img
Loader

Džon Piplfoks

Izbori za Studentski parlament Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (II deo)

Tradicija pobune

“Zahvaljujući našim profesorima, zadržan je optimizam i elan i dogovoren je sastanak sa predstavnicima obe organizacije (“Medicinski krug” i SINAPSA), prodekanom Živaljevićem, v. d. dekanom Trajkovićem i nezavisnim profesorima”, kažu za “Vreme” predstavnici Studentskog protesta. “Čekajući petak i potvrdu svih pozvanih članova, organizacija SINAPSA uz pomoć profesora i advokata sastavlja krivične prijave i tužbe”

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Dok se u RH broj žrtava “jasenovačkog mita” maksimalno umanjuje i stalno umanjuje (broj smrtno stradalih a ne mučki ubijenih u logoru ne prelazi 7000 osoba, zlonamerno insinuira pseudonaučna, ustašoidna bagra), u susednoj Republici Srpskoj, uz obavezno pokroviteljstvo (nesumnjivo i instrukcije) iz Beograda, na čelu sa predsednikom Vučićem i uz asistenciju patrijarha Porfirija, broj pobijenih se maksimalno uvećava

Intervju: Branislav Jakovljević, osnivač Javnog akvarijuma i tropikarijuma Beograd

Beogradu treba akvarijum, ne delfinarijum

Kada naš akvarijum i tropikarijum preživljava sa minimum novca, zamislite šta bi bilo ukoliko se investira na višem nivou, na pravi način, sa pravim ljudima, stručnim i iskusnim, koji su zaista poštovani u regionu i ovom delu sveta. Međutim, delfinarijum je pogrešna priča. Kao ljubitelj prirode, podvodni fotograf i snimatelj ne bih voleo da neko osećajno, svesno biće živi u takvim uslovima

Unutrašnji glas

Frojdov vek

Ni najžešći kritičari ne bi trebalo da izgube iz vida da su sva Frojdova pitanja naša pitanja i dan-danas, te da će verovatno nastaviti da žuljaju i naredne generacije. Koji su uzroci emocionalne patnje? Kako nastaju snovi? Gde su traumatska sećanja dok nismo u stanju da o njima mislimo? Šta je to u našem nesvesnom što psihoterapija ne može da nam pomogne da promenimo? Zašto neko nije u stanju da tuguje... Potrebna je neverovatna pronicljivost da bi sva ovakva pitanja mogla biti formulisana, a u Frojdovim ih tekstovima ima neverovatno mnogo

Sećanja dopisnika iz Irana: U srcu islamske revolucije, Teheran 1978–1979

Persijske minijature

Zašto smo nas četvorica novinara iz “Vašington posta”, “Los Anđeles tajmsa”, Bi-bi-sija i “Politike” ušli u vazduhoplovnu bazu Došan Tapeh, na istoku Teherana? Šta smo videli na Aveniji Farahabad? U kom momentu su nam handžari bili pod grlom? Dok smo Bi-bi-sijevac i ja ulazili u zgrade i pentrali se po krovovima posmatrajući metež ispod nas, šta se desilo sa kolegom iz “Los Anđeles tajmsa” kojeg je spazio snajperista iz baze

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Ko kontroliše sedam velikih svetskih moreuza – uskih grla na najkritičnijim tačkama planete koji su od drevnih vremena preusmeravali tokove svetske politike i koji to čine i danas?

Vek Dejvida Atenboroa

Sto godina lepote

Dejvid Atenboro nas je poveo na put novog načina posmatranja i razumevanja živog sveta u prirodnom okruženju i spoznaje o sopstvenom uticaju na njega, a njegovi serijali su postavili nove standarde kvaliteta snimanja i pripovedanja. To što puni 100 godina istovremeno je i spoznaja da ćemo ostati bez njega, ali i povod za slavlje života, borbe, ljubavi i prirode

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Da li je moguće da u svetu od skoro osam milijardi ljudi možete da stignete do bilo koje osobe – Dalaj Lame, Šakire, Nikole Jokića, mongolskog šampiona u jahanju konja ili Mis Kambodže – u samo šest skokova? I kakav to uticaj ima na naše živote, na način kako se šire (dez)informacije, epidemije, svetske krize

Lepe uspomene

Borba za Beoizlog

Beogradski izlog, prodavnica suvenira praktične primene nastalih po dizajnu umetnika a po beogradskim motivima, upravo je napunio 35 godina. Ispostavilo se da će ti njegovi prvi dani postati važan deo istorije. Seća ih se Gorica Mojović, koja je sa Kulturnim centrom Beograda bila inicijator Beoizloga, jednog od toponima grada

Aleksandar Dimitrijević

Unutrašnji glas

Bard’s Day

Jedan američki šekspirolog tvrdio je da je Šekspir izumitelj savremenih ljudi, da nam je on pokazao kako možemo da izrazimo svoja osećanja i oblikujemo svoje identitete. Što se tiče prvog, nama danas deluje neobično da ljudi nekada nisu umeli rečima da ispolje zaljubljenost, ljubomoru, pohlepu, ambicioznost ili tugovanje. Sva je ova osećanja Šekspir, makar do tog istorijskog trenutka, najbolje opisao, a neka je čak opisao prvi u čitavoj istoriji književnosti

