img
Loader

Bregzit

Pretposlednji čin

Kao da su potrošene sve reči u vezi sa Bregzitom nakon troipogodišnjih rasprava, nadglasavanja i pada dve britanske vlade. Zavladala je neobična tišina pred 31. januar, kada Britanija formalno okončava svoje četrdeset sedam godina dugo članstvo u EU. U tišini užurbano rade i kalkulatori u Londonu i Briselu, jer drama još traje, završen je tek pretposlednji čin

Rusija – Promena Jeljcinovog ustava

Koža se prodaje kada se medved ustreli

Na jednoj od onih masovnih godišnjih konferencija za medije neki novinar je pitao Vladimira Vladimiroviča Putina hoće li da se ženi ponovo. Ovaj je rekao: "Čekajte da prvo udam bivšu suprugu." Sličan odgovor možda sledi i na pitanje šta će raditi nakon isteka četvrt veka svoje vladavine 2024, dok se nakon smene na čelu vlade i najave promene ustava zapadom širi novi talas putinofobije. Pritom se valja podsetiti kako je u Rusiji zavladao predsednički sistem

Godišnjica revolucije – Rumunija 1989. (3)

Smaknuće crvenih bogova na Božić

Demonstracije koje će srušiti režim Nikolaja Čaušeskua započele su 16. decembra 1989. Nakon što je vlast protiv demonstranata primenila silu, na ulice je izašlo još više ljudi. Na mitingu u Bukureštu na kome je Čaušesku hteo da osudi učesnike protesta, ljudi su počeli da skandiraju protiv diktature. Došlo je do eskalacije nasilja, rascepa u snagama bezbednosti i sukoba vojske sa delovima Sekuritatee. General Vasil Milea je izvršio samoubistvo pošto je odbio naredbu Čaušeskua da izvede vojsku. Nikolae Čaušesku i njegova supruga Elena su 22. decembra ujutru pobegli iz Bukurešta. Uhapšeni su u Trgovištu. Preki vojni sud ih je osudio na smrt, streljani su na licu mesta.Među revolucionarima se ubrzo rasplamsala borba za njihovo nasleđe. Na površinu su isplivavali detalji o vlasti bračnog para Čaušesku, koji se u zemlji u kojoj su ljudi bukvalno gladovali okruživao velelepnim raskošima

Godišnjica revolucije – Rumunija 1989. (II)

Smaknuće crvenih bogova na Božić

Demonstracije protiv Nikolaja Čaušeskog počele su 16. decembra 1989. Režim je odgovorio silom. Na mitingu u Bukureštu koji je sam zakazao da bi osudio proteste, masa se okrenula protiv njega. Nasilje je eskaliralo. Snage bezbednosti su se podelile. Vojska se sukobila sa delovima Sekuritatea. General Vasil Milea se 22. decembra 1989. oglušio o naređenje Čaušeskog da pošalje vojsku u Bukurešt da suzbije demonstracije i izvršio samoubistvo. Nikolaje i Elena Čaušesku su pobegli iz Bukurešta i uhapšeni su u Trgovištu. Kako su Nikolaje i Elena Čaušesku streljani, kako je predsednik vojnog suda koji ih je osudio izvršio samoubistvo, o zaveri, pismu šestorice i poteri za pripadnicima Sekuritatea

Godišnjica revolucije – Rumunija 1989.

Smaknuće crvenih bogova na Božić

Ovaj tekst o rumunskoj revoluciji 1989. sticajem okolnosti čekao je na objavljivanje trideset godina. Priču o ubistvu na Božić Nikolaja i Elene Čaušesku, progonu pripadnika njihovog režima, o šekspirijanskim obrtima sudbina pojedinih aktera, o samoubistvu predsednika suda koji je izrekao smrtnu presudu paru Čaušesku, o smrti njihove dece Nika i Zoe ili o robiji generala koji je igrao važnu ulogu u njihovom svrgavanju, moći ćete u nastavcima da čitate u naredna tri broja "Vremena"

