Od 1. februara 2026. smeštaj u državnim domovima za stare u Srbiji poskupeo je u osnovi za 30 odsto, dok su pojedine kategorije smeštaja skuplje i do 50 procenata. Povećanje dolazi svega dva meseca nakon rasta penzija od 12,2 odsto, pa mnoge porodice kažu da troškovi starosti i dalje rastu brže od prihoda.
Socijalna radnica u penziji i predsednica udruženja „Snaga prijateljstva – Amity” Nadežda Satarić kaže za novi broj „Vremena” da poskupljenje domova samo po sebi nije neočekivano.
„Ima i logike da se cene koriguju jer je tokom godine bila inflacija, poskupele su osnovne stvari koje su potrebne za domove, od hrane pa nadalje. Sa druge strane, povećane su i penzije”, kaže Nadežda Satarić.
Ipak, odnos između ta dva povećanja nije isti. „Ranije se vodilo računa da prosečna penzija može da pokrije cenu smeštaja u domu. Ovoga puta izgleda da to u većini domova neće biti slučaj”, kaže Satarić.
Sa decembarskim povećanjem, prosečne penzije u Srbiji sada su oko 56.000 dinara.
„Penzije su povećane, pa je poskupeo i dom. Ali penzije se ne podignu toliko koliko se podigne cena doma. Ne znam kako većina ljudi to izgura” kaže jedna Beograđanka čiji je otac u domu.
Viša cena, usluga ista
Sagovornici „Vremena” kažu da problem nije samo u većoj ceni, već u tome što ne vide da su uslovi bolji nego ranije.
„To što je porasla cena nije samo po sebi problem. Veći je problem što je rast potpuno nesrazmeran poboljšanju uslova u domu”, kaže ćerka korisnice jednog beogradskog gerontološkog centra.
Koliko zapravo košta starost u Srbiji i šta stoji iza novog poskupljenja državnih domova za stare – čitajte u novom broju „Vremena” koji je na kioscima od četvrtka, 12. marta ili se odmah pretplatite na štampano ili digitalno izdanje.