Loader

Nedim Sejdinović

Nedim Sejdinović je novinar nedeljnika "Vreme" od 2018. godine, književnik i esejista. Autor je dve prozne, jedne poetske i jedne knjige političkih eseja. Novinarstvom se bavi od 1992. godine. Saradnik je brojnih medija u Srbiji i regionu, kao i osnivač i urednik izdavačkog preduzeća "Cenzura". Član je Nadzornog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS). Od 2004. do 2012. godine je generalni sekretar Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), a od 2012. godine do aprila 2016. nalazio se na mestu predsednika Izvršnog odbora ovog udruženja. Predsednik NDNV-a bio je 2016. do 2019. godine. Dobitnik je OEBS-ove nagrade za ličnost 2018. godine za lični doprinos borbi za medijske slobode u Srbiji.

Bojkot i nedoumice

Opozicija na raskršću

Na lokalnim izborima 2019. godine u Albaniji, opozicija je bojkotovala lokalne izbore sa sličnim argumentima koje čujemo danas u Srbiji. Izlaznost, prema zvaničnim podacima, bila je nešto manja od 23 posto. I kakvi su bili rezultati bojkota? Nikakvi, Edi Rama i njegovi komintentni na lokalu “drmali su” do kraja kako su hteli. Da li se međunarodna zajednica potresla? Nije. Naravoučenije se nameće samo po sebi

U susret lokalnim izborima: Režimska kampanja straha

Kako spasiti glas i razum

Aktuelni režim nastoji da se opoziciono nastrojeni birači obeshrabre i pasiviziraju. Govore im da nema nikakvog smisla bilo kakvo aktivnije učešće u političkom životu – naprednjaci će svakako pobediti i nastaviti sa svojom agendom! U tu svrhu šalju poruku da od izbornih prevara neće odustati ni za korak, a predsednik saopštava i vrlo sumnjive rezultate istraživanja po kojem podrška opoziciji u glavnom gradu – opada

Kako se boriti protiv krađe glasova

Pošteni uslovi ili izbora neće biti

Koliko god tragično zvučalo to da je Srbija pre dvanaest leta izgubila mogućnost da demokratski promeni vlast, toliko je dobro znati da naprednjačka ekipa zapravo nikada nije imala tako veliku podršku građana kakvu su rezultati izbora pokazivali. Dakle, nije sve tako crno i nisu ovdašnji ljudi baš tolike budale, kako neki vole da tvrde. Nego ovi mažnjavaju

Kultura sećanja

Šta je ostalo od zaostavštine Zorana Đinđića u naprednjačkoj Srbiji

Nakon kvazireformske faze, Vučić se brzo otresao Đinđića i evropskih priča. Izlaze, doduše, članovi vlade na cigaret pauzu i poklone se na mestu Đinđićevog ubistva, ali se odnos prema pokojnom premijeru zapravo najbolje vidi iz režimskih medija. Đinđić se ponovo ubija, temeljno i sistematski. Jer Vučiću Đinđić više ne treba, a ne treba mu ni mesto gde će se Đinđićevi poštovaoci okupljati. Oni su sada njegovi neprijatelji, koje bi najradije proterao iz države

Dragan Milić

Intervju: Dr Dragan Milić, šef Klinike za kardiohirurgiju UKC Niš

Naprednjaci koji su uništili Niš moraju da odu

Posle izbora sarađivaćemo sa opozicionim partijama, ali na zdravim osnovama. Nije samo cilj promeniti nakaradnu vlast nego i nakaradni sistem, odnosno partokratiju i centralizam. Ne sme komandant i daljinski upravljač lokalnih političara biti u Beogradu. Valjda i mi u Nišu imamo pravo da razmišljamo i da sebi organizujemo život. Na kraju, i sam Beograd je uništen centralizmom. Srbija je organizam hidrocefalusa, postoji ogromna glava koja jede telo. Potom umire

Intervju: Dr Predrag Đurić, ekspert za javno zdravlje

Kataklizma zdravstvenog sistema u Srbiji

Prema podacima Svetske banke, 2002. je više od 72 odsto svih troškova u zdravstvu u Srbiji bilo plaćeno “državnim” novcem (budžet, zdravstveno osiguranje), 24 odsto iz džepa građana, a ostatak iz drugih, uglavnom međunarodnih izvora. U periodu od 2006. do 2012. godine javna sredstva pokrivala su oko 62 odsto troškova vezanih za zdravlje. Nakon 2012. godine i uspostavljanja nove vlasti, dolazi do daljeg smanjenja učešća javnih sredstava u finansiranju zdravstvene zaštite, sa rekordnim minimumom 2017. godine, kada je svega 57 odsto zdravstvenih troškova pokriveno sredstvima iz javnih izvora, a građani su iz svog džepa platili 41 odsto

Intervju: Miodrag Jovanović, ProGlas

Samo se budala dva puta spotiče o isti kamen

“ProGlas poziva na promenu izbornih uslova i za to će se aktivno boriti zajedno sa političkim partijama, civilnim sektorom i nezadovoljnim građanima. Ta sklonost da se borba za uslove za fer izbore tumači kao anticipirani poziv na bojkot počiva na jednom gubitničkom mentalitetu prema kojem nije moguće izdejstvovati ništa od režima Aleksandra Vučića. To, najpre, nije tačno. Jer, kada su postavljani jasni i ciljani zahtevi, koji su bili praćeni odgovarajućim pritiskom javnosti, Vučić je bio primoran da odstupi”

Rezolucija i komentari

Posledice bahatosti i pohlepe vlasti

Da li je tačno to što tvrde opozicionari, ali i politički analitičari, ne samo domaći, da posle Rezolucije Evropskog parlamenta o Srbiji, naprednjačkim izbornim prevarama i katastrofalnom stanju demokratije u našoj nesrećnoj zemlji – ništa više neće biti isto? Verovatno jeste, ali čak i ako ovaj dokument predstavlja, kako neki vele, “početak kraja Srpske napredne stranke”, to ne znači da se konac agonije u kojoj živimo nazire negde već iza sledećeg ćoška i da će sve proći bez ozbiljnih turbulencija

Skupština Vojvodine

Ana Oreg: SNS, SVM i SPS unizili vojvođansku autonomiju

“Poslanici ‘Srbije protiv nasilja’ učestvovaće u radu pokrajinskog parlamenta isključivo kako bi doprli do što više građana. Nećemo imati potpredsednike i nećemo učestvovati na onim sastancima na kojima bi treblalo da se o bilo čemu dogovaramo sa SNS, SPS ili SVM", kaže za “Vreme” predsednica Pokrajinskog odbora PSG-a Ana Oreg

Intervju: Florijan Biber, politikolog

Vučić je postao problem Evrope

Za predsednika Srbije su fer i demokratski izbori mnogo veća pretnja nego kompromis sa Kosovom. Njegova vlast zavisi od pune kontrole nad državom, institucijama, medijima i političkim procesima. Sve će učiniti kako tu ne bi došlo do suštinskih promena. Sa druge strane, ponudiće sve drugo kako bi sačuvao zapadnu podršku ili bar smanjio pritisak

Expo 2027 u Beogradu

Najveća naprednjačka podvala

Sagovornici “Vremena” kažu da najavljena manifestacija ima veliki značaj za vlast u Srbiji jer je idealna za naduvavanje BDP-a kroz zaduživanje. Prilikom zaduživanja, posmatra se odnos trenutnog duga i BDP-a. I ukoliko je taj dug 60 odsto BDP-a ili manje, moguće je dobiti povoljniji kreditni aranžman. Novim dugom se finansiraju projekti koji ponovo prikazuju povećanje BDP-a. To opet otvara prostor za novo zaduživanje i time se zatvara krug. Dok sve ne pukne

Lokalni izbori

Gde je moguća smena vlasti

Ukoliko izbori u Beogradu budu raspisani, logično je da opozicija usmeri najveću energiju tamo gde ima najveće šanse, ali bi bila greška da u senku baci ne samo Novi Sad i Niš, nego i ostale lokalne samouprave. Ne vole to građani. Postoji život i izvan Beograda

Komentar

Jednostavan plan: Kako je Vučić osvojio NIN

NIN je smatran slabo uticajnim. Kompaniji je predstavljao ukras za domaću i međunarodnu javnost. Nije puno koštao, a nije ni mnogo štete pravio. A onda se stvar počela menjati, nedeljnik je ostvarivao veliki uticaj, ne toliko tiražom, koliko otkrivanjem brojnih afera

Postizborna kriza

Kako dalje, Srbijo

U najboljem slučaju, možda se može desiti da izbori u Beogradu budu raspisani na proleće, sa drugim lokalnim, ali pod izlikom da nije bilo moguće formirati stabilnu većinu u gradskom parlamentu. Kao neka vrsta kompromisa. Neće se vlast naravno potresti zbog pretnji o prekidu evropskih integracija, jer ih tako što nikada i nije interesovalo. Ali, zbog svoga kleptomanskog karaktera, ne bi da baš ostane bez evropskog novca

Na licu mesta

Novi Sad: Badnje lomače i leteća burad

Lomače su gorele po vascelom gradu, čak i u onim ultraurbanim, pankerskim delovima Novog Sada. Vatrometi, petarde, ali i nešto što je ličilo na zvukove haubica, mitraljeza i pušaka, odjekivali su od kasnog popodneva do iza ponoći svuda naokolo. Na sajtu SPC-a stoji da postoji „kanonska zabrana paljenja kultnih vatri“

Intervju: Boro Kontić, novinar, dokumentarista, producent i sarajevska ikona

Ovdašnje je novinarstvo bilo i ostalo sluga politike

Milorad Dodik je nebrojeno puta u svom obrušavanju na Bosnu pripisivao Andriću rečenicu: “Gdje prestaje logika, tu počinje Bosna i Hercegovina”. Ko je bivšem učeniku srednje prehrambene škole, smjer prerada mesa, hoću reći Miloradu Dodiku, došapnuo ovaj u najnevinijoj varijanti apokrifni citat, ostaje misterija. Emir Kusturica? Ako jeste, tvrdim da to nije mogao čuti u Drugoj sarajevskoj gimnaziji, koju smo i Kusturica i ja pohađali istih godina, čak cijelu školsku godinu izborno čitali posebno Andrića

Intervju: Aleksandar Reljić, dokumentarista i novinar

Velikom mraku treba dati malo svetlosti

“Voleo bih da moj lični pečat u filmovima jeste kombinacija panka i novinarstva. Ali, moram da kažem, ja još uvek učim i filmski jezik me sve više i više zanima. I sve sam više posvećen njemu. Nadam se da će u narednim filmovima to gledaoci moći da primete.”