

Nafta
Cena sirove nafte povećana za 10 odsto zbog bombardovanja Irana
Nakon američkih i izraelskih napadi na Iran cena nafte mogla bi, prema predviđanju stručnjaka, da pređe i 100 dolara po barelu




Zaštitni omotač u nuklearnoj elektrani Černobilj izgrađen da zadrži radioaktivni materijal iz katastrofe iz 1986. godine, više ne može da obavlja svoju glavnu bezbednosnu funkciju zbog oštećenja izazvanog dronom
Zaštitni omotač u nuklearnoj elektrani Černobilj, u ratom razorenoj Ukrajini, izgrađen da zadrži radioaktivni materijal iz katastrofe iz 1986. godine, više ne može da obavlja svoju glavnu bezbednosnu funkciju zbog oštećenja izazvanog dronom, saopštila je u petak (5. decembar) nuklearna agencija Ujedinjenih nacija. Ukrajina tvrdi da je udar izvela Rusija.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je tokom prošlonedeljne inspekcije čelične zaštitne konstrukcije, dovršene 2019. godine, utvrđeno da je udar drona iz februara narušio strukturu.
Generalni direktor IAEA Rafael Grosi rekao je u saopštenju da je misija „potvrdila da je (zaštitna konstrukcija) izgubila svoje primarne bezbednosne funkcije, među kojima je sposobnost zadržavanja radioaktivnog materijala, ali i da nije došlo do trajnog oštećenja nosećih elemenata ili nadzornih sistema“.
Grosi je dodao da su popravke već obavljene, „ali da je sveobuhvatna obnova i dalje neophodna kako bi se sprečilo dalje propadanje i obezbedila dugoročna nuklearna bezbednost“.
Na teritoriji Srbije nema povećanja radioaktivnosti, objavio je Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost povodom saopštenja Međunarodne agencije za atomsku energiju, prenosi FoNet.
Direktorat je istakao da se vrednosti jačine ambijentalnog ekvivalenta doze gama zračenja na teritoriji Republike Srbije kreću u uobičajenim nivoima i da nema povećanja nivoa radioaktivnosti u zemlji.
Ujedinjene nacije su 14. februara saopštile da su ukrajinske vlasti navele da je dron sa visokoeksplozivnom bojevom glavom pogodio elektranu, izazvao požar i oštetio zaštitni omotač oko reaktora broj četiri, koji je uništen u katastrofi 1986. godine.
Ukrajinske vlasti su saopštile da je dron bio ruski. Moskva je negirala da je napala elektranu.
Nivoi radijacije ostali su normalni i stabilni i nije bilo izveštaja o curenju radijacije, saopštile su Ujedinjene nacije tada.
Eksplozija u Černobilju 1986. godine poslala je radioaktivni oblak širom Evrope i naterala sovjetske vlasti da mobilišu ogroman broj ljudi i opreme kako bi se izborili sa posledicama nesreće. Poslednji aktivni reaktor u elektrani ugašen je 2000. godine.
Rusija je držala pod okupacijom elektranu i okolinu više od mesec dana tokom prvih nedelja invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, dok su njene snage u početku pokušavale da se probiju ka ukrajinskoj prestonici Kijevu.
IAEA je sprovela inspekciju u isto vreme kada i opsežnu proveru štete na elektroenergetskim trafostanicama širom zemlje, prouzrokovane ratom između Ukrajine i Rusije koji je počeo u februaru 2022.
Izvor: Rojters


Nakon američkih i izraelskih napadi na Iran cena nafte mogla bi, prema predviđanju stručnjaka, da pređe i 100 dolara po barelu


Sjedinjene Države i Izrael imaju četiri cilja koje žele da postignu udarima na Iran


Ajatolah Ali Hamnei sebe je do smrti pre svega smatrao pesnikom i književnim kritičarem. Političke i društvene slobode brutalno su gušene pod njegovim vođstvom


Iranska Revolucionarna garda najavila je osvetu poodom ubistva vrhovnog vođe Alija Hamneija


U združenim izraelsko-američkim vazdušnim napadima na Iran, koji za cilj imaju da "odrube glavu" Islamskoj republici, ubijen je ajatolah Ali Hamnei. Revolucionarna garda preti žestokom odmazdom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve