img

Pad Avganistana

Zemlja Ostavljenih na cedilu

Konačni kolaps dvadesetogodišnje zapadne misije u Avganistanu ličio je na američko povlačenje iz Sajgona, dan pošto su talibani u nedelju 15. avgusta ušli u glavni grad Kabul

Japan – Hronika olimpizma, privrede i društva

Brže, bolje, skuplje

Dosije o pet Olimpijskih igara, od kojih su jedne bile izgubljene u ratu, o japanskom privrednom čudu i "keiretsu" savezništvima kompanija, biznismena i državnih službenika, o tome kako je "Japan inc." 1980-ih godina izazivao u Americi onakve fobije kakve danas izaziva Kina, o piscu Jukiju Mišimi kao poslednjem samuraju, o spektaklu bez gledalaca na stadionu od japanskog kedra i ariša, a malo i o deforestaciji Bornea

Olimpijske igre

Globalni jug i Kubertenov san

Odloženo pa složeno: održavanje odloženih Olimpijskih igara u odsustvu uobičajenog visokomotivisanog entuzijazma domaćina i euforije navijača, ipak osvetljava složeni problem sporta kao globalnog proizvoda, koji može da omogući nacijama i nacionalnim državama da se zakite ponosom, da se homogenizuju, da se odupru kulturnoj homogenizaciji, ali takođe može služiti svrhama globalnog kapitalizma

Klimatske promene i trgovinski rat

Ekologija reči

Dok klimatski ekstremi ukazuju na dalekosežne posledice globalnog zagrevanja, i dalje se više ulaže u ugalj i naftu nego u "čistu" energiju, a obećanja vlada, čak i kad bi bila ispunjena, daleko su od onoga što bi bilo potrebno da se nešto promeni. Dok SAD gledaju šta Evropa radi i uvode ekološke carine Kini, pitanje je da li je ekološka ofanziva samo jedan vid trgovinskog rata

SAD – Klimatske promene

Crveni alarm na Huverovoj brani

Vodomer na brani koja je svojevremeno bila simbol američke graditeljske i inženjerske sposobnosti pokazuje kako globalno zagrevanje utiče na dostupnosti vode, dok se na političko-socijalnom barometru meri da li podsećanje na Ruzveltov Nju dil utiče na ishod Bajdenovog predloga o ulaganju dve milijarde dolara u infrastrukturu

Avganistan, 20 godina kasnije

Stidljiv izlazak iz »grobnice imperija«

Sjedinjene Američke Države su u predvečerje nacionalnog praznika 4. jula ubrzale povlačenje iz Avganistana, koje je počelo 1. maja, i po odluci američkog predsednika Džozefa Bajdena završiće se do 11. septembra, dvadesete godišnjice terorističkih napada na Ameriku. Taj događaj je odveo Ameriku u rat u Avganistanu, iz koga izlazi, ali bi da ostane negde blizu, u Centralnoj Aziji

Samoubistvo programera

Opasni život Džona Mekafija

U životu Mekafija ukrštaju se posttraumatski sindrom, kreativnost pionira elektronskog doba, seks, droga i rokenrol, alkoholizam, kazino kapitalizam, bezuspešno bekstvo bogatih i egzotična supkultura bednih izopštenika i podzemlja sa Kariba

Odnosi SAD i Rusije

Mali detant u Ženevi

Samit predsednika SAD i Rusije, dve nuklearne sile čiji su odnosi trenutno gori nego u vreme hladnog rata, ipak je uspeo, tako što nije propao. Uz krupne reči o borbi demokratije protiv autokratije Bajden je govorio o Moskvi, a mislio na Peking

Dosije – Škola u pandemiji

Cena izgubljenih časova

Pandemija je iznudila zatvaranje škola, uvođenje nastave na daljinu, podstakla upotrebu novih tehnologija u obrazovanju. Istovremeno je otkrila slabosti školskih sistema širom sveta, dalekosežno povećala razlike između bogatih i siromašnih, usporila proces sticanja znanja i zamaglila budućnost čitavih generacija. Sve pogubne posledice će izaći na videlo

Belorusija – Duga ruka Aleksandra Lukašenka

Ima li opozicionara u avionu

Prinudno prizemljenje Rajanerovog aviona u Minsku zarad hapšenja beloruskog opozicionara Romana Protaseviča izazvalo je talas osuda "poslednjeg diktatora u Evropi" zbog "otmice aviona jedne članice EU" i uvođenje sankcija Belorusiji. S tim što prinudno prizemljavanje putničkog aviona i nije baš bio neki presedan

Istraživanje

Pretnje demokratiji 2021.

U 53 zemlje 64 odsto ispitanika smatra da je ekonomska nejednakost glavna pretnja demokratiji; 44 odsto njih tako doživljava SAD, koje pretenduju da obnove ulogu globalnog čuvara demokratije, a tek 38 odsto Kinu i 28 odsto Rusiju

Indija – Drugi talas pandemije

Smrt ispred bolnica

Naročito zarazne mutacije virusa, spora vakcinacija, praktično neograničena socijalna interakcija i prerani trijumfalizam imaju za posledicu rasplamsavanje zaraze i potpuni kolaps zdravstvenog sistema u pojedinim regijama. Pacijenti neretko umiru ispred bolnica dok čekaju da se oslobodi mesto u krevetu

Francuska i NATO

Prevelika šapka Šarla De gola

General je želeo da Francuska bude jaka, nezavisna i da ravnopravno razgovara i sa Moskvom i sa Vašingtonom, pa su njegovi naslednici smatrali da su prinuđeni da stalno dokazuju da su verni saveznici u okviru NATO-a. Tako je odnos Bele kuće i Jelisejske palate ispao bolji nego što je francuski nacionalni ponos mogao javno da prizna. U tom kontekstu ni izjavu predsednika Makrona o "moždanoj smrti NATO-a" ne treba shvatiti naročito dramatično

Meka moć umesto tvrde sile

Bila jednom jedna Amerika

Američka meka moć je oštećena ali ne i uništena, Rusija i Kina su pale na rang-listi, a Nemačka i Japan preuzimaju primat. Po potencijalu za rast ističu se Japan i zemlje BRIKS-a. Dok Evropljane javnost ne vidi među prvih deset perspektivnih nacija, evropski liberali u kovid konfuziji čekaju "američku konjicu"

SAD – Energetska kontroverza

Polarni ekspres u Teksasu

Dok su se milioni Teksašana smrzavali zbog nestanka struje, oživljena su osporavanja efikasnosti zelene energije mada je tradicionalno snabdevanje električnom energijom ispadalo u većoj meri. To je bila samo jedna sekvenca američke energetske kontroveze u vreme kada je novi predsednik Džo Bajden "vratio" SAD u Pariski klimatski sporazum, iz koga ih je njegov prethodnik "izveo"

Rusija – Slučaj Navaljni

Sibirski pacijent u Mornarskoj tišini

Onima koji mnogo preteruju, povratak u Rusiju žestokog Putinovog kritičara Alekseja Navaljnog ličio je na povratak Lenjina u zašvajsovanom vagonu 1917. A onda se otkrilo neprijatno lice te "Putinove žrtve koja je preživela novičok". Nastavlja se špijunsko-politička saga, čija će dužina trajanja biti obrnuto proporcionalna broju verifikovanih činjenica

Socijalna epidemiologija – Kako virus menja svet

Ne pipaj, ne grli, ne ljubi

Dok društva pokušavaju da zaštite javno zdravlje uredbama o obaveznom nošenju zaštitnih maski, ograničavanjem kretanja ili interakcije ljudi, kovid 19 na način koji odavno nije zabeležen pokazuje da pandemija nije samo medicinska, već i socijalna kataklizma. Virus utiče na sve aspekte života širom sveta: na potrese u porodicama, raskide prijateljstava, krize vlada i ekonomiju, na socijalne odnose i na način na koji moderni svet funkcioniše

Pandemijska depresija

Kovid i strah

Ipsosova lista od osamnaest vrsta narodnih briga u 27 zemalja pokazuje da pandemija nije samo medicinska, već kompleksna društvena pojava koja duboko potresa ekonomske, socijalne, psihološke i mentalne aspekte ljudskih života

Pandemija u senci

Iskušenja kovid generacije

Pandemiju kovida 19 mesecima obeležava strepnja zbog ranjivosti starijih generacija, a na marginama pažnje javnosti ostaje "pandemija u senci", koja zbog bitnih poremećaja u zdravstvu, obrazovanju, ishrani... dalekosežno ugrožava sudbinu najmlađih, dramatično opominje UNICEF

Nagorno-Karabah – Moskva kao garant primirja

Ruski mir na Kavkazu

Brzo raspoređivanje ruskih mirotvoraca u Nagorno-Karabahu govori o rešenosti Moskve da arbitrira u konfliktima u tzv. bliskom inostranstvu

Dosije – Milenijalci, generacija Z i izbori – američki test

Deca mržnje, straha i nejednakosti

Predsednički izbori 2020. u Sjedinjenim Američkim Državama bili su poprište najdublje generacijske tranzicije od ranih osamdesetih godina prošlog veka, kada su bejbi bumersi istisnuli do tada najbrojniju generaciju Amerikanaca koja je postala punoletna tokom Velike depresije i Drugog svetskog rata. Sada je na scenu stupila generacija digitalnih domorodaca koji su razočarani u demokratiju i neretko padaju u zagrljaj populistima, generacija koja je više od drugih utonula u novo globalno okruženje

Prvi broj »Vremena« izašao je 29. oktobra 1990. godine

»Vreme«, nedeljnik novog talasa – prvih trideset godina

Pokrenuto 1990. kao njuz-magazin po ugledu na "Tajm", "Njuzvik", "Vremja", "Špigl" ili "Ekonomist", u kojem ima prostora i za iznošenje ličnog stava i moralnog apela, "Vreme" tri decenije u teškim uslovima neguje novinarstvo zasnovano na činjenicama, analiziranim onoliko koliko je to dovoljno čitaocu da bi samostalno i pouzdano mogao da se opredeljuje...

Sukob SAD sa Rusijom i Kinom – Opasne igre velikih sila

Diplomatija nuklearnih topovnjača

Nakon što mu je preventivno dodeljena Nobelova nagrada za mir, predsednik SAD Barak Obama se u govoru 5. aprila 2009. godine zahvalio i zakleo da će "zaustaviti hladnoratovsko razmišljanje". Sadašnji američki predsednik Donald Tramp je okrenuo zupčanike istorije u suprotnom smeru zveckajući sve češće nuklearnim arsenalom dok traje natezanje oko produžavanja poslednjeg međunarodnog sporazuma o kontroli atomskog naoružanja

Nobelova nagrada za mir – Ogledalo krize

Glad

Nobelova nagrada za mir 2020. Svetskom programu za hranu usmerava pažnju javnosti na to da glad kuca na vrata 265 miliona ljudi u svetu. U aprilu ove godine je desetak hiljada ljudi dnevno umiralo od gladi, dok je osam najvećih kompanija za proizvodnju hrane i pića svojim akcionarima isplatilo više od osamnaest milijardi dolara zarade, a stotinu firmi na berzi uvećalo svoj kapital za tri biliona dolara

Nagorno-Karabah – Rat između Jermenije i Azerbejdžana

Regionalni sukob sa globalnim odjekom

Na Kavkazu se zahuktava oružani sukob između Azerbejdžana i Jermenije oko kontrole teritorije Nagorno-Karabaha. Pitanje svih pitanja na Zapadu je da li ovaj regionalni konflikt može da dovede do sukoba između Rusije, koja načelno podržava Jerevan, i članice NATO-a Turske, koja se otvoreno stavila na stranu Bakua. Malo detaljniji uvid u situaciju pokazuje da je to malo verovatno

Kultura sećanja – Žilijet Greko (1927–2020)

Poslednji glas leve obale Sene

Posle umetničke misije duge sedam decenija, u 94. godini otišla je "crna muza Sen Žermen de Pre", čiji glas je obojio preporod Pariza i intelektualno buđenje posleratne Francuske i Evrope