Francuska – Generalni štrajk

Poslednja linija odbrane

Francuski radnici se energičnije od zapadnoevropskih kolega bune protiv neoliberalnih reformi. Francuska je ovih dana paralisana zbog protesta protiv reforme penzionog sistema. Da li se i po koju cenu približavamo kraju socijalne politike koja je započeta pre sto dvadeset godina

Bolivija

Uspon i pad Eva Moralesa

Nesvakidašnja biografija egzotičnog lidera južnoameričkog socijalističkog "ružičastog talasa" dobija novi dramatični obrt dok se Bolivija nalazi na ivici građanskog, verskog i rasnog sukoba

SAD – Politika na kauču

Izborni bluz

Poraz na političkim izborima može da utiče na psihu. Istraživanja o postizbornom stresnom poremećaju pokazuju da on može da prouzrokuje nevolje u ličnom, socijalnom i profesionalnim životu

Južna Amerika – Nemiri od Čilea do Argentine

Trideset pezosa kao trideset godina

Neredi u Čileu i Ekvadoru, protesti u Argentini, tenzije u Boliviji i Paragvaju govore o jazu između bogatih i siromašnih, besu marginalizovane mladeži, sporom privrednom rastu, rastućem dugu i nepoverenju građana i u leve i u desne vlade

Velika Britanija – Beskonačni Bregzit

Povuci – potegni

Nakon tri godine preganjanja oko toga kakav će biti Bregzit i kog datuma će se desiti, britanski parlament se saglasio da se vanredni izbori održe 12. decembra

Aleksej Leonov (1934–2019)

Čovek koji je zakoračio u kosmos

Život i priključenija musavog deteta narodnog neprijatelja kome su skinuli pantalone, prvog čoveka koji je zakoračio u kosmos, koji je imao registarske tablice 00-11, preživeo avionske nesreće, vakuum kosmosa, dekompoziciju skafandera, noć u tajgi, pogibiju kolega i atentat na Brežnjeva

Kultura sećanja

Crna moć Crvene Anđele

Bila je komunistkinja i najbolja studentkinja Herberta Markuzea. Borila se za prava crnaca. Ronald Regan ju je dva puta isterao sa Kalifornijskog univerziteta. Edgar Huver je za njom raspisao poternicu. Ričard Nikson je nazvao opasnim teroristom. Državni tužilac je tražio da joj se izreknu tri smrtne kazne, ali je oslobođena pod pritiskom naroda. Anđela Dejvis je bila ikona svog vremena, a u naše vreme usahlih ideala i marketinške ideologije valja se podsetiti njene priče

Bregzit

Nemoguća misija Borisa Džonsona

Britanska politika se okreće naglavačke. Medije pune govori o "državnim udarima" i "izdajnicima". U nepomirljivo podeljenom parlamentu traje beskrajno nadigravanje. U nedostatku izlazne strategije traže se paralele Bregzita sa razvodom Henrija VIII, raskidom engleske krune sa papom i njegovih posledica

SAD – Saga o braći Koh

Kohtopod

Priča o Čarlsu i Dejvidu Kohu osvetljava kontroverze između korporacija i države, korporacija i duboke države, preduzimača i bankara, konzervativaca i liberala, republikanaca i demokrata. To je priča o tome kako pohlepa ne haje za ideologiju i pravdu i kako se novcem stvara pogled na svet

Grenland – Više od trgovine

Nepristojna ponuda

Trampova ponuda da kupi Grenland otkriva američke namere na Arktiku, koji u doba globalnog otopljavanja i novohladnoratovskog odleđivanja atomskog oružja može postati Suec 21. veka

Dvadeset godina vlasti Vladimira Putina

Čekajući Labudovo jezero

Kada ga je Boris Jeljcin 5. avgusta 1999. na iznenađenje mnogih izabrao za naslednika, Vladimir Vladimirovič Putin je bio u četrdeset sedmoj godini života. Dve decenije kasnije, star koliko Jeljcin kada mu je predao vlast, sadašnjem predsedniku Rusije ni na pamet ne pada da bi neko mogao da ga zameni

