img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

Ukrajinski napadi dronