomiju jeste eskalacija praćena uvođenjem nekog od oblika finansijskih sankcija koje bi SAD primenile protiv zemalja koje su na američke carine uzvratile trgovinskim kontramerama. Kina je to već učinila uvođenjem carina od 34 odsto na američku robu i najavom da će se “boriti do kraja”, dok Evropska unija najavljuje slične mere. Ovakav razvoj događaja doveo bi do povećanja finansijske nesigurnosti u sistemu i verovatnog smanjenja globalne uloge američkog dolara. Delovanje SAD je postalo teško predvidivo

Da li je na pomolu partnerstvo EU i Kine u oblasti kritičnih sirovina?

Šta spaja Brisel i Peking

Napori Evropske unije da izgradi stabilnu energetsku budućnost zavise od strateških odluka u narednim godinama. Ulaganja u energetiku, nove tehnologije i istraživanje ključna su za smanjenje ranjivosti. Dok Kina nastavlja da oblikuje tržište retkih ruda i reaguje na Trampove tarife sopstvenim merama, Evropa ima priliku da razmotri partnerstvo koje balansira samostalnost i saradnju

Francuska

Pad kuće Le Pen

Usred opšte globalne pometnje izazvane najnovijim Trampovim potezima i ispadima njegovih sekundanata, potpune neizvesnosti na ukrajinskom ratištu, te usred političke i šire društvene krize u koju je zapala poslednjih nekoliko godina, u Francuskoj je potpuni politički haos izazvala sudska presuda kojom je liderki ekstremne desnice Marin Le Pen, favoritkinji predstojećih predsedničkih izbora 2027, osim zatvorske kazne izrečena i pravosnažna petogodišnja zabrana izbora na bilo kakvu javnu funkciju

Istorija nas uči

Kako je nastajala demokratija

Pisistrat je imao batinaše i iz državnog budžeta delio je novac za bolji uzgoj maslina, razvoj trgovine i izvoza, gradnju puteva, popravku gradskog vodovoda. A onda se iz političke emigracije vratio učeni aristokrata Klisten

Filip David (1945-2025)

Peti ugao kvadratne sobe

O Filipu Davidu kao piscu srpske književnosti iz njenog najkreativnijeg posleratnog doba moglo bi dosta da se kaže, ali je malo rečeno – napisao je Branko Kukić na početku uvodnog teksta dvobroja časopisa “Gradac” koji je posvećen Filipu Davidu.
U njemu je delić Davidovog opusa, poput Skice za priču o snu, Bunara u tamnoj šumi, Jedne noći u Varšavi, Ničije zemlje, drame Jednog dana, moj Jamele, scenarija Svetovi u haosu, njegova prepiska sa Mirkom Kovačem i Borislavom Pekićem, pa i tekst koji je Filip David govorio u Narodnoj biblioteci Srbije na dodeli priznanja za Najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka za roman Kuća sećanja i zaborava, tekst koji je počeo ogradom od prisustva Tomislava Nikolića, tadašnjeg predsednika Srbije. “Poštujući instituciju predsednika, ja od 90-ih ne podržavam njegovu nacionalističku i ratnu politiku. Njemu nije mesto ovde i ovim povodom”, rekao je David pred zvanicama.
U dvobroju su i tekstovi poštovalaca Filipa Davida o njemu. Jedan od tih, tekst Svetislava Basare PrincGalerije”, objavljujemo.
Na kraju uvodnog teksta koji je naslovio Filip David – Sve je u vatri, Kukić kaže da mu nije bila namera da objavi sve važne tekstove koji su napisani o Filipu Davidu, nego da kaže više “o jednoj posebnoj atmosferi i temperaturi koje donose posebno strujanje, predstavljeno na poseban način, jer svaka književna epoha ima posebne stvaraoce koji svet, unutrašnji i spoljašnji, gledaju iz posebnog ugla – petog – u kvadratnoj sobi. Ovaj peti ugao istovremeno ruši staru i stvara novu kuću”.

Razglednica

Gde sultani spavaju

O Selimu II koji je umro u haremskom amamu verovatno pijan, Safiji koja se dopisivala sa Elizabetom I, Mehmedu III koji je ubio devetnaestoro braće i ostalima koji su sahranjeni u pet turbeta pored istanbulske Aja Sofije

Političko nasilje

„Seckanje krastavca“ na niški način

Dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović kaže za „Vreme“ da ju je ubo nožem sam predsednik države Vučić pošto on sprovodi orkestriranu hajku na nju od samog početka blokada u ovom gradu. “Ne mogu da verujem šta se dogodilo, ali kad bolje razmislim, podsvesno sam ovo i očekivala, jer je ovaj represivni i totalitarni režim u svojoj završnoj fazi sigurno spreman i na ovo”

Dosije Ćacilend

Hronika jednog fijaska

Kako je nastao tobožnji kamp “studenata koji žele da uče” u Pionirskom parku, ispod prozora predsednika Srbije? Šta se tamo dešavalo i zašto je cela ideja od prvog dana postala sprdnja? U čemu se krio pravi cilj kampa i zbog čega nije ostvaren? Ko je postao kralj Pionirskog parka, ko njegovi podanici i ko je sve dolazio da ih obiđe? I kakva je sada situacija ispred Predsedništva Srbije

Naprednjački mitinzi

Narodni pokret za najavljivanje i odjavljivanje

Najveći skup u istoriji Srbije, trebalo je, prema najavama predsednika Srbije, da bude održan 28. marta. Ali kako je glasno najavljen, tako je tiho otkazan. Zakazan je novi naprednjački skup od 11. do 13 aprila, uz “puno sadržaja”, sve sa ciljem da se još jednom predstavi novi pokret koji je neuspešno najavljivan godinama unazad. Tada će javnost valjda saznati šta to ne valja u kadrovima i programu Srpske napredne stranke pa “ponosni član” želi da se ogradi od njih. Ali to će tek biti tema

Matematika protesta

Prag za pobedu slobodnih ljudi

Koliko je mirnih demonstranata potrebno da sruši i najljuću vlast? Kritična masa od 3,5 odsto stanovnika, koja je prema naučnim studijama potrebna za pad režima, uveliko je dostignuta 15. marta i, ako je prema teoriji, nije više pitanje da li će, nego kada će režim pasti

Unutrašnji glas

Porodična ljubav

Osnovno svojstvo funkcionalne porodice predstavlja dobra komunikacija među njenim članovima i ko god je usvojio ova ponašanja u detinjstvu imaće velike šanse da i u širim društvenim grupama uspe sebe da predstavi i izrazi, odnosno da druge sasluša i razume

Intervju: Zvonko Karanović, pesnik

Svi pišu o sebi, a to postaje zamorno

Poezija se vratila na velika vrata, mnogo mladih piše stihove, čita se svuda, na čitanjima često bude i više od stotinu posetilaca, ponekad se i naplaćuje ulaz za te manifestacije. Poezija je ponovo u knjižarama. Društvene mreže su preplavljene pesmama. Desio se neverovatan preokret, stvari nezamislive do pre desetak godina

Pozorište

Šta se nalazi iza gestova, slika i reči?

Drugi showcase Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) organizovan je od 27. do 30. marta sa željom da se rad ovog pozorišta prikaže selektorima, upravnicima i kritičarima izvan Hrvatske. Na festivalu su prikazane četiri predstave: Anđeo od leda, Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute, Jezik kopačke i Samo kraj svijeta (koprodukcija s Istarskim narodnim kazalištem – gradskim kazalištem Pula). Kritičarka “Vremena” piše o tri

Pogled na mart

Tim MekGavan, Dnevnik iz Beograda

Irski pisac Tim MekGavan proveo je čitav mart u Beogradu kao gost književne rezidencije, jednog od programa Beogradskog irskog festivala. Svakog dana je pisao dnevnik. “Vremenu” je ustupio deo svojih utisaka o protestima, 15. martu, studentima... “Masa odaje počast žrtvama iz Novog Sada uobičajenom tišinom. A potom, tiho se otvara nabor u velikoj gomili ljudi. Onda počinju krikovi kao iz horor filma”, zapisao je o takozvanom zvučnom topu

Esej

Neprijatelj naroda

“Pozorište je veoma opasno oružje” – govorio je Mejerhold. Rečenica koju je napisao 1920. godine i danas odjekuje i postavlja pitanje: “Zašto?”