Trka u nuklearnom naoružavanju

Raskid srednjeg dometa

Sjedinjene Američke Države su se 2. avgusta povukle iz sovjetsko-američkog Sporazuma o eliminaciji raketa srednjeg i kratkog dometa koji su Mihail Gorbačov i Ronald Regan potpisali 1987. Odgovor Rusije bio je "brz i simetričan". Švedski institut za istraživanje mira uočava da uprkos smanjenju broja nuklearnih bombi svih devet nuklearnih država intenzivno usavršava svoj arsenal i da trka u naoružanju ponovo ubrzava tempo

Globalni indeks inovativnosti 2019.

Uvek isti na rang-listi

Broj 1 je Severna Amerika (SAD, Kanada), broj 2 je Evropa (Švajcarska, Švedska, Holandija), a broj 3 Istočna Azija (Singapur, Koreja, Hongkong/Kina)... Najupečatljivije razlike između privreda tiču se oblasti istraživanja i razvoja koje su koncentrisane u vrlo mali, mada rastući, broj zemalja

Demografija pod lupom MMF

Skupa starost puste domovine

Analiza MMF ukazuje na to da će se u narednim decenijama zemlje između Baltičkog i Crnog mora suočiti sa sopstvenim demografskim šokovima i limitima, posledicama depopulacije i starenja stanovništva, što će imati ozbiljne fiskalne, socijalne i razvojne posledice

UN – Svetska populacija – perspektive 2019

Bekstvo iz Afrikanistana

Svetska populacija, koju 2019. čini 7,7 milijardi ljudi, do 2030. mogla bi se uvećati na 8,5, do 2050. dostići 9,7 milijardi, a do 2100. godine 10,9 milijardi ljudi. Indija će biti naseljenija od Kine, a u Nigeriji će se utrostručiti broj stanovnika, pokazuju rezultati globalne projekcije Departmana za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih nacija. Da li će zbog jaza između razvijenih zemalja, čije stanovništvo stari, i siromašnih i slabije urbanizovanih zemalja s rastućom mlađom populacijom aktuelna migraciona kriza i tragične regionalne tenzije imati dugoročni karakter

Rusko-kineski odnosi

Ledeni put svile

Globalni odnosi se menjaju. Dok se saradnja između SAD i Turske pogoršava, poboljšava se saradnja Rusije sa Turskom i pogotovo sa Kinom. Trenutnim okolnostima uprkos, bliskost Moskve i Pekinga ipak ne treba preuveličavati, jer za Kinu strateški interes predstavlja američko tržište, a za Rusiju prioritet imaju odnosi sa evropskim poslovnim partnerima

Istraživanje – Građani i Evropska unija

Žuti prsluci protiv Kuće Stark

Šta Evropljani zapravo žele na izborima za Evropski parlament? Da li će Evropa skliznuti u populističko-nacionalističku "noćnu moru" ukoliko proevropske partije ne dobiju veliku podršku za evropsku stvar? Kakav je uticaj "žutih prsluka" u Francuskoj, koji predstavljaju novo lice političke pobune i besa i da li se evropski politički sistem pretvara u nepredvidivo borbeno polje

Slučaj Asanž – Mediji i duboka država

U ime naroda

Kablgejt Vikiliks i sudbina njenog osnivača Džulijana Asanža nije usamljen primer curenja poverljivih informacija u medije i tužbe protiv odgovornih lica za špijunažu. Podsetimo se slučaja Pentagonskih papira iz 1971, Avganistanskih i Iračkih ratnih dnevnika. Oni koji su obelodanili poverljive dokumente o američkim ratnim zločinima za jedne su heroji, za druge špijuni i izdajnici

Bregzit – Ostrvo i Kontinent

Giljotina britanskih premijera

"Evropsko pitanje" je bilo giljotina za mnoge britanske vlade, od Edvarda Hita, preko Harolda Vilsona, Margaret Tačer, Džona Mejdžora, Tonija Blera i Dejvida Kamerona pa sve do Tereze Mej