
Slovenija
Vraćena je glava na Titov spomenik oskrnavljen u Velenju
Velenje je za samo desetak dana obnovilo oskrnavljeni spomenik Titu, a takođe izrađuje uredbu kojom će dodatno zaštiti sve spomenike u gradu, bez obzira kome su posvećeni

Predlog italijanske vlade da zlatne rezerve Banke Italije proglasi „vlasništvom naroda“ izazvao je ozbiljnu zabrinutost Evropske centralne banke. Kritičari upozoravaju da bi takav potez mogao da ugrozi nezavisnost centralnih banaka i destabilizuje evrozonu
Kontroverzni plan vlade Đorđe Meloni u vezi sa zlatnim rezervama Italije uznemirava Evropsku centralnu banku. Kritičari se plaše presedana koji bi mogao da destabilizije čitav evro-sistem.
Poslanici desničarske stranke „Braća Italije“ premijerke Đorđe Meloni žele da velike zlatne rezerve Italije učine „javnim vlasništvom“ i u tom smislu predlažu amandmane na Zakon o budžetu. Konkretno, želeli su da u Zakon ubace sledeću rečenicu: „Zlatne rezerve kojima upravlja i koje drži Banka Italije pripadaju državi u ime italijanskog naroda.“
U međuvremenu je iz nacrta uklonjena reč „država“ i sada stoji samo da zlatne rezerve „pripadaju italijanskom narodu“. U toj najnovijoj verziji ujedno se eksplicitno poziva na pravila Evropske unije koja štite nezavisnost centralne banke, piše Dojče vele.
Desničarski političari u Italiji već godinama zahtevaju da se zlatne rezerve centralne banke proglase javnom svojinom. U pozadini tog zahteva je činjenica da je Banka Italije formalno – privatna centralna banka. Njeni akcionari su banke i osiguravajuća društva. Sadašnja premijerka Meloni je zato još pre više od deset godina, u vreme kada je bila u opoziciji, upozoravala na opasnost od moguće „eksproprijacije“ nečega što pripada italijanskom narodu.
Privatni akcionari Banke Italije nemaju, međutim, nikakav pravni ili praktičan uticaj ni na monetarnu politiku, niti na to kako se koriste zlatne rezerve. Kritičari optužuju Meloni da joj je prvenstveno cilj da jedne od najvećih svetskih zlatnih rezervi na svetu stavi pod kontrolu države. To bi moglo da otvori put vladi da proda plemeniti metal – na primer, da bi pokrila ogroman budžetski deficit Italije.
U Evropskoj centralnoj banci (ECB) u Frankfurtu zvone zvona za uzbunu. U zvaničnom saopštenju izdatom početkom decembra, prvi put su pozvali italijanske vlasti da „ponovo razmotre“ nacrt zakona. To „nije trivijalna stvar“, jasno je stavila do znanja i predsednica ECB Kristin Lagard. Na kraju krajeva, dodala je, poverenje u stabilnost evra i u kredibilitet rezervi zavisi između ostalog od toga da nema nekakvog političkog mešanja.
Ove nedelje je ECB signalizirala da smatra da je problematična i nova, revidirana formulacija zakonske inicijative. Kreatori monetarne politike u ECB i dalje ne smatraju da postoji nekakva konkretna svrha nacrta zakona, već ocenjuju da je institucionalna nezavisnost Banke Italije ugrožena i pozivaju se na ugovore EU. Naime – u okviru Evropskog sistema centralnih banaka (ESCB), držanje i upravljanje zlatnim rezervama spada u isključivu nadležnost nacionalne centralne banke svake države-članice.
Ukoliko bi italijanska vlada dobila pristup rezervama centralne banke, ne samo da bi se dovela u pitanje institucionalna nezavisnost Banke Italije, već bi ta reforma vlasničke strukture italijanske centralne banke mogla da bude presedan i za druge zemlje u okviru ESCB.
Ako bi Rim zaista mogao da proda deo svojih zlatnih rezervi, na primer da bi popunio budžetske praznine, to bi bilo svojevrsno „probijanju brane“. Pojavile bi se ogromne sumnje u stabilnost evra kod investitora na berzama – a poverenje je najvažnija valuta na finansijskim tržištima.
Italijanska centralna banka poseduje jedne od najvećih rezervi zlata na svetu – samo SAD i Nemačka imaju više. Banka Italije drži 2.452 tone zlata. Poređenja radi: Američke Federalne rezerve drže 8.134 tone zlata, a nemačka Bundesbanka 3.350 tona.
Posle Drugog svetskog rata, Italiji je ostalo samo 20 tona zlata. Nacisti su, uz pomoć fašističke italijanske vlade, opljačkali većinu rezervi. Međutim, zahvaljujući visokim izvoznim viškovima u drugoj polovini 20. veka, devizni prihodi centralne banke dramatično su se povećali. Deo toga uložen je u zlato. Tokom godina je količina italijanskog zlata ostajala uglavnom nepromenjena – ali je njegova vrednost nedavno naglo porasla.
Italijanske zlatne rezerve trenutno vrede oko 280 milijardi evra – što je skoro 13 odsto italijanskog bruto domaćeg proizvoda. Razlog za to je nagli rast cena zlata.
U oktobru je taj plemeniti metal na Londonskoj berzi dostigao rekordnih 4.307 dolara po unci, nakon što je početkom godine bio na oko 2.600 dolara. Trenutno je zlato poraslo za preko 60 odsto od početka godine.
Prema izveštajima medija, italijanski ministar ekonomije Đankarlo Đorđeti namerava da napiše pismo predsednici Evropske centralne banke Lagard u kojem bi objasnio motive italijanske vlade: Rim navodno nema nameru da potkopava nezavisnost italijanske centralne banke – radi se o „simboličnoj formulaciji“, a ne o suštinskoj promeni zakona.
„Nismo zainteresovani za prodaju zlata, niti za njegovo korišćenje na bilo koji drugi način. Ovo je principijelna izjava kojom ne nameravamo da izazivamo međunarodni skandal“, rekao je Marko Osnato, poslanik „Braće Italije“, stranke premijerke Meloni. Tek će se videti da li će sve to za ECB biti dovoljno uverljivo.
To jasno pokazuje jednostavna računica: čak i ako bi Italija prodala sve svoje zlatne rezerve i prikupila oko 280 milijardi evra, vlada ne bi mogla ni da počne da rešava svoj problem s dugovima.
Državni dug Italije od preko tri biliona evra, više od deset puta je veći od te sume. Unutar Evropske unije samo Francuska ima veći apsolutni državni dug.
Istorija opominje: pod premijerom Tonijem Blerom i njegovim ministrom finansija Gordonom Braunom, Velika Britanija je počev od 1999. prodala skoro 400 tona zlata po prosečnoj ceni od 275 dolara po unci. To je u budžet Britanije donelo oko 3,5 milijardi dolara.
Bila je to ozbiljna greška, jer se zlato prodavalo po istorijski niskim cenama. Zlatom se, naime, u to vreme trgovalo na najnižem nivou u prethodnih 20 godina – komentatori su to kasnije nazvali „Braunovo dno“. Propušten je značajan skok vrednosti, jer je cena zlata otada porasla više od četrnaest puta. Poređenja radi – danas bi zlatne rezerve koje je prodao britanski ministar Braun vredele više od 50 milijardi dolara.
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Velenje je za samo desetak dana obnovilo oskrnavljeni spomenik Titu, a takođe izrađuje uredbu kojom će dodatno zaštiti sve spomenike u gradu, bez obzira kome su posvećeni

Hose Antonio Kast nikada nije tajio da je obožavalac Pinočea. „Da je živ, glasao bi za mene“, rekao je jednom prilikom. Novi predsednik Čilea blizak je Donaldu Trampu i njegovom MAGA pokretu

Dok se Crna Gora sprema da ove zime zatvori pet poglavlja na putu ka Evropskoj uniji, Srbija od 2021. nije otvorila - ni jedno

Policija Los Anđelesa istražuje smrt Roba Rajnera i njegove supruge Mišel Singer Rajner, koji su pronađeni sa ubodnim ranama u svom domu u naselju Brentvud, navode američki mediji

Najpoznatija plaže Australije pretvorila se u mesto horora kada su napadači zapucali na ljude koji su se tu zatekli. Njihov cilj: jevrejska zajednica. Prema najnovijim podacima ubijeno je 16, a ranjeno 40 ljudi
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve