img
Loader

Grenland – Više od trgovine

Nepristojna ponuda

Trampova ponuda da kupi Grenland otkriva američke namere na Arktiku, koji u doba globalnog otopljavanja i novohladnoratovskog odleđivanja atomskog oružja može postati Suec 21. veka

Dvadeset godina vlasti Vladimira Putina

Čekajući Labudovo jezero

Kada ga je Boris Jeljcin 5. avgusta 1999. na iznenađenje mnogih izabrao za naslednika, Vladimir Vladimirovič Putin je bio u četrdeset sedmoj godini života. Dve decenije kasnije, star koliko Jeljcin kada mu je predao vlast, sadašnjem predsedniku Rusije ni na pamet ne pada da bi neko mogao da ga zameni

Trka u nuklearnom naoružavanju

Raskid srednjeg dometa

Sjedinjene Američke Države su se 2. avgusta povukle iz sovjetsko-američkog Sporazuma o eliminaciji raketa srednjeg i kratkog dometa koji su Mihail Gorbačov i Ronald Regan potpisali 1987. Odgovor Rusije bio je "brz i simetričan". Švedski institut za istraživanje mira uočava da uprkos smanjenju broja nuklearnih bombi svih devet nuklearnih država intenzivno usavršava svoj arsenal i da trka u naoružanju ponovo ubrzava tempo

Globalni indeks inovativnosti 2019.

Uvek isti na rang-listi

Broj 1 je Severna Amerika (SAD, Kanada), broj 2 je Evropa (Švajcarska, Švedska, Holandija), a broj 3 Istočna Azija (Singapur, Koreja, Hongkong/Kina)... Najupečatljivije razlike između privreda tiču se oblasti istraživanja i razvoja koje su koncentrisane u vrlo mali, mada rastući, broj zemalja

Demografija pod lupom MMF

Skupa starost puste domovine

Analiza MMF ukazuje na to da će se u narednim decenijama zemlje između Baltičkog i Crnog mora suočiti sa sopstvenim demografskim šokovima i limitima, posledicama depopulacije i starenja stanovništva, što će imati ozbiljne fiskalne, socijalne i razvojne posledice

UN – Svetska populacija – perspektive 2019

Bekstvo iz Afrikanistana

Svetska populacija, koju 2019. čini 7,7 milijardi ljudi, do 2030. mogla bi se uvećati na 8,5, do 2050. dostići 9,7 milijardi, a do 2100. godine 10,9 milijardi ljudi. Indija će biti naseljenija od Kine, a u Nigeriji će se utrostručiti broj stanovnika, pokazuju rezultati globalne projekcije Departmana za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih nacija. Da li će zbog jaza između razvijenih zemalja, čije stanovništvo stari, i siromašnih i slabije urbanizovanih zemalja s rastućom mlađom populacijom aktuelna migraciona kriza i tragične regionalne tenzije imati dugoročni karakter

Rusko-kineski odnosi

Ledeni put svile

Globalni odnosi se menjaju. Dok se saradnja između SAD i Turske pogoršava, poboljšava se saradnja Rusije sa Turskom i pogotovo sa Kinom. Trenutnim okolnostima uprkos, bliskost Moskve i Pekinga ipak ne treba preuveličavati, jer za Kinu strateški interes predstavlja američko tržište, a za Rusiju prioritet imaju odnosi sa evropskim poslovnim partnerima

Istraživanje – Građani i Evropska unija

Žuti prsluci protiv Kuće Stark

Šta Evropljani zapravo žele na izborima za Evropski parlament? Da li će Evropa skliznuti u populističko-nacionalističku "noćnu moru" ukoliko proevropske partije ne dobiju veliku podršku za evropsku stvar? Kakav je uticaj "žutih prsluka" u Francuskoj, koji predstavljaju novo lice političke pobune i besa i da li se evropski politički sistem pretvara u nepredvidivo borbeno polje

Slučaj Asanž – Mediji i duboka država

U ime naroda

Kablgejt Vikiliks i sudbina njenog osnivača Džulijana Asanža nije usamljen primer curenja poverljivih informacija u medije i tužbe protiv odgovornih lica za špijunažu. Podsetimo se slučaja Pentagonskih papira iz 1971, Avganistanskih i Iračkih ratnih dnevnika. Oni koji su obelodanili poverljive dokumente o američkim ratnim zločinima za jedne su heroji, za druge špijuni i izdajnici

Bregzit – Ostrvo i Kontinent

Giljotina britanskih premijera

"Evropsko pitanje" je bilo giljotina za mnoge britanske vlade, od Edvarda Hita, preko Harolda Vilsona, Margaret Tačer, Džona Mejdžora, Tonija Blera i Dejvida Kamerona pa sve do Tereze Mej

Evropska unija bez Velike Britanije

Ima li života posle Bregzita

Dogovor o Bregzitu koji je premijerka Velike Britanije Tereza Mej postigla sa Evropskom unijom po drugi put je ubedljivom većinom odbačen u parlamentu. Dok Britanci traže način da se konačno odvoje od EU, postavlja se pitanje kakve će to političke posledice da ostavi na Evropsku uniju, to jest, ima li života nakon Bregzita

Profil generacije

Milenijalci socijalisti dolaze

Da je socijalizam cool, misli 35 odsto Amerikanaca; za 61 odsto američkih demokrata u dobu 18-34 godine socijalizam nije više tako prljava reč, a to mnoge konzervativce plaši. Da li su milenijalci isti kao oni, samo ne žele da tako izgleda

Venecuela – smena režima u američkom dvorištu

Lov na Madura

U skladu sa politikom "slobodno tržište – vazalne države", neokonzervativni kreatori politike SAD, uz konstataciju da je socijalizam u Venecueli bankrotirao, pokušavaju da izbrišu ružičasti talas latinoameričkog socijalizma i pružaju podršku naletu desničara u Paragvaju, Brazilu, Argentini i Čileu

Davos 2019 – Industrija 4.0

Veštačka inteligencija i prava sirotinja

Nova tehnologija u koju se mnogo ulaže menja i svet rada i društvo, utiče na navike, na pojam svojine, pa i na identitet i privatnost. Ona sama po sebi može da donese mnogo dobra, ali i mnogo zla, pa bi je trebalo pažljivo regulisati. Samo što današnji političari nemaju alatke potrebne za to

Velika Britanija – U raljama Bregzita

Brutalan poraz Tereze Mej

Šefica britanske vlade pretrpela je sa svojim sporazumom sa Briselom za izlazak Velike Britanije iz Evropske unije brutalan poraz u Donjem domu britanskog parlamenta: 432 poslanika bila su protiv, samo 202 za. To je najveći debakl koji je jedan britanski premijer ikada doživeo u parlamentu

Istraživanje – Internet generacija

Junaci i žrtve pametnog telefona

Pametni telefoni radikalno su izmenili svaki aspekt života "digitalnih urođenika" – tinejdžera internet generacije. Oni ih povezuju sa svetom, pružaju im veće mogućnosti, ali ih možda čine i usamljenim, nesrećnim i depresivnim, dovode upravo u stanje za koje lek traže u pametnom telefonu

Godina trgovinskog rata

Orao i zmaj u Tukididovoj zamci

Jedna analiza napravljena na Harvardu pokazuje da je u poslednjih pet stotina godina u dvanaest od šesnaest slučajeva u kojima se sila u usponu sukobila sa vladajućom silom rezultat bio rat. Da li se to odnosi i na kinesko-američki trgovinski rat

Francuska – Četvrti čin »žutih prsluka«

Socijalna pobuna

Protesti "žutih prsluka" iznedrili su dva ključna pitanja oko kojih se lome koplja: kupovna snaga niže i srednje klase i poreska pravda. Emanuel Makron, uzdizan kao predsednik nade, nadalje će vladati kao predsednik dugoročne krize kojoj je teško videti kraj

Francuska – Pobuna »žutih prsluka«

Puna čaša jeda

Sve je navodno počelo kada je tridesettrogodišnji traktorista Erik Dru iz departmana Sena-Marna preko Fejsbuka pozvao na protest zbog uvođenja eko-takse na gorivo. Nedugo zatim predsednika Emanuela Makrona je stigao masovni revolt "žutih prsluka" širom zemlje protiv koga se pokazao nemoćnim i koji je doveo u pitanje njegovu vlast

SAD–Avganistan 2001–2018.

Zaglibljeni u ratu

Deca rođena kada je počeo ovaj u SAD gotovo zaboravljeni rat ulaze u godinu punoletstva, a Vašington još uvek ne zna kako da iz njega izađe mada je još 2003. proglasio pobedu – zbog procene da je poraz skuplji od vođenja rata

Evropa – 11. 11. u 11

Makron i stari demoni

Dedovi nam se verovatno prevrću u grobu zbog načina na koji je predsednik Francuske Emenuel Makron obeležio stogodišnjicu kraja Prvog svetskog rata, prilagođavajući proslavu svojim ambicijama: da on bude objedinjujući faktor u Evropskoj uniji koja puca po šavovima. Prepreke njegovim evropskim ambicijama su rejting koji mu u Francuskoj sve više opada i to što mu nedostaje jedna sitnica – snaga nemačke privrede

Istraživanje – Etničke netolerancije u Evropi

Opasni koktel

Istraživanje Pju centra ukazuje da je ksenofobija veća u istočnoj, "novoj Evropi" nego u "staroj", zapadnoj Evropi, što ne znači da tamo nema indicija o značajnom nivou etničkih neprijateljstava