Veštačka inteligencija

Između hajpa i panike

Prava pitanja nisu ona koja dominiraju javnim prostorom. Ni oduševljenje dela tehnološke scene, koja sve češće zvuči kao da razgovara sama sa sobom, ubeđena da gradi boga. Ni panika onih koji u svakom algoritmu vide apokalipsu. Već trezveno, ali tvrdoglavo insistiranje na odgovorima na pitanja: Koliko ovo košta? Ko plaća? Kome služi i šta se dešava ako ne uspe? Istorija tehnologije – od parne mašine do nuklearne bombe – pokazala je da velike promene menjaju raspodelu moći, ekonomiju, politiku, ali često i društva, i to mnogo dublje nego što njihovi tvorci u početku razumeju

Bugarska

Pilot protiv vatrogasca i korupcije

Bivši predsednik Bugarske Rumen Radev (na slici) sa koalicijom “Progresivna Bugarska”, koju je predvodio na izborima prošlog vikenda, osvojio većinu –133 od 240 mesta u Sobranju. Prvi put u demokratskoj istoriji zemlje neće morati da razmišlja o koalicionom partneru kako bi formirao vladu za koju je u predizbornoj kampanji tvrdio da će se uhvatiti u koštac sa sistemskom korupcijom

Sukob Izraela i Irana (2)

Iranski politički magični realizam

I dok svet ide dalje, Iran za njime sve više zaostaje. I za to nije kriva (isključivo) Amerika. Kada stalno držite gard prema čitavom svetu, svet pre ili kasnije podigne gard prema vama. Države, kao i ljudi, ne traže društvo onih koji su u stalnom sukobu sa svojim okruženjem. Naposletku, u XXI veku, politički model koji se zasniva na obećanju dolaska bogom nadahnutog spasitelja ima malo šta da ponudi državi od gotovo 90 miliona ljudi, u kojoj je 60 odsto stanovništva mlađe od 39 godina. A još manje ima šta da ponudi susednim državama

Pavel Vilikovski, klasik slovačke i srednjoevropske književnosti

Ono što (ne)možemo (sa)znati o čovjeku

Zadatak je književnosti – ako ona uopšte i ima bilo kakav zadatak – uhvatiti se ukoštac sa prividima, propitati ne samo smisao života i čovekovog bivanja već smisao kao takav, samu “prirodu” smisla, odnosno odgovoriti na pitanje: kako doći do spoznaje? To je ključna ideja literature koju, uveren je Vilikovski, mora, daleko više od same priče, zanimati čin “pripovedanja priče”. U tomu se i kriju (s)misao i tajna ljepote i umjetnosti

Opera

U potrazi za revolucionarnim duhom

Festival “Opera forward” (OFF) proslavio je desetogodišnjicu, a jubilarno izdanje održano je od 6. do 15. marta 2026. godine u Amsterdamu. OFF je osnovala Holandska nacionalna opera 2016. godine, povodom pedeset godina postojanja kompanije, a festival je pokrenut pod umetničkim vođstvom nedavno preminulog operskog vizionara Pjera Audija, dugogodišnjeg direktora ove kuće. OFF je osnovan sa ciljem da istraži budućnost opere kroz prizmu nove generacije stvaralaca

Istraživanje

Aparat na telu, bol u duši

Više transrodnih osoba tvrdi da je, pre i tokom hormonske terapije pri Kliničkom centru, bez pristanka bilo podvrgnuto nepotrebnim pregledima. Sumnjaju da je doktorka Svetlana Vujović, kao načelnica endokrinologije, to koristila za svoja istraživanja. I da joj nije prvi put

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Sa Aleksandrom Đorđevićem sam, po scenariju Duška Radovića, 1971. snimio film Kako su se volele dve budale, sa Draganom Nikolićem i Milenom Dravić. Igrali su zaljubljeni par koji treći – Gidra Bojanić, stalno ometa. Jednu scenu smo snimali noću, na Opservatoriji na Zvezdari. Milena i Dragan su došli na snimanje i objavili da su se tog dana u podne venčali u Opštini Vračar. Uradili smo scenu, pa slavili do duboko u noć

Odlomak iz knjige Ućutkivanje (Clio, 2026)

Ućutkivanje žrtava, svedoka i počinilaca

Organizacije koje funkcionišu po principu mafije zaključuju da se sam počinilac mora obavezati na ćutanje. Bolje je ne ubiti ga, pošto bi mogao biti i dalje potreban, a umesto toga ga obavezati na saučesništvo. Tek kada i sam ubije nekoga, mora biti svestan da ostali znaju za njegovu odanost. I njegovoj odanosti se može verovati. Kao svedok, on ne bi bacio sumnju samo na druge već uvek i na sebe. Najvažniji zadatak tada postaje ućutkati sebe

Artemis 2

Nova strana Meseca

Vrhunac misije Artemis 2 dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja

Rat u Iranu i nova ekonomska neizvesnost

Što veća zavisnost, to teže posledice

Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...

Sukob Izraela i Irana (1)

Senka Atlantide nad Izraelom

Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom