img
Loader

Belorusija – Duga ruka Aleksandra Lukašenka

Ima li opozicionara u avionu

Prinudno prizemljenje Rajanerovog aviona u Minsku zarad hapšenja beloruskog opozicionara Romana Protaseviča izazvalo je talas osuda "poslednjeg diktatora u Evropi" zbog "otmice aviona jedne članice EU" i uvođenje sankcija Belorusiji. S tim što prinudno prizemljavanje putničkog aviona i nije baš bio neki presedan

Istraživanje

Pretnje demokratiji 2021.

U 53 zemlje 64 odsto ispitanika smatra da je ekonomska nejednakost glavna pretnja demokratiji; 44 odsto njih tako doživljava SAD, koje pretenduju da obnove ulogu globalnog čuvara demokratije, a tek 38 odsto Kinu i 28 odsto Rusiju

Indija – Drugi talas pandemije

Smrt ispred bolnica

Naročito zarazne mutacije virusa, spora vakcinacija, praktično neograničena socijalna interakcija i prerani trijumfalizam imaju za posledicu rasplamsavanje zaraze i potpuni kolaps zdravstvenog sistema u pojedinim regijama. Pacijenti neretko umiru ispred bolnica dok čekaju da se oslobodi mesto u krevetu

Francuska i NATO

Prevelika šapka Šarla De gola

General je želeo da Francuska bude jaka, nezavisna i da ravnopravno razgovara i sa Moskvom i sa Vašingtonom, pa su njegovi naslednici smatrali da su prinuđeni da stalno dokazuju da su verni saveznici u okviru NATO-a. Tako je odnos Bele kuće i Jelisejske palate ispao bolji nego što je francuski nacionalni ponos mogao javno da prizna. U tom kontekstu ni izjavu predsednika Makrona o "moždanoj smrti NATO-a" ne treba shvatiti naročito dramatično

Meka moć umesto tvrde sile

Bila jednom jedna Amerika

Američka meka moć je oštećena ali ne i uništena, Rusija i Kina su pale na rang-listi, a Nemačka i Japan preuzimaju primat. Po potencijalu za rast ističu se Japan i zemlje BRIKS-a. Dok Evropljane javnost ne vidi među prvih deset perspektivnih nacija, evropski liberali u kovid konfuziji čekaju "američku konjicu"

SAD – Energetska kontroverza

Polarni ekspres u Teksasu

Dok su se milioni Teksašana smrzavali zbog nestanka struje, oživljena su osporavanja efikasnosti zelene energije mada je tradicionalno snabdevanje električnom energijom ispadalo u većoj meri. To je bila samo jedna sekvenca američke energetske kontroveze u vreme kada je novi predsednik Džo Bajden "vratio" SAD u Pariski klimatski sporazum, iz koga ih je njegov prethodnik "izveo"

Rusija – Slučaj Navaljni

Sibirski pacijent u Mornarskoj tišini

Onima koji mnogo preteruju, povratak u Rusiju žestokog Putinovog kritičara Alekseja Navaljnog ličio je na povratak Lenjina u zašvajsovanom vagonu 1917. A onda se otkrilo neprijatno lice te "Putinove žrtve koja je preživela novičok". Nastavlja se špijunsko-politička saga, čija će dužina trajanja biti obrnuto proporcionalna broju verifikovanih činjenica

Socijalna epidemiologija – Kako virus menja svet

Ne pipaj, ne grli, ne ljubi

Dok društva pokušavaju da zaštite javno zdravlje uredbama o obaveznom nošenju zaštitnih maski, ograničavanjem kretanja ili interakcije ljudi, kovid 19 na način koji odavno nije zabeležen pokazuje da pandemija nije samo medicinska, već i socijalna kataklizma. Virus utiče na sve aspekte života širom sveta: na potrese u porodicama, raskide prijateljstava, krize vlada i ekonomiju, na socijalne odnose i na način na koji moderni svet funkcioniše

Pandemijska depresija

Kovid i strah

Ipsosova lista od osamnaest vrsta narodnih briga u 27 zemalja pokazuje da pandemija nije samo medicinska, već kompleksna društvena pojava koja duboko potresa ekonomske, socijalne, psihološke i mentalne aspekte ljudskih života

Pandemija u senci

Iskušenja kovid generacije

Pandemiju kovida 19 mesecima obeležava strepnja zbog ranjivosti starijih generacija, a na marginama pažnje javnosti ostaje "pandemija u senci", koja zbog bitnih poremećaja u zdravstvu, obrazovanju, ishrani... dalekosežno ugrožava sudbinu najmlađih, dramatično opominje UNICEF

Nagorno-Karabah – Moskva kao garant primirja

Ruski mir na Kavkazu

Brzo raspoređivanje ruskih mirotvoraca u Nagorno-Karabahu govori o rešenosti Moskve da arbitrira u konfliktima u tzv. bliskom inostranstvu

Dosije – Milenijalci, generacija Z i izbori – američki test

Deca mržnje, straha i nejednakosti

Predsednički izbori 2020. u Sjedinjenim Američkim Državama bili su poprište najdublje generacijske tranzicije od ranih osamdesetih godina prošlog veka, kada su bejbi bumersi istisnuli do tada najbrojniju generaciju Amerikanaca koja je postala punoletna tokom Velike depresije i Drugog svetskog rata. Sada je na scenu stupila generacija digitalnih domorodaca koji su razočarani u demokratiju i neretko padaju u zagrljaj populistima, generacija koja je više od drugih utonula u novo globalno okruženje

Prvi broj »Vremena« izašao je 29. oktobra 1990. godine

»Vreme«, nedeljnik novog talasa – prvih trideset godina

Pokrenuto 1990. kao njuz-magazin po ugledu na "Tajm", "Njuzvik", "Vremja", "Špigl" ili "Ekonomist", u kojem ima prostora i za iznošenje ličnog stava i moralnog apela, "Vreme" tri decenije u teškim uslovima neguje novinarstvo zasnovano na činjenicama, analiziranim onoliko koliko je to dovoljno čitaocu da bi samostalno i pouzdano mogao da se opredeljuje...

Sukob SAD sa Rusijom i Kinom – Opasne igre velikih sila

Diplomatija nuklearnih topovnjača

Nakon što mu je preventivno dodeljena Nobelova nagrada za mir, predsednik SAD Barak Obama se u govoru 5. aprila 2009. godine zahvalio i zakleo da će "zaustaviti hladnoratovsko razmišljanje". Sadašnji američki predsednik Donald Tramp je okrenuo zupčanike istorije u suprotnom smeru zveckajući sve češće nuklearnim arsenalom dok traje natezanje oko produžavanja poslednjeg međunarodnog sporazuma o kontroli atomskog naoružanja

Nobelova nagrada za mir – Ogledalo krize

Glad

Nobelova nagrada za mir 2020. Svetskom programu za hranu usmerava pažnju javnosti na to da glad kuca na vrata 265 miliona ljudi u svetu. U aprilu ove godine je desetak hiljada ljudi dnevno umiralo od gladi, dok je osam najvećih kompanija za proizvodnju hrane i pića svojim akcionarima isplatilo više od osamnaest milijardi dolara zarade, a stotinu firmi na berzi uvećalo svoj kapital za tri biliona dolara

Nagorno-Karabah – Rat između Jermenije i Azerbejdžana

Regionalni sukob sa globalnim odjekom

Na Kavkazu se zahuktava oružani sukob između Azerbejdžana i Jermenije oko kontrole teritorije Nagorno-Karabaha. Pitanje svih pitanja na Zapadu je da li ovaj regionalni konflikt može da dovede do sukoba između Rusije, koja načelno podržava Jerevan, i članice NATO-a Turske, koja se otvoreno stavila na stranu Bakua. Malo detaljniji uvid u situaciju pokazuje da je to malo verovatno

Kultura sećanja – Žilijet Greko (1927–2020)

Poslednji glas leve obale Sene

Posle umetničke misije duge sedam decenija, u 94. godini otišla je "crna muza Sen Žermen de Pre", čiji glas je obojio preporod Pariza i intelektualno buđenje posleratne Francuske i Evrope

Svetska ekonomija

Doba nereda

Studija Dojče banke predviđa da se globalna ekonomija dugo neće vratiti na pretpandemijski nivo. Godinu 2020. označava kao mogući početak novog "strukturnog super-ciklusa" koji oblikuje sve, od ekonomija i cene imovine, do politike i načina našeg života

Rusija – Trovanje Alekseja Navaljnog

Sibirski pacijent

Hronika nerazjašnjenog trovanja ruskog opozicionara, blogera i kritičara Vladimira Putina Alekseja Navaljnog liči na početak onih kriminalističkih i obaveštajnih serija čija će se dužina trajanja ispostaviti kao obrnuto proporcionalna broju verifikovanih činjenica

Liban – Eksplozija u Bejrutu

Pucanje prividnog mira

Hronika nesreće u Bejrutu izazvane eksplozijom 2750 tona amonijum-nitrata osvetljava ne samo haotično stanje u Libanu, već i sliku divljeg kapitalizma u prekomorskoj trgovini i "zamor saosećanja" Zapada za patnje Libanaca. Kancelarija predsednika Francuske Emanula Makrona saopštila je da će međunarodni donatori unesrećenom Libanu umesto petnaest milijardi dolara, na koliko je procenjena šteta, dati 298 miliona dolara, i to uz strogi nadzor

VREME 444| 10. jul 1999.

Srbija u razbijenom ogledalu: Ponavljači teško uče tokom vrelog leta

Jedna klasična politikološka rečenica glasi: "Mi pišemo uspešne priče o neuspešnim ljudima!" Čitavu deceniju posle pada Berlinskog zida, vaš hroničar morao je da posmatra i da preživljava sizifovsku borbu najneuspešnije opozicije u jugoistočnoj Evropi protiv najneuspešnijeg režima u jugoistočnoj Evropi, u najnesrećnijoj zemlji u jugoistočnoj Evropi, da bi se sve zagorčalo militarističkim širenjem zapadnog "moralnog imperativa" tipa "moramo nešto učiniti na tom krvavom Balkanu - deset godina 'Miloševića' izgladnjujemo, 11 nedelja bombardujemo, onda ucenjujemo..."

Pandemija straha

Amerika na kauču

Virus kovid-19 nije samo izvor pandemije već i društvena mega-pojava koja je proizvela univerzalne psihosocijalne posledice: masovnu histeriju, socijalno i političko raslojavanje, praćene egzistencijalnim strahovima i finansijskim gubicima. Pod uticajem pandemije menjaju se i odnosi između zemalja i svetska trgovinska razmena

Istraživanje – Evropa posle pandemije

Zajedništvo nevernika

Istraživanje o tome kako je na stavove evropskih građana o nacionalnim vladama, EU i mestu Evrope u svetu uticala pandemija kovid-19 pokazuje da se oni opredeljuju za evropsku saradnju radi jačanja, a ne slabljenja nacionalnog suvereniteta. Ukoliko se o tome ne bude vodilo računa, drugi talas evroskepticizma mogao bi se pokazati smrtonosnijim nego do sada

Godina pošasti

I iz oblaka iziđoše skakavci

Rojevi skakavaca nalik na olujne oblake veličine fudbalskog igrališta ili manjeg grada nadvijaju se nad Rogom Afrike, spuštaju na njive, polja i pašnjake, pustoše ih i za sobom ostavljaju humanitarnu katastrofu

Rusija – Havarija u Norilsku

Varljiva ćud sibirskog leda

Zbog topljenja večnog leda u sibirskom Norilsku došlo je do izlivanja 21.000 tona nafte. Ova ekološka katastrofa je još jednom pokazala da vertikala vlasti u Rusiji ne može da se nosi sa krupnim tehnološkim katastrofama, jer su kukavički zvaničnici, čija se efikasnost meri stepenom lojalnosti, odavno prestali da izveštavaju Moskvu o stvarnom toku događaja. Pritom je 63 odsto teritorije Rusije prekriveno večnim ledom koji se otapa usled globalnog zagrevanja zbog čega je ugrožen dobar deo infrastrukture

SAD – Socijalna kriza i sistemski rasizam

Crne suze Amerike

Smrt Džordža Flojda raspalila je do sada nezabeležen gnev od zapadne do istočne obale. Nije ovo bio prvi put da su beli policajci bez ikakvog razloga ubili Afroamerikanca, ali je snimak sadističkog davljenja Džordža Flojda preko društvenih mreža pao na tlo natopljeno socijalnim nezadovoljstvom na kome je poslednjih meseci zbog pandemije virusa korona četrdeset miliona ljudi ostalo bez posla, dok u Beloj kući sedi predsednik koji jedva da skriva simpatije sa belim rasistima i priziva vojsku da napravi red