
Predsednik SAD
Donald Trump radniku Forda: „Fuck you!“
Tokom obilaska Fordove fabrike kamiona u Mičigenu, Donald Tramp je ušao u verbalni sukob sa jednim radnikom. Predsednik SAD pokazao mu je pred kamerama srednji prst i masno ga opsovao

Nikolasa Madura na čelu Venecuele po svemu sudeći naslediće ili Delsi Rodrigez ili Marija Korina Mačado
Prošle sedmice položila je zakletvu – Delsi Rodrigez (55), pravnica, godinama najbliža saradnica šefa države Nikolasa Madura. Samo nekoliko dana nakon američkog napada na Venecuelu i zarobljavanja Madura, ona je – zasad – najmoćnija žena Venecuele.
Rodrigez oličava bolivarski socijalizam s pragmatičnim obeležjima, opisuju je posmatrači. Prilikom prvog javnog nastupa kao privremena predsednica uz nju su stajali njen brat Horhe Rodrigez, predsednik parlamenta, kao i ključne figure vojske – presudni faktor moći, piše DW.
Bio je to signal: grupa koja je do sada delila vlast s Madurom ostaje ujedinjena.
Ali koliko dugo? Venecuela ima 2.500 generala i admirala, svaki sa sopstvenim poslovnim interesima. Rodrigez nije omiljena u bezbednosnim snagama, objašnjava ekonomista Manuel Saterlend, koji je radio za institucije u Venecueli:
„Vojska ima sopstvene zahteve. Ona će biti pod velikim pritiskom i moraće tvrdo da pregovara kako se ne bi stekao utisak da spasava samu sebe, a ostale ostavlja na cedilu.“
Reč je o balansiranju. Rodrigez mora da drži pod kontrolom tvrdo jezgro čavizma, pre svega ministra unutrašnjih poslova Diosdada Kabela. Ali, mora i da zadovolji Vašington.
Rodrigez pokušava oboje i najavljuje „saradnju“ sa SAD u trgovini naftom, a istovremeno optužuje da su trgovina drogom i ljudska prava bili samo izgovor za američki napad. „Pravi razlog je venecuelanska nafta“, kaže ona.
Donald Tramp to i ne skriva. Nekoliko dana nakon napada najavio je da će SAD dobiti do pedeset miliona barela sirove nafte iz Venecuele u vrednost od 2,8 milijardi dolara.
Jasno je i pretio – ako Rodrigez ne bude sarađivala, platiće višu cenu nego Maduro.
Na drugoj strani političke Venecuele stoji zasad izigrana nositeljka nade: Marija Korina Mačado (57), inženjerka. Svojom je harizmom pred izbore 2024. u veoma kratkom roku okupila veliku većinu Venecuelanaca iza sebe i ujedinila opoziciju.
Konzervativna, tržišno liberalna, pripadnica desnog krila opozicije – njen uzor je Margaret Tačer. Nezavisna u svojoj radikalnosti, oličavala je nadu u političku promenu.
Međutim, vlada je 2024. opozicionoj liderki zabranila kandidaturu. Umesto nje kandidovao se Edmundo Gonzales Urutija. Opozicija je objavila izborne zapisnike koji su dokazivali njegovu jasnu pobedu sa dve trećine osvojenih glasova.
Režim je, međutim, proglasio Madura pobednikom, ne iznoseći dokaze. Kada su protesti brutalno ugušeni, Mačado je, suočena s pretnjama hapšenjem i ubistvom, morala da ode u ilegalu.
Nakon jedanaest meseci u ilegali tek se nedavno prvi put ponovo pojavila u javnosti, u Oslu, na dodeli Nobelove nagrade za mir. Za mnoge je to bila kontroverzna odluka Nobelovog odbora, budući da je Mačado pozdravila američke vojne intervencije.
Nagradu je čak posvetila američkom predsedniku i rado bi je s njim podelila, kako je nedavno izjavila u intervjuu za američku medijsku mrežu Foks:
„Rado bih mu lično rekla da venecuelanski narod ovu nagradu želi da podeli s njim. Ono što je učinio je istorijsko, veliki korak ka demokratskoj tranziciji.“
Ali čini se da su svi njeni napori uzaludni. Upravo sada, kada se promena vlasti čini nadohvat ruke, Tramp je ignoriše. „Ona je simpatična žena, ali u sopstvenoj zemlji nema ni podršku ni poštovanje“, rekao je Tramp usputno novinarima.
To je šamar. Ali Mačado se ne da obeshrabriti. Sledeće sedmice će otputovati u SAD kako bi se sastala sa Trampom, to je najavio sam šef Bele kuće.
Veliki problem je, objašnjava venecuelanski ekonomista Saterlend, to što „Mačado ne uživa poštovanje ni unutar oružanih snaga, ni unutar čavističkog pokreta“. A bez vojske se u Venecueli ne može vladati, a kamoli sprovesti promenu vlasti.
Oružane snage decenijama su duboko isprepletane s politikom i privredom. Kontrolišu ključne industrijske grane, naftni sektor i distribuciju hrane. Maduro je generalima udovoljavao privilegijama, položajima i unosnim poslovima.
I Rodrigez igra tu igru, svesna da bez vojnog vrha ne može opstati. Mačado, nasuprot tome, nema nikakav pristup kasarnama. Njene pristalice su na ulici, a ne u vojsci.
Dve žene, dva sveta: Delsi Rodrigez manevriše između blokova moći, s vojskom iza sebe – barem zasad. Marija Korina Mačado iz egzila se bori, bez džokera u rukama.
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tokom obilaska Fordove fabrike kamiona u Mičigenu, Donald Tramp je ušao u verbalni sukob sa jednim radnikom. Predsednik SAD pokazao mu je pred kamerama srednji prst i masno ga opsovao

Venecuela raspolaže najvećim rezervama nafte na svetu, ali uglavnom je reč o teškoj nafti. Iran trpi posledice međunarodnih sankcija usmerenih na njegovu naftnu industriju. Obe zemlje potresaju nemiri

Mark Brnović (59), pre godinu dana Trampov kandidat za ambasadora u Beogradu, umro je od posledica srčanog udara

U Iranu je u nemirima poginulo najmanje 2000 ljudi, a stanje u državi podseća na haos koji je bio karakterističan za Islamsku revoluciju 1979. godine. Američki predsednik Donald Tramp poručio je građanima Irana da „pomoć stiže“

Četiri mlade žene i dva muškarca iz Nemačke optuženi su pred Višim pokrajinskim sudom u Diseldorfu zbog „lova“ na neonaciste u Budimpešti. Oni su pripadnici militantne, levičarske grupe „Antifa-Ost“
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve