Loader

Jelena Jorgačević

U nedeljniku "Vreme" je od 2008. godine, kao novinarka, a od 2023. godine kao pomoćnica glavnog urednika. Završila je osnovne studije novinarstva na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, master studije Teorije kulture na istom fakultetu, master studije Religiologije na Univerzitetu u Erfurtu (Nemačka), a sada je doktorantkinja na Univerzitetu Regensburg (takođe Nemačka). Dobitnica je više novinarskih nagrada. Autorka je nekoliko knjiga, kao i više naučnih članaka u stranim časopisima i zbornicima. Potpredsednica je Međunarodnog udruženja novinara koji se bave religijom (IARJ).

Intervju, Aleksandar Dimitrijević, psiholog

Vrisak trauma ućutkanog društva

Sećam se pacijentkinje iz bolnice u Padinskoj Skeli, koja je u četrdesetim godinama prvi put bila depresivna i hospitalizovana jer joj je sin rekao: “Ti radiš celog života, nemaš ništa, a Arkanovi ljudi imaju sve.” Otišao je s njima, bio navučen na heroin i uništen. Ona nije došla u bolnicu zbog psihopatologije, već zbog socijalne patologije; društvo je bilo potpuno poremećeno, pa je posledično ona patila i morala je da potraži pomoć. U bolnici, ili u psihoterapiji, vi nekome pomognete, taj neko se vrati u porodicu ili u društvo izopačenog sistema vrednosti, kuljajućeg nasilja, i sve što ste postigli vrlo brzo biva uništeno

Intervju, Duško Vujošević

Ja sam general mrtve vojske

“Igrači su različiti, veoma talentovani i manje talentovani, pametni i manje pametni, ali su težak narod jer svi imaju veliku sujetu. Već je podrivanje timskog duha u reprezentaciji kada objavljuješ da si zvao Jokića. Možda sada svi očekuju taj predsednički poziv. I ako ga je Vučić zaista zvao, što mislim da je greška, onda ne treba da to još i objavljuje u funkciji svog marketinga. Naravno, igrači moraju da imaju određene privilegije kada svoj odmor i potrebu za oporavkom žrtvuju igrajući za državni tim; treba da imaju određene privilegija i ako nisu članovi Srpske napredne stranke. Ali mi deluje da je Vučić to učinio kako bi sebi upisao u zasluge i Jokićevo igranje. Njemu smo svi – i Jokić u ovoj situaciji – posredna sredstva”

Intervju: profesor Kris Olden

Afrika između Kine i Zapada

“Neke zemlje Afrike imaju mnogo snažnije civilno društvo i glasnije su kada je reč o netransparentnosti zajmova, korupciji ili ljudskim pravima. Vide Kinu kao kršitelja ljudskih prava, te su im zapadni izvori privlačniji. Međutim, mnogo puta sam čuo ono što afrički političari kažu svojim kolegama iz Evropske unije i uopšte Zapada: ‘Da, mi bismo radije imali paket zajmova i srećni smo što imamo ljudska prava kao deo toga, ali nema novca od vas. U stvari, vi samo pričate velike priče, prstom nam pretite kada se zadužujemo kod Kine, ali nam ne nudite nikakvu alternativu’”

Intervju: Peter Bejer

Promene koje dolaze

“Evropa će igrati sve manju ulogu u globalnoj politici u budućnosti. Ne samo da imamo smanjenje populacije, već i premeštanje globalnih sila. Čak i sa Bajdenom, nekim njegovim naslednikom ili sa Trampom, politika SAD će biti drugačija u odnosu na prošlih pedeset, šezdeset godina. Tu su globalizacija, lanci snabdevanja, različiti interesi u Pacifiku, Kina, Tajvan… SAD su oduvek bile i transatlantska i pacifička nacija. Dakle, okret ka Aziji nije nova stvar. I na to mi Evropljani moramo da pronađemo odgovor”

Intervju: profesor Klaus Buhenau

Korupcija između dva rata

“Dok su Pašićevi krugovi bili na vlasti, zaista je bilo dosta korupcije na visokom nivou i iako je to bilo poznato, sudovi nisu ništa radili jer je Nikola Pašić štitio svoje ljude. Tridesetih godina je država bila drugačija, postojale su prepreke, nije se moglo baš sve. Ali te kaznene mere nisu bile uperene protiv svojih, protiv kraljevske kamarile, već protiv onih koji su već bili izgubili vlast, pa se na njihovim primerima dokazivala borba protiv korupcije”

Komentar: Ekspoze u brojkama i slikama

Simulakrum i poetika Miloša Vučevića

Tri i nešto sata čitanja trajalo je izlaganje Miloša Vučevića nakon čega je predstavio novu Vladu Srbije. Kada je o stručnosti reč, povezanost ministara sa resorima mahom deluje kao da su izvlačili ime iz jednog, a resor iz drugog bubnja, pa šta kome zapadne. Ali dobro, nije reč o stručnosti. No, što se tiče ekspozea, u njemu se našlo svašta: pregršt opštih mesta, besomučne ode sopstvenoj stranci, opis Srbije koju zasigurno ne biste prepoznali, te poetski momenti iznebuha

Komentar

Sećate li se Stanimira B?

Kada se ispostavilo da je D. D. umro nasilnom smrću, malo ko je bio zaista iznenađen. Nije se tu radilo samo o želji za osvetom, čak ni o tome da smo oguglali na različite oblike zla, već da smo očekivali da država deluje protivdržavno, da oni koji bi trebalo da štite sistem jesu isti oni koji ga podrivaju i ruše

Intervju: Sergej Gurijev, autor knjige Spin diktatori

Ima li leka protiv modernih autokrata

“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”

Intervju: Dobrica Veselinović

Bojkot nije dobro rešenje

“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”

Intervju: Katarina Đokić

Udvostručen evropski uvoz naoružanja

“Po proceni konsultantske firme Jane’s iz 2012. godine, cena sata naleta “rafala” bila je 16.500 američkih dolara, sada može biti samo viša, zbog inflacije. Dalje, procena koju je prihvatio NATO jeste da bi svaki pilot trebalo da ostvari 180 sati naleta godišnje – mali broj sati naleta znači ne samo nedovoljnu obučenost za borbene misije, već i veći rizik od vazduhoplovnih nesreća. Po toj računici, potrebno je izdvojiti skoro tri miliona dolara godišnje samo za jednog pilota. Čak i ako se taj novac obezbedi, to će biti nauštrb ne samo drugih budžetskih korisnika, već i, na primer, mogućnosti obuke i održavanja infrastrukture u drugim jedinicama Vojske Srbije”