img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Krivični zakonik

Izmena Krivičnog zakonika: Kriminalizacija protesta i „penalni populizam“

13. октобар 2025, 18:02 Bojan Bednar
Nacrt zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika je ozbiljan korak unazad jer je prožet vrstom penalnog populizma. Foto: Freepik
Ilustracija
Copied

Uz obrazloženje da želi da zaštiti saobraćaj, Ministarstvo pravde Nacrtom zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika očigledno želi da kriminalizuje proteste na kojima se blokiraju saobraćajnice, kaže za „Vreme“ programska direktorka Komiteta pravnika za ljudska prava Milena Vasić

Proizvoljno propisivanje doživotnih kazni za svako drugo krivično delo koje je zakonodavac predvideo Nacrtom zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika je “klasičan penalni populizam” koji neće smanjiti stopu kriminaliteta, kaže za „Vreme“ programska direktorka Komiteta pravnika za ljudska prava Milena Vasić.

Ona ocenjuje da takvo nagomilavanje doživotnih kazni može da dovede samo do „jeftinih političkih poena“ jer svetska praksa ne pokazuje da propisivanje strožih kazni dovodi do smanjenja stope kriminaliteta.

„Ne postoji uporište u penalizmu. Imate zemlje sa smrtnom kaznom, pa se u njima čine zločini za koje je zaprećena smrtna kazna. Za borbu protiv kriminaliteta pokazalo se efikasna izvesnost krivičnog gonjenje, a ne kazna, dakle počinilac ne sme da ima osećaj da neće biti uhvaćen, da će se izvući“, kaže Vasić.

Naglašava da ljudi koji krenu u izvršenje krivičnog dela ne razmišljaju o visini zaprećene kazne, naročito kod monstruoznih krivičnih dela i seksualnih delikata.

Prekratak rok za javnu raspravu

Rok od 20 dana koji je predviđen za javnu raspravu je veoma kratak budući da je reč o sistemskom zakonu, ističe Vasić i ukazuje da stručna javnost nema dovoljno vremena da se upozna sa tekstom i analizira ga na adekvatan način.

„Prošle godine je već bila pokrenuta javna rasprava, upućeni su komentari stručne javnosti, resorno ministarstvo je bilo dužno da uradi izveštaj sa te javne rasprave i da odgovori koji su komentari usvojeni, a koji odbijeni, i razloge za to, ali taj izveštaj nije objavljen“, kaže Vasić.

Ukazuje i da je obrazloženje Ministarstva pravde bilo da se ovogodišnjom javnom raspravom samo nastavlja prošlogdišnja rasprava.

„To nije adekvatno obrazloženje, jer se u međuvremenu nije samo promenio tekst predloga zakona, nego i Vlada Srbije, i čitav proces bi morao da počne ispočetka“, ističe Vasić.

Ozbiljan korak unazad

Kada su u pitanju ljudska prava, Vasić upozorava da je Nacrt zakona ozbiljan korak unazad jer je prožet vrstom penalnog populizma.

Kao primer navodi da je i za osnovni i za kvalifikovani oblik pojedinih krivičnih dela zaprećen doživotni zatvor, a menja se samo minimum kazne.

Tako je i za silovanje i za kvalifikovani oblik silovanja zaprećena kazna doživotnog zatvora, a isti je slučaj i sa ubistvom i teškim ubistvom.

„Zakonodavac zaista nije štedeo na kaznama, ali se postavlja pitanje smisla takvih raspona kazni“, ocenjuje Vasić.

Navodi i da su pojedina rešenja zapravo „reciklirana, stara“ rešenja za koja je stručna javnost ranije već ocenila da su neadekvatna.

Zbog toga je, dodaje, „ono malo komentara civilnog društva koji su usvojeni u prethodnom procesu“, ostalo u senci novih rešenja koje je donelo Ministarstvo pravde.

Obračun s građanskim blokadama

Vasić napominje da po važećem zakonu postoji krivično delo ugrožavanja saobraćaja opasnom radnjom ili opasnim sredstvom.

U tom slučaju zaštitni objekti su život ili telo ili imovina većeg obima, a kažnjava se onaj ko ometa saobraćaj i na taj način dovodi u opasnost život ili telo ljudi ili imovinu većeg obima.

Vasić ukazuje da se u novom nacrtu izbacuje deo o dovođenju u opasnost života ili tela ljudi ili imovine većeg obima, a kazna se propisuje samo za protivpravno ometanje saobraćaja.

„To može da bude bilo koje ometanje, pa i blokada puta, koju često viđamo proteklih meseci, pa i komemorativno ćutanje. To znači da prema novom nacrtu zakona zaštitni objekat postaje saobraćaj kao takav, što osim toga što je besmisleno, može da utiče i na prava građana koji koriste svoje Ustavom zagarantovano pravo na mirno okupljanje na ulici“, kaže Vasić.

Nacrtom zakona predviđena je zatvorska kazna od jedne godine za onog ko protivno propisima zaustavlja vozila u saobraćaju, što je definicija blokade puta.

Dodaje i da takvo rešenje nije postojalo u prošlogodišnjem Nacrtu zakona.

„Ministarstvo je sada iznedrilo takvo rešenje, pod obrazloženjem da želi da zaštiti saobraćaj. Indikativno je da se to nije našlo u prethodnom Nacrtu zakona i očigledno je da je to reakcija na proteste, i potreba da se oni kriminalizuju“, kaže Vasić.

Ukazuje da je zaustavljanje saobraćaja protivno propisima već obuhvaćeno Zakonom o bezbednosti saobraćaja i da je dominantno reč o prekršajima.

„Zato možemo da dođemo u situaciju da postoji konkurencija između prekršaja i krivičnog dela. Zbog čega bi nešto što je već propisano kao prekršaj i suštinski nema kriminalni značaj sada bilo propisano Krivičnim zakonikom“, pita Vasić.

Promena usmerana protiv zaštite građana od torture

Kao još jedno problematično rešenje u nacrtu zakona navodi i brisanje kvalifikovanje krivičnog dela iznuđivanja iskaza, što podrazumeva iznuđivanje iskaza praćeno teškim nasiljem ili ukoliko su usled iznuđivanja iskaza nastupile naročito teške posledice za okrivljenog u krivičnom postupku.

Obrazloženje Ministarstva pravde je da je taj oblik iznuđivanja iskaza delimično sadržan u drugim krivičnim delima.

„Imali smo situacije da je pre dve godine jedan čovek preminuo u policijskoj stanici i da je jedan čovek ušao vezan rukama na leđima u ‘maricu’ i navodno počinio samoubistvo. Imali smo, dakle, veoma misteriozne smrti povezane sa policijskim postupanjem“, kaže Vasić.

Sada se iznenada briše kvalifikovani oblik tog krivičnog dela, pod obrazloženjem da je ono delimično sadržano u drugim krivičnim delima.

„Delimično sadržano i 100 odsto sadržano nije isto. To je velika zamerka, jer je ta promena žusmerana protiv zaštite građana od torture“, kaže Vasić.

Podseća da je Srbija 2008. godine dobila preporuku Komiteta Ujedinjenih nacija za prevenciju torture i po kojoj bi definicija zlostavljanja i mučenja trebalo da se uskladi sa definicijom iz Konvencije UN.

„Usklađivanje sa definicijom UN nema, iako odavno postoji preporuka, ali se zato briše krivično delo pod navodnim obrazloženjem da postoji preporuka da se ta dela usklade. Postoji preporuka da se ta krivična dela usklade sa Konvencijom UN, a ne da se tek tako izbriše kvalifikovani oblik iznuđivanja iskaza“, precizira Vasić.

Objašnjava da bi usvajanjem te odredbe iz nacrta zakona to značilo da ukoliko bi nastupile teške telesne povrede policajac ne bi bio procesuiran za iznuđivanje iskaza, već za neko drugo krivično delo.

Sve samo ne silovanje

Kada je reč o silovanju, Vasić ukazuje da u domaćem zakonodavstvu trenutno ne postoji nijedno krivično delo koje bi u svojoj suštini sadržalo seksualni odnos bez pristanka.

Navodi da definicija silovanja podrazumeva upotrebu sile ili pretnje da će neko neposredno napasti život ili telo žrtve ili osobe bliske žrtvi i naglašava da se trenutno u slučajevima silovanja traži momenat fizičke prinude ili dokaz da je bilo pretnje.

„Fizička prinuda znači da se žena branila, a žrtve silovanja, to je i nauka dokazala, često se ne brane od silovanja, nego se ‘zamrznu’, ukoče, pružaju pasivan otpor. Definicija silovanja je zbog toga odavno zastarela“, navodi Vasić.

Podseća da zato nevladine i ženske organizacije godinama zahtevaju od države da silovanje obuhvati svaki seksualni odnos bez pristanka žrtve. To je i zahtev Istanbulske konvencije koju je Srbija ratifikovala, a u nacrtu zakona uvedena je obljuba bez pristanka.

Ocenjuje da se do krivičnog dela obljuba bez pristanka došlo „površnim tumačenjem Istanbulske konvencije“.

„Ne znamo zašto su se oni koji su pisali nacrt zakona mislili je da je dovoljno da se obuhvati sama radnja, a da se to ne nazove silovanjem. Problem je naročito što je to zaista izvrgavanje ruglu žrtava, jer vi nekoj ženi, samo zato što nije fizički pružala otpor praktično kažete da nije silovana, nego da je nad njom izvršena obljuba bez pristanka. To je, dakle samo površno jezičko tumačenje Istanbulske konvencije kojim smo došli do toga da to može da bude krivično delo odvojeno od silovanja“, kaže Vasić.

Navodi da su predviđene kazne za obljubu bez pristanka od dve do 13 godine, a za silovanje od pet godina do doživotnog zatvora, iako je u suštini to isto krivično delo.

„Imate tako mogućnost da tužilaštvo namerno ide na blaže krivično delo zato što je procenilo da možda nije u redu da osoba bude kažnjena doživotnim zatvorom. Istovremeno, ne treba za svaki oblik silovanja da bude kazna doživotnog zatvora“, zaključuje Vasić.

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

javna rasprava Krivični zakonik Milena Vasić Ministarstvo pravde Pravosuđe
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Dekanka Filološkog fakulteta u Beogradu Iva Draškić Vićanović trebalo bi da 21. oktobra bude saslušana pred Prekršajnim sudom zbog prijave Prosvetne inspekcije.

Univerzitet u Beogradu

18.октобар 2025. B. B.

Novi pritisak na Univerzitet u Beogradu: Dekanka Filološkog fakulteta pozvana na saslušanje

Dekanka Filološkog fakulteta u Beogradu Iva Draškić Vićanović trebalo bi da 21. oktobra bude saslušana pred Prekršajnim sudom zbog prijave Prosvetne inspekcije

Počela proizvodnja „Plazma“ keksa i u Lagosu u Nigeriji

„Plazma“ keks

18.октобар 2025. B. B.

Od Požarevca do Lagosa: „Plazma“ keks se proizvodi i u Nigeriji

Počela proizvodnja „Plazma“ keksa i u Lagosu u Nigeriji

U Osnovnoj školi “Jastrebački partizani” u Merošini nema grejanja i plafon prokišnjava.

Opština Merošina

18.октобар 2025. M.N.

OŠ „Jastrebački partizani“ prokišnjava, nema grejanja ni vodu

Pedesetak kilometara od Leskovca, gde je za za oko 26 miliona evra izgrađen fudbalski stadion „Dubočica“, osnovna škola u Merošini prokišnjava, nema grejanje ni vodu

U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Sremska Mitrovica

18.октобар 2025. B. B.

Studenti i zbor Sremske Mitrovice pozivaju na 19 minuta tišine u tom gradu

Studenti i zbor Sremske Mitrovice pozvali su građane da održe 19 minuta tišine u znak sećanja na žrtve pada nadstrešnice i žrtve saobraćajne nesreće koja se dogodila u petak

Prošle godine se kilogram teletine sa kostima mogao kupiti za 1.099,99 dinara, dok se u Kragujevcu teleća rebra, vrat i kotleti sada prodaju za 1.899,99 dinara.

Kragujevac

17.октобар 2025. B. B.

Teletina u Kragujevcu poskupela 72 odsto: Kilogram i do 1.899,99 dinara

Prošle godine se kilogram teletine sa kostima mogao kupiti za 1.099,99 dinara, dok se u Kragujevcu teleća rebra, vrat i kotleti sada prodaju za 1.899,99 dinara

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure