img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

Nova ekonomija: Srbija među evropskim zemljama sa visokim energetskim siromaštvom

25. novembar 2025, 19:03 R. V.
Foto: Tanjug/Nebojša Raus
Srbija deficitarna po pitanju električne energije
Copied

Srbija je zemalja sa visokim indeksom energetskog siromaštva, uprkos nižoj ceni struje nego u drugim evropskim državama

Indeks energetskog siromaštva u Srbiji iznosi 14,4 odsto, pokazuje istraživanje „Evropski energetski jaz: Istraživanje faktora i dinamike energetske siromašnosti“. To Srbiju stavlja na listu država u Evropi sa visokim indeksom energetskog siromaštva, uprkos tome što je, pokazuju istraživanja, cena struje kod nas niža nego u evropskim zemljama, piše Dunja Marić za Novu ekonomiju.

Na Ekonomskom fakultetu u Beogradu održan je Okrugli sto na kojem se govorilo o pitanjima energetskog siromaštva i pravedne energetske tranzicije.

Profesorka na Ekonomskom fakultetu Jelena Žarković je predstavila ključne tačke iz istraživanja „Energetsko siromaštvo u Evropi: Poređenje zemalja, uvid u trajanje siromaštva i implikacije za politiku“. Kako se navodi u izveštaju, pre svega, od početka rata u Ukrajini 2022. godine broj građana Evrope koji nisu mogli da priušte adekvatno grejanje porastao je sa 6,9 odsto iz 2021. na 6,3 procenata – odnosno 40 miliona ljudi.

Jedna od ključnih tačaka predstavljena istraživanjem jeste Indeks energetskog siromaštva (EPI). Ovaj indeks meri energetsko siromaštvo na temlju tri ključna aspekta. To su nemogućnost zagrevanja doma, poteškoće u plaćanju računa i loši uslovi stanovanja, poput krova koji prokišnjava ili vlaga u kući.

U Evropi, u periodu od 2017. do 2020, ovaj indeks kretao se od dva do 21 odsto. Najviši indeks je u Bugarskoj, Litvaniji, Portugalu i Grčkoj – od 17 do 21 odsto. Najniži je, s druge strane, u Norveškoj, Finskoj i Švajcarskoj – od dva do tri odsto. A kako stoji Srbija?

Srbija spada u države sa visokim indeksom energetskog siromaštva – 14,4 odsto.

Kada je reč o dugoročnom siromaštvu, indeks se kreće od 6,8 odsto u Norveškoj do 31,2 u Litvajniji. Kod nas, ovaj indeks je 20,2 odsto.

Ko je u najvećem riziku od energetskog siromaštva?

Što se tiče rizika za energetsko siromaštvo, domaćinstva u kojima ima više osoba sa niskim ili srednjim obrazovanjem imaju veću verovatnoću da budu energetski siromašna, čak i kada se uzmu u obzir sve druge karakteristike domaćinstva. Efekat se razlikuje po zemljama – od 3 odsto u Francuskoj do 22 odsto u Bugarskoj. U zemljama sa niskim EPI indeksom obrazovanje uglavnom nije značajan faktor, verovatno zato što tamo ima malo domaćinstava sa većim brojem niskoobrazovanih članova.

Naravno, faktori koji utiču su i zaposlenost, ali i da li građani žive kao podstanari.

Što se tiče rešenja, kratkoročne mere, poput subvencija za energiju, mogu pružiti privremeno olakšanje, dok je promocija energetski efikasnog stanovanja potrebna da bi se domaćinstva trajno izvukla iz energetskog siromaštva. Potom, istraživanjem je ustanovljeno da loši uslovi stanovanja predstavljaju glavnu komponentu energetskog siromaštva u većini evropskih zemalja. Ovaj rezultat sugeriše da jedna od prioriteta za kreatore politika, kako bi smanjili energetsko siromaštvo, treba da bude fokus na kvalitet uslova stanovanja kroz povećanje energetske efikasnosti zgrada i uređaja. Mere energetske efikasnosti, poput poboljšanja izolacije zidova, predstavljaju važne alate za smanjenje računa za energiju.

Ovo je posebno važno za ranjiva domaćinstva, s obzirom na to da je udeo prihoda koji se troši na energiju znatno veći kod siromašnih pojedinaca u poređenju sa onima sa visokim prihodima.

Pošto ranjivi često iznajmljuju svoje stanove, ovo zahteva adekvatno rešavanje problema odnosa između zakupodavaca i zakupaca.

Posledice pandemije se i dalje osećaju

Džejn Koen iz Međunarodne agencije za energetiku osvrnula se na to koliko siromašnija, a koliko bogata domaćinstva troše na energiju. Konkretno, u periodu od 2019. do 2023. godine, ustanovljeno je da siromašnija domaćinstva u razvijenijim ekonomijama troše oko četvrtinu svojih prihoda na energiju, iako koriste upola manje energije od domaćinstava sa najvišim prihodima.

Koen je istakla da je i pandemija kovida uticala na troškove energije. Konkretno, u poređenju sa predpandemijskom 2019. godinom, troškovi energije u domaćinstvima u 2024. bili su 20 odsto viši u Sjedinjemim Američkim Državama i Kanadi, 40 odsto u Brazilu, Fransukoj, Nemačkoj i Ujedinjenom kraljevstvu i više nego duplo u Južnoj Africi.

Naravno, treba imati u vidu da različite države mere energetsko siromaštvo na različite načine. Primera radi, neke države smatraju energetski siromašnim ona domaćinstva koja troše više od 10 odsto prihoda na energiju.

Kolika je podrška za ugrožene?

Huan Ramon de Laiglesia i Gorazd Režonja iz Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) govorili su, između ostalog, o podršci domaćinstvima u Evropi. Indirektna podrška u periodu od 2018. do 2023. iznosila je u oko 3,18 milijardi evra. Ova podrška ogleala se u regulaciju cena. S druge strane, direktna finansijska podrška bila je u istom periodu daleko manja, te je iznosila 960 miliona evra. Od toga, direktna podrška za ranjive grupe iznosila je 40 miliona.

Režonja je govorio o cenama struje u Evropi. Istraživanje u kojem je učestvovao pokazalo je da zemlje Zapadnog Balkana imaju daleko niže cene u odnosu na Evropsku uniju. Ovo se odnosi i na cenu struje za domaćinstva, ali i na cenu koju plaća privreda.

Istraživanje je takođe pokazalo da je 18,9 odsto građana u Srbiji energetski siromašno ili u riziku od siromaštva. S druge strane, 2,9 odsto građana nije energetski siromašno.

Ove dve grupe građana zapravo se nalaze u riziku od siromaštva kao takvog, nevezano nužno za energetiku.

Budućnost bez fosilnih goriva

Ilija Batas Bjelić sa Institut tehničkih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti govorio je o energetskoj tranziciji u Srbiji.

Govoreći o budućnosti energetike, Batas Bjelić je istakao politiku nezavisnosti od fosilnih goriva, i rast usklađen sa EU. Takođe, istakao je i zamenu potražnje za fosilnim gorivima obnovljivim izvorima energije.

U budućnosti će biti značajni i smanjenje potražnje za energijom kroz energetsku efikasnost, kao i smanjenje nepotrebnih aktivnosti.

Interesantno je da su na Okrugli sto bili pozvani i predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike i Agencije za energetiku, ali se nisu odazvali.

Izvor: Nova ekonomija

 

BLACK WEEK: Dvadeset odsto popusta na sve pretplate do kraja novembra! Pretplatite se na digitalno izdanje, štampano „Vreme“, bolji njuzleter Međuvreme plus ili podržite naš podkast bilo kojom sumom

Tagovi:

Energetika energetsko siromaštvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Pilot Vojske Srbije poginuo u padu aviona

Hronika

17.novembar 2026. B. B.

Pilot Vojske Srbije poginuo u padu aviona

Reč je o avionu "Mig-29", koji je pripadao 204. vazduhoplovnoj brigadi stacioniranoj na aerodromu u Batajnici

Vesti

16.novembar 2026. M.T.

Strazbur: Srbija nije zaštitila romskog dečaka od napada u Valjevu

Sud u Strazburu utvrdio je da Srbija nije zaštitila devetogodišnjeg romskog dečaka koji je 2016. u Valjevu ošamaren zbog sviranja harmonike. Inicijativa A 11 kaže da slučaj ukazuje na obrazac nekažnjivosti rasno motivisanih napada na Rome

mediji

Vesti

16.novembar 2026. A.M.

Kako Media Daily nominuje „najbolje sajtove u regiji”

Među 20 nominovanih portala Media Daily za najbolji regionalni portal našlo se i sedam iz Srbije, uključujući medije koje finansira Telekom

Direktor „Jovine“ gimnazije Radivoje P. Stojković

Vesti

16.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Direktor Jovine gimnazije razrešen dužnosti

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković potpisao je rešenje o razrešenju Radivoja Stojkovića sa mesta direktora novosadske Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“, saznaje „Vreme“

Miodrag Majić

Vesti

16.novembar 2026. M. L. J.

Majić: Tužilaštva su štitila vlast umesto da gone počinioce krivičnih dela

Sudija Miodrag Majić ocenio je da su tužilaštva štitila vlast i njene saradnike od krivičnog gonjenja. Smatra da će biti neophodno da se preispita odgovornost pojedinaca u pravosuđu i uspostavi jasan sistem disciplinskih postupaka

Komentar
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure