img
Loader

Marija L. Janković

U novinarstvu od 2008. godine. Diplomirala na Fakultetu političkih nauka, a već tokom studija ušla u redakciju. Sarađivala sa brojnim domaćim i stranih redakcijama, a posebno je ponosna na priču o korupciji u sindikatima Srbije i Hrvatske, koju je objavila kao stipendistkinja BIRN-a, kao i dokumentarac koji prati žrtve silovanja kao ratnog zločina u Bosni, koji je izašao na BBC-iju. Za „Vreme“ radi od 2025. i nada se da će tu još dugo ostati.

SAD

Ko je Majkl Jang, novi ambasador SAD u Srbiji

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nominovao je Majkla Janga iz Jute za ambasadora SAD u Srbiji, objavila je Bela kuća. Ukazom od 1. juna nominovani su i ambasadori SAD za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru

Bela kuća

SAD

Ubijen novi napadač na Trampa

Muškarac koji je u subotu, 23. maja, uveče pucao u blizini kontrolnog punkta Bele kuće ubijen je u uzvratnoj vatri policajaca, saopštila je američka Tajna služba, navodeći da je predsednik Donald Tramp bio u tom trenutku u Beloj kući

', title: 'Ugrožen ostanak Wizz air-a u Srbiji', pubdate: '2026-06-03 10:08:49', authors: authors, sections: "Ekonomija", tags: "Avio saobraćaj,Putovanja,Wizz air", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Ugrožen ostanak Wizz air-a u Srbiji', 'pageContent': 'Baza ove kompanije Beogradu otvorena je 20. maja 2010. godine, a danas iz nje lete četiri aviona ka 25 destinacija, podseća Aero.rs. Kompanija u Srbiji zapošljava više od 150 ljudi, dok je tokom prošle godine na linijama ka i iz Srbije prevezla blizu dva miliona putnika. Prema informacijama do kojih je Aero.rs došao, među zaposlenima u beogradskoj bazi mađarske niskotarifne avio-kompanije pojavila se zabrinutost da bi nove odredbe mogle da utiču na njen dalji rad.
Gde je problem?
U središtu pažnje nalazi se izmena Pravilnika o izdavanju odobrenja stranom avio-prevoziocu za obavljanje međunarodnog javnog avio-prevoza sa Republikom Srbijom, koju je 27. marta 2026. godine potpisao vršilac dužnosti direktora Direktorata civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije Ognjen Babić. Najviše pažnje privukla je nova formulacija člana 3 pravilnika: “U slučaju da se međunarodnim ugovorom omogućava avio-prevoziocima strana ugovornica da obavljaju redovan javni avio-prevoz uz korišćenje prava treće i četvrte vazduhoplovne slobode, odobrenje se izdaje za letove koji započinju i koji se završavaju na teritoriji države koja je ovlastila stranog avio-prevozioca, odnosno na teritoriji Evropske unije ukoliko je reč o avio-prevoziocu iz Evropske unije.” Iako se radi o svega jednoj rečenici u pravilniku, upravo ona poslednjih dana izaziva najviše pažnje među predstavnicima vazduhoplovne industrije, piše Aero.rs. Treća vazduhoplovna sloboda, kako se u objašnjava, predstavlja pravo avio-kompanije da prevozi putnike, poštu i robu iz svoje države u drugu državu, dok četvrta vazduhoplovna sloboda omogućava prevoz u suprotnom smeru. U praksi, treća i četvrta sloboda omogućavaju avio-kompaniji da prevozi putnike između svoje matične države i druge države. Na primer, Turkiš erlajns između Turske i Srbije ili Er Srbija između Srbije i Turske. Međutim, evropsko tržište avio-saobraćaja već godinama funkcioniše po znatno liberalnijim pravilima. Wizz Air Hungary poseduje sertifikat vazduhoplovnog operatora (AOC), odnosno dozvolu za obavljanje komercijalnog avio-prevoza. Kompanija je 2020. godine postala prvi avio-prevozilac u Evropi koji je dobio AOC pod direktnim regulatornim nadzorom Evropske agencije za bezbednost vazduhoplovstva (EASA), umesto nacionalnih vazduhoplovnih vlasti. Istovremeno, Viz Er ima bazirane avione i posade u Beogradu. Zahvaljujući takvom modelu poslovanja kompanija iz Srbije održava mrežu od 27 linija koristeći četiri bazirana aviona i posade koje žive i rade u Srbiji. Upravo zbog toga pojedini stručnjaci postavljaju pitanje da li nova formulacija predstavlja samo preciznije definisanje postojećih pravila ili bi mogla da bude osnov za drugačije tumačenje prava stranih avio-prevoznika koji imaju bazirane avione u Srbiji. Drugim rečima, da li nova formulacija može da utiče na model po kojem evropska avio-kompanija sa AOC-om iz jedne države ima bazirane avione i posade u drugoj državi.
Prava domaćih avio-prevoznika
Pored odredbe koja se odnosi na treću i četvrtu vazduhoplovnu slobodu, pažnju je privukla i nova formulacija prema kojoj Direktorat može da razmatra i uticaj pojedinih promena na prava domaćih avio-prevoznika. Pravilnik navodi da je dodatno odobrenje potrebno u slučaju: “promene aerodroma poletanja/sletanja u drugoj državi, ako je ta promena od značaja sa stanovišta korišćenja saobraćajnih prava podnosioca zahteva ili utiče na prava domaćih avio-prevoznika.” Izvor: Aero.rs Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada! ', 'pageDate': '2026-06-03 10:08:49', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });