img
Loader
avatar

DW / Igor Lasić

Kraj Drugog svetskog rata

Vojnik koji se borio protiv nacista: Fašizam se opet vraća

Kada je 1945. ušao u logor Kaufering, Džordž Lajtmen je tražio samo jedno lice – lice svoga oca. Umesto toga, zatekao je pakao: leševe, pepeo, i tišinu užasa. Ta slika ga progoni i danas, dok svedoči o vlastitim gubicima i upozorava na povratak ideja koje su jednom već dovele svet do ivice ponora

Smrt pape i Crkva u Hrvatskoj

Hrvatska: Papa Franja kroz prizmu Stepinca

Otpor prema papi Franji u vrhu hrvatske Katoličke crkve nije bio samo verske prirode – bio je i politički i ekonomski. Njegova otvorenost prema marginalizovanima i distanca od etnoreligijskog nacionalizma učinili su ga nezgodnim saveznikom za one koji od crkve prave instrument vlasti

Donald Tramp

SAD

Tramp donosi kraj Zapada

Povratak Donalda Trumpa u Belu kuću označio je tektonske promene u međunarodnim odnosima. Umesto jačanja savezništva sa evropskim partnerima, SAD sve više naglašavaju razlike i sukobe interesa. Da li se transatlantska saradnja urušava pred našim očima

Geopolitika

Kad Donald i Vladimir zasednu da podele svet

Susret između Trampa i Putina, koji se očekuje u narednim nedeljama, mogao bi doneti prekretnicu u ratu u Ukrajini, ali i promeniti globalni poredak. Dok Vašington i Moskva pregovaraju bez prisustva evropskih lidera, postavlja se pitanje da li SAD napuštaju svoje dugogodišnje saveznike u korist bliže saradnje s Rusijom

Lisice, hapšenje

Hapšenja po Srbiji

Borba protiv korupcije kao marketing vlasti u Srbiji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je najavio odlučnu borbu protiv korupcije, aktivirajući tužilaštvo i pokrećući hapšenja. Ipak, stručnjaci ističu da je reč o privremenom potezu, usmerenog ka smanjenju političkih tenzija, a ne o suštinskom rešavanju problema sistemske korupcije

Destabilizacija pred izbore

Nemačka: Srbi za ruski račun uništavaju automobile pur-penom?

Više od 270 vozila u Nemačkoj onesposobljeno je jednostavnom metodom – ubrizgavanjem pur-pene u auspuh. Iako je isprva delovalo kao čin vandalizma ili klimatskog aktivizma, istraga je otkrila mnogo ozbiljniju pozadinu. Sumnja se da je ovo deo šire kampanje ruskih agenata za destabilizaciju političkog sistema pred izbore

Zahlađenje odnosa

Kako su Danci šikanirali Grenlanđane

Decenijama nakon što je Danska sprovodila prisilnu kontracepciju nad ženama na Grenlandu, posledice tog postupka i dalje odjekuju. „Skandal spirala“ samo je jedno od mračnih poglavlja odnosa između Grenlanda i Danske, dok sve više Grenlanđana zahteva potpunu nezavisnost

Izvor: DW   Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Crna Gora između Brisela i Beograda: 20 godina nezavisnosti pod pritiskom politike', pubdate: '2026-05-19 17:43:55', authors: authors, sections: "Vesti", tags: "Crna Gora,EU,Evropska unija,Politika", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Crna Gora između Brisela i Beograda: 20 godina nezavisnosti pod pritiskom politike', 'pageContent': 'Proslavu dve decenije nezavisnosti Crna Gora dočekuje s reputacijom najboljeg đaka Zapadnog Balkana. Podgorica je poslednjih godina uspela da odblokira pregovore s Evropskom unijom (EU), ubrza reforme i pozicionira se kao favorit procesa proširenja u trenutku kada EU ponovo pokazuje interes za prijem novih članica. „Lako je biti zvezda u odeljenju loših učenika“, ocenjuje za DW Daliborka Uljarević iz podgoričkog Centra za građansko obrazovanje. Ona upozorava da se iza slike regionalnog uspeha kriju problemi koji Crnu Goru prate još od obnove nezavisnosti. Trenutni zamah u evrointegracijama je, kaže, pre svega posledica promena u geopolitičkim odnosima koje je Podgorica uspela da prepozna i iskoristi, za razliku od ostatka regiona, koji poslednjih godina stagnira ili čak nazaduje na evropskom putu. „Naš apsolutni interes je da što pre postanemo članica Evropske unije, ali nam je podjednako važno da taj proces bude kvalitetno urađen, a ne da uđemo kao defektna država“, kaže Uljarević.
Iste prepreke
Reforme u Crnoj Gori ubrzane su nakon promene vlasti 2020. godine, kada je Demokratska partija socijalista (DPS) prvi put od obnove nezavisnosti izgubila izbore. Za Aleksandra Popova iz novosadskog Centra za regionalizam, sama činjenica da je vlast smenjena mirno i demokratski pokazuje da Crna Gora ima veći demokratski kapacitet od većine zemalja regiona. Za Daliborku Uljarević, međutim, razočaravajuće je to što promenu vlasti nije pratila i promena političkih praksi: „Korupcija je i danas sveprisutna. Neki će reći čak i skuplja nego ranije, jer je mnogo više aktera u vlasti koji pokušavaju da zadovolje svoje partijske i partikularne interese.“ Uz korupciju, političku scenu i dalje opterećuju identitetske podele između prosrpskih i suverenističkih snaga. „Građani i građanke su mnoge od tih bitki završili i sa sobom i među sobom, ali mi nažalost, imamo potkapacitirane političke strukture koje na tim temama insistiraju da bi prikrili sopstveni nedostatak reformskih sposobnosti“, ocenjuje Uljarević. Zvanično, ove dve političke struje postigle su konsenzus oko evropskog puta zemlje. Nezvanično, upozorava Popov, taj balans je i dalje krhak i podložan uticajima iz Beograda. „Prosrpske snage u liku Mandića i Kneževića uvek mogu na mig Beograda da opstruišu evropski put i to se sada dešava. Knežević to već radi, a Mandić ne u toj meri“, kaže Popov, uz ocenu da deo prosrpskog bloka ipak pokazuje više pragmatizma nego ranije.
Senka Beograda
Odnosi s Beogradom tako su ostali jedno od najosetljivijih pitanja za Podgoricu. Tome najbolje svedoči reakcija predsednika Srbije Aleksandra Vučića na poziv da učestvuje u proslavi godišnjice nezavisnosti. On je najpre rekao da bi ga „bilo sramota“ i da bi svojim odlaskom „pljunuo sebi i svom narodu u lice“, a potom se građanima Crne Gore obratio autorskim tekstom. „Vi nama niste smetali, doživljavali smo vas kao sestre i braću i hteli da živimo u istoj državi sa vama. Priznajem, krivi smo, i izvinite što smo vas voleli više nego vi nas“, napisao je Vučić. https://vreme.com/vesti/ljubav-i-uvreda-vucic-crnogorcima-u-pet-tacaka/ Uljarević i Popov smatraju da zvanični Beograd nikada nije u potpunosti prihvatio crnogorsku nezavisnost, već se, kako kaže Uljarević „ponaša prema Crnoj Gori kao prema privremeno izgubljenoj teritoriji“. Popov podseća i na to da je sa SNS-om ponovo zaživela radikalska ideja u ujedinjenju sprskog sveta. „Protesti i litije koji su na kraju doveli do pada režima Mila Đukanovića jesu bili dirigovani iz Beograda i svi su očekivali da će ponovo Crna Gora i Srbija postati dva oka u glavi, ali to se nije dogodilo“, kaže Popov. Ipak, Daliborka Uljarević nije tako uverena u otpornost crnogorskih lidera na pritiske iz Srbije. Kao primer navodi izostanak zvanične reakcije na Vučićeve reči. „Mislim da je to iz razloga što jedan deo njih oseća lojalnost prema njemu, a jedan deo i strah da uđe u bilo kakvu vrstu konfrontacije. Mnogi akteri ove vlasti svesni su da su na tim pozicijama dobrim delom zato što im je pripomogao Beograd“, ocenjuje Uljarević.
Igre saplitanja
U međuvremenu, zvanični Beograd učiniće sve da Crnu Goru sapliće na evropskom putu, veruje Popov i podseća da je već bilo takvih pokušaja. „Vučić je otišao u Brisel s idejom da sve zemlje u paketu budu primljene u EU. On je zapravo znao da to nije moguće, ali je pokušao na taj način da sabotira Crnu Goru. I drugi pokušaj je bio pismo s Edi Ramom u kom su preporučili prijem bez prava veta“, podseća Popov. On veruje da Beogradu politički ne odgovara ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, jer bi to pokazalo da problem nije u zatvorenim vratima Brisela, već u politici vlasti u Srbiji. „To bi izbilo ključni Vučićev argument ’oni nas neće’. Nije tačno, nego mi stalno fingiramo taj put i održavamo antievropski narativ. Drugo, Crna Gora će izmaći kao mogući plen“, dodaje Popov. „Kad uđe u EU, Crna Gora je onda i bezbednosno i pravno van domašaja Beograda. Izlazi iz zone mogućih ucena i pritisaka, i to će izazvati još veću nervozu u Beogradu, tim pre što Srbija pod ovom vlašću nikada nema šanse da uđe u Evropsku uniju“, zaključuje Popov. Izvor: DW   Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-05-19 17:43:55', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });