img

Džon Piplfoks

Čime će se Beograđani voziti

GSP na kolenima

“Tri dobavljača se pripremaju da podnesu tužbe za prinudnu naplatu, stoga očekujem da će povući nogu i ostalim dobavljačima. Zbog toga nije nemoguće da GSP-u u narednih nekoliko nedelja ili tri meseca, svi računi budu blokirani”, kaže Ivan Banković iz sindikata Centar – GSP Beograd. Zbog nagomilanih troškova, trenutno jedino moguće, ali ne i održivo rešenje jesu dotacije iz republičkog budžeta

Lični stav

Dani posle, dani pravde

Pravda više nikada ne sme zavisiti od toga ko je na vlasti, jer važi i za “naše” i za “njihove”. Pobednici su se za to borili. Ostali poslovi mogu da sačekaju, pa makar to bila i spoljna politika – Evropa je tu, neće pobeći

Unutrašnji glas

Autoritet

Kada “Zato što ja tako kažem” ili “Zato što kod Frojda piše drugačije” postane dovoljan argument, to u jednom zamahu ruši sve na čemu je rađeno nekoliko vekova: značaj provere na osnovu objektivnih i racionalnih parametara, uvažavanje drugačijih stanovišta, kulturu dijaloga, bazičnu jednakost među ljudima, zamenu dogme sumnjom i slobodnim istraživanjem

Glasanja koja menjaju svet

Demokratija uzvraća udarac

Izbori u različitim delovima sveta nude optimizam, poručuju da autokratija nije neizbežna sudbina i da uz otpor društva politički tokovi mogu da se preokrenu

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

“Trenutni prioritet je zaustavljanje patnje i razaranja, za šta je neophodna nova vlada koja bi pokrenula taj proces. Nažalost, iako je to neophodno za dobrobit oba naroda koji žive na ovoj zemlji, pitanje palestinskog oslobođenja trenutno nije na dnevnom redu”

Intervju: Selma Spahić, pozorišna rediteljka

Pravo na drugačiji svet

Gajim nadu da će se nove generacije, sa vrlo jasnim odnosom prema prošlosti, nepristajanjem na revizionizam i indoktrinaciju i poštivanjem odluka međunarodnih sudova, otrgnuti od nacionalističkih ideologija i početi graditi drugačije društvo

29. Pančevački jazz festival, Kulturni centar, Pančevo

Gde Dunav ljubi džez

Ako je davno i počeo naslonjen, takoreći priljubljen uz starijeg brata Beogradski džez festival (BJF), godinama znatno manji Pančevački džez festival (PJF) svom 30. izdanju približava se sasvim zreo, povezan ali nezavisan, povremeno nudeći čak i višu koncentraciju kvaliteta

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Kao nekad Kero Kler Berk je ne samo ogolio lažnu sliku tradicionalne žene u Americi, već i pokazao na kom su nivou ženska prava generalno – tvrde feministkinje. Ovaj roman je direktan napad na tradicionalni način života – ocenjuju konzervativne hrišćanke

Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije

Srbija zna kako se pravi tehnologija. Sada mora da nauči kako da je proda

Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci

Intervju: Vojni analitičar Aleksandar Radić

Rat bezbednjaka protiv vlastitog naroda

Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu

Unutrašnji glas

Strpljenje Srbiju spasava

Među pravilnosti koje se u psihoterapiji jasno uočavaju spadaju i ove dve: neuporedivo je lakše odbaciti loše obrasce nego izgraditi dobre i, pod dva, sve što je u životu dragoceno gradi se naporno, a može da se sruši u deliću sekunde. Zato je sada strpljenje neophodno koliko i upornost i predanost. Zdravi temelji demokratskih društava grade se dugo i stalno nailaze na izazove. Zbog toga moramo biti svesni da je najveći dobitak za nas zapravo ponos što to konačno možemo da obezbedimo narednim generacijama. I to je velika stvar u našoj istoriji, gotovo jedinstvena

Intervju: Aida Hoffman

Studenti su ponos regiona

“Živimo u svemiru, na planeti koja se kreće ogromnom brzinom, kao svemirski brod, na kojoj je sve povezano, pa budućnost čovječanstva ovisi o opstanku pčela, šuma i rijeka. Biologija se transformisala u ekologiju”

In Memoriam: Mate Mišo Kovač (1941–2026)

Kovač svoje nesreće

Singlica Proplakat će zora prodata je u 300.000 primeraka i Kovač je postao neopoziva zvezda SFRJ. A onda je odbio da peva pod Pavelićevom slikom i sinu poklonio pištolj

Crtice sa biračkog mesta

Moje srce leti kao soko

I onda je počelo. Članica biračkog odbora glasno je izgovarala zaokruženi broj: tri, tri, tri, jedan, tri, tri, jedan, jedan, tri, tri, tri, tri tri

Reagovanja na pobedu Studentske liste

O pobednicima i poraženima

Od vremena ratova u bivšoj Jugoslaviji, obaranja režima Slobodana Miloševića i njegovog izručenja tribunalu u Hagu, ni jedan događaj u Srbiji nije privukao takvu pažnju sveta kao izbori na kojima je Studentska lista uverljivo porazila autokratsku vlast Aleksandra Vučića, koja je do skora delovala nepobedivo

Slavlje nakon pobede Studentske liste na izborima

Lični stav

Čudesna pobeda

Ljudi su se osvrtali oko sebe. Onda se prolomio uzdah i zavladala je potpuna euforija. Suze, zagrljaji, skandiranje. On je prvi put izgovorio istinu – da su studenti pobedili. Ispostaviće da je taj trenutak postao istorija

Kolona-studenata-iz-BG-ka-KG

Unutrašnji glas

Istrajni građani i njihovi glasovi

Možemo li se, dakle, nadati da je i grupi od nekoliko miliona ljudi moguće da sazreva i napreduje? Da li, osim tehnološkog napretka, možemo da se razvijamo i psihološki, emotivno, mada nas ima tako mnogo i svi smo međusobno različiti, koliko smo i slični? Da li ima prostora čak i za onaj stepen optimizma koji bi nam omogućio očekivanje da ovo nije izolovan, pozitivan incident, već da smo “porasli” i sad smo trajno, uz uračunate prolazne krize, sposobni za nešto novo i zrelije