img
Loader

Bojan Bednar

Izvoz

Srpska ruža kao izvozni adut

Trend potrošnje cveća u svetu i Srbiji je u usponu, a promet na domaćem tržištu je 49 miliona evra. Srpski izvozni adut je kraljica cveća - ruža

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori

U 2025. godini, troškovi rada po satu izraženi u evrima porasli su za 4,1 odsto u EU i za 3,8 odsto u evrozoni, u poređenju sa 2024. godinom. Unutar evrozone, troškovi rada po satu su porasli u svim zemljama, osim Malte (-0,5 odsto). Najveći porast zabeležen je u Bugarskoj (+13,1 odsto), Hrvatskoj (+11,6 odsto), Sloveniji (+9,3 odsto) i Litvaniji (+9,2 odsto), dok je najniži bio u Francuskoj (+2,0 odsto) i Italiji (+3,2 odsto), zatim u Španiji, Kipru i Luksemburgu (po +3,5 odsto). Za zemlje EU van evrozone, troškovi rada po satu izraženi u nacionalnoj valuti porasli su u svim zemljama, a najveći porast zabeležen je u Rumuniji (+10,6 odsto), Mađarskoj (+8,9 odsto) i Poljskoj (+8,8 odsto). Najmanji porast je zabeležen u Danskoj (+3,0 odsto). [caption id="attachment_4962162" align="alignnone" width="1440"]Radnici na skeli Radnici na skeli[/caption]
Koji su uzroci?
Stručnjaci i ekonomski izveštaji navode nekoliko ključnih faktora koji u Srbiuji drže cenu rada ispod evropskog proseka. Najpre, tu je struktura privrede, čiji su veliki udeo radno-intenzivne grana sa niskom dodatom vrednošću, kao što su tekstilna industrija i bazična prerada. Te grane privrede utiču na niži prosek plata u odnosu na visokotehnološke ekonomije. Pored toga problem je i sa dugom radnom nedeljom, jer radnici u Srbiji rade prosečno 41,3 sata nedeljno, što je među najdužim radnim vremenima u Evropi. To paradoksalno ne prati visoka cena sata, već se duži rad koristi za kompenzaciju niske produktivnosti po satu. Konačno, na nisku cenu radnog sata u Srbiji značajno utiču i regionalni dispariteti, odnosno velike razlike u platama između Beograda i ostatka Srbije. Tu je i visok disparitet između sektora, pa tako primanja u poljoprivredi ne mogu da se porede sa primanjima u IT sektoru, što dodatno zamagljuje realnu sliku kupovne moći većine građana. I pored velikog broja otpuštenih u IT sektoru koji je zabeležen početkom 2026. godine, zaposleni u tog grani privrede imaju sve razloge da budu optimistični kada je u pitanju visina njihovih plata, odnosno cena radnog sata. Kako navodi portal Playroll, softverski inženjer u Srbiji može da računa na prosečnu platu od 350.000 dinara. Pored IT sektora na visoke plate prema pisanju tog portala mogu da računaju i menadžeri proizvoda (oko 420.000 dinara), rukovodioci ljudskih resursa (oko 320.000 dinara) i specijalisti za marketing (oko 200.000 dinara).   Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Cena radnog sata u Srbiji skoro tri puta manja od proseka u EU', pubdate: '2026-04-02 12:02:14', authors: authors, sections: "Ekonomija", tags: "Ekonomija,Plata,Radni sat", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Cena radnog sata u Srbiji skoro tri puta manja od proseka u EU', 'pageContent': 'Cena radnog sata u Srbiji u 2025. godini iznosila je 12,8 evra i bila je druga najniža u Evropi, među zemljama za koje Eurostat ima podatke. Od Srbije je bila gora jedino Bugarska, ali treba imati u vidu da nisu dostupni podaci za BiH, Crnu Goru, Albaniju i Severnu Makedoniju. Poređenja radi, radni sat u Bugarskoj koštao je 12 evra, u Rumuniji 13,6 a u Mađarskoj 15,2 evra. U Hrvatskoj i Sloveniji cena radnog časa iznosila je 18,4, odnosno 29,7 evra, preneo je portal Biznis&Finansije. Na prvom mestu u Evropi, po statistici Eurostata, nalazi se Island, gde je radni sat koštao 59,3 evra. Slede Luksemburg sa 56,8 i Norveška sa 56,2 evra po radnom satu. Za Švajcarsku nisu dostupni podaci. Prosečna cena radnog sata u Evropskoj uniji iznosila je 34,9 evra u 2025. godini. U 2025. godini, troškovi rada po satu izraženi u evrima porasli su za 4,1 odsto u EU i za 3,8 odsto u evrozoni, u poređenju sa 2024. godinom. Unutar evrozone, troškovi rada po satu su porasli u svim zemljama, osim Malte (-0,5 odsto). Najveći porast zabeležen je u Bugarskoj (+13,1 odsto), Hrvatskoj (+11,6 odsto), Sloveniji (+9,3 odsto) i Litvaniji (+9,2 odsto), dok je najniži bio u Francuskoj (+2,0 odsto) i Italiji (+3,2 odsto), zatim u Španiji, Kipru i Luksemburgu (po +3,5 odsto). Za zemlje EU van evrozone, troškovi rada po satu izraženi u nacionalnoj valuti porasli su u svim zemljama, a najveći porast zabeležen je u Rumuniji (+10,6 odsto), Mađarskoj (+8,9 odsto) i Poljskoj (+8,8 odsto). Najmanji porast je zabeležen u Danskoj (+3,0 odsto). [caption id="attachment_4962162" align="alignnone" width="1440"]Radnici na skeli Radnici na skeli[/caption]
Koji su uzroci?
Stručnjaci i ekonomski izveštaji navode nekoliko ključnih faktora koji u Srbiuji drže cenu rada ispod evropskog proseka. Najpre, tu je struktura privrede, čiji su veliki udeo radno-intenzivne grana sa niskom dodatom vrednošću, kao što su tekstilna industrija i bazična prerada. Te grane privrede utiču na niži prosek plata u odnosu na visokotehnološke ekonomije. Pored toga problem je i sa dugom radnom nedeljom, jer radnici u Srbiji rade prosečno 41,3 sata nedeljno, što je među najdužim radnim vremenima u Evropi. To paradoksalno ne prati visoka cena sata, već se duži rad koristi za kompenzaciju niske produktivnosti po satu. Konačno, na nisku cenu radnog sata u Srbiji značajno utiču i regionalni dispariteti, odnosno velike razlike u platama između Beograda i ostatka Srbije. Tu je i visok disparitet između sektora, pa tako primanja u poljoprivredi ne mogu da se porede sa primanjima u IT sektoru, što dodatno zamagljuje realnu sliku kupovne moći većine građana. I pored velikog broja otpuštenih u IT sektoru koji je zabeležen početkom 2026. godine, zaposleni u tog grani privrede imaju sve razloge da budu optimistični kada je u pitanju visina njihovih plata, odnosno cena radnog sata. Kako navodi portal Playroll, softverski inženjer u Srbiji može da računa na prosečnu platu od 350.000 dinara. Pored IT sektora na visoke plate prema pisanju tog portala mogu da računaju i menadžeri proizvoda (oko 420.000 dinara), rukovodioci ljudskih resursa (oko 320.000 dinara) i specijalisti za marketing (oko 200.000 dinara).   Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-04-02 12:02:14', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });