

Rat na Bliskom istoku
Nova ekonomija: NIS 40 odsto nafte dobija preko Ormuskog moreuza
Snadbevanje energentima može da bude problem i za Srbiju jer NIS-u preko blokiranog moreuza stiže 40 odsto ukupne nafte




Ulazak MOL-a u vlasničku strukturu NIS-a bi za NIS značio promenu strateške orijentacije i potencijalno slabljenje integrisanog modela, smatra docent na Ekonomskom fakultetu dr Veljko M. Mijušković
Tržište derivata se ne stabilizuje administrativnim produženjima, već jasnim vlasničkim i regulatornim rešenjem koje uklanja sankcioni rizik, izjavio je za specijalizovani portal Energija Balkana docent na Ekonomskom fakultetu dr Veljko M. Mijušković, naglašavajući da produženje licence do 23. januara za NIS ima „isključivo kratkoročni značaj“.
Ističući da bi za mađarski MOL ulazak u vlasničku strukturu NIS-a značio širenje tržišta, jačanje maloprodajne mreže i dodatnu kontrolu tokova derivata u jugoistočnoj Evropi, Mijušković ukazuje da bi to za NIS značilo promenu strateške orijentacije i potencijalno slabljenje integrisanog modela, koji danas postoji.
„Za srpsku privredu to bi moglo doneti veću stabilnost snabdevanja na kratak rok, ali i rizik smanjenja domaće dodate vrednosti, ako se ključne odluke budu donosile van Srbije“, smatra Mijušković.
On je ocenio da produženje licence do 23. januara za NIS ima isključivo kratkoročni značaj jer omogućava da nastavi redovno poslovanje, uvoz sirove nafte i finansijske transakcije bez zastoja, ali licenca sama po sebi ne rešava pitanje dugoročne sigurnosti snabdevanja jer se tržište derivata ne stabilizuje administrativnim produženjima, već jasnim vlasničkim i regulatornim rešenjem koje uklanja sankcioni rizik.
Komentarišući mogućnost da MOL preuzme ruske akcija u NIS, Mijušković ističe da bi ulazak te mađarske firme bio „racionalan potez iz ugla regionalne konsolidacije, jer je reč o kompaniji sa snažnim logističkim i trgovačkim kapacitetima i iskustvom rada u kompleksnim političkim okvirima“.
„Međutim, to ne bi bio neutralan ulazak – MOL bi u NIS ušao kao izrazito dominantan regionalni igrač sa sopstvenim interesima, a ne kao pasivni finansijski investitor“, ocenio je Mijušković.
Za NIS bi, tvrdi on, to značilo promenu strateške orijentacije i potencijalno slabljenje integrisanog modela koji danas postoji.
Za srpsku privredu to bi moglo doneti veću stabilnost snabdevanja na kratak rok, ali i rizik smanjenja domaće dodate vrednosti ako se ključne odluke budu donosile van Srbije.
Komentarišući opciju da MOL, kao i u hrvatskoj INA, zatvori rafineriju u Srbiji, Mijušković sugeriše da „zatvaranje rafinerije u Pančevu nije realna kratkoročna opcija, jer je ona tehnološki moderna, isplaćena i strateški važna“.
„Međutim, dugoročno posmatrano, ako bi MOL postao vlasnik i ako bi procenio da mu regionalna optimizacija više odgovara, takav scenario ne može biti potpuno isključen, naročito ako se rafinerija svede na sekundarnu ulogu“, ističe Mijušković.
On kaže da gašenje rafinerije značilo „gubitak energetske suverenosti, rast zavisnosti od uvoza, slabiju pregovaračku poziciju države i snažan udar na domaću industriju, logistiku i budžetske prihode“. „Srbija bi od proizvođača postala gotovo isključivo tržište, što dugoročno povećava cene i ranjivost sistema“, konstatovao je Mijušković u intervjuu za Energiju Balkana.
Izvor: FoNet
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.


Snadbevanje energentima može da bude problem i za Srbiju jer NIS-u preko blokiranog moreuza stiže 40 odsto ukupne nafte


Cena goriva u Srbiji danas će porasti najviše tri dinara po litru, iako bi, prema procenama vlasti, realno poskupljenje moglo da bude između 15 i 20 dinara, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Najavio je da će država u narednih sedam dana pripremiti mere kako bi ublažila posledice rasta cena energenata.


Na „crnoj listi“ Predloga zakona o trgovačkim praksama je i neopravdano i „preko noći“ otkazivanje otkupa poljoprivrednih proizvoda, a upravo na tu praksu se poljoprivrednici žale


Državno povećanje akciza iz februara diglo je dodatno cenu kafe, koja je za godinu dana poskupela čak 25 odsto. Ovaj napitak je postao toliko skup, da bi neki mogli da se zamisle, dok razmišljaju da li im treba i onda treća šoljica popodne


Umesto što „prodaje maglu“ najavom uvođenja oznake „100 odsto iz Srbije“, ministru Draganu Glamočiću bilo bi bolje da se bavi rešavanjem realnih, ogromnih, sistemskih problema u poljoprivredi, smatraju sagovornici „Vremena“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve