

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Dok se svaki četvrti stanovnik sveta bori da redovno ima dovoljno hrane, a skoro polovina svetske populacije živi u siromaštvu, superbogataši su sve bogatiji - samo u 2025. bogatstvo milijardera raslo je tri puta bržim tempom nego ranije
Bogatastvo milijardera je prošle godine raslo tri puta bržim tempom nego ranije i dostiglo rekordni nivo, produbljujući ekonomske i političke podele koje ugrožavaju demokratsku stabilnost, saopštila je u ponedeljak (19. januar) organizacija za borbu protiv siromaštva Oksfam.
U izveštaju objavljenom povodom otvaranja Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, ova humanitarna organizacija navodi da je bogatstvo svetskih milijardera u 2025. godini poraslo za 16 odsto, na 18,3 biliona dolara, čime je nastavljen rast od ukupno 81 odsto od 2020. godine.
Broj svetskih milijardera je prošle godine prvi put premašio 3.000, a direktor Tesle i SpejsIksa Ilon Mask postao je prvi čovek s bogatstvom čija je neto vrednost premašila 500 milijardi dolara.
Do ovog rasta došlo je u trenutku kada se svaki četvrti stanovnik sveta bori da redovno ima dovoljno hrane, a skoro polovina svetske populacije živi u siromaštvu.
Humanitarna organizacija sa sedištem u Najrobiju izračunala je da je 2,5 biliona dolara, koliko je prošle godine dodato bogatstvu milijardera, približno jednako ukupnom bogatstvu najsiromašnijih – 4,1 milijarde ljudi na svetu.
Oksfamova studija, koja se oslanja na akademska istraživanja i izvore podataka od Svetske baze podataka o nejednakosti do Forbsove liste najbogatijih, tvrdi da se ekonomski bum bogatih poklapa sa dramatičnom koncentracijom političke moći, pri čemu su milijarderi čak 4.000 puta skloniji da obavljaju političke funkcije od običnih građana.
Organizacija povezuje najnoviji rast bogatstva sa politikama američkog predsednika Donalda Trampa, čija je druga administracija smanjila poreze, zaštitila multinacionalne korporacije od međunarodnog pritiska i ublažila nadzor nad monopolima.
Nagla procena vrednosti kompanija iz oblasti veštačke inteligencije donela je dodatne neočekivane dobitke već bogatim investitorima.
„Rastući jaz između bogatih i ostalih istovremeno stvara politički deficit koji je izuzetno opasan i neodrživ”, rekao je izvršni direktor Oksfama Amitab Behar.
Oksfam je pozvao vlade da usvoje nacionalne planove za smanjenje nejednakosti, uvedu veće poreze na ekstremno bogatstvo i ojačaju barijere između novca i politike, te da ograniče lobiranje i finansiranje izbornih kampanja.
Porezi na bogatstvo trenutno postoje u svega nekoliko zemalja, poput Norveške, ali se o sličnim merama raspravlja i u drugim državama, od Britanije do Francuske i Italije.
Behar je upozorio da vlade „donose pogrešne odluke kako bi udovoljile eliti”, ukazujući na smanjenje pomoći i ograničavanje građanskih sloboda.
Izveštaj takođe ističe sve jači uticaj ultra-bogatih poslovnih ljudi na tradicionalne i digitalne medije.
Prema Oksfamu, milijarderi danas poseduju više od polovine najvećih medijskih kompanija na svetu, među kojima su i ulaganja Džefa Bezosa, Ilona Maska, Patrika Sun-Šjonga i Francuza Vensana Bolorea.
Izvor: Rojters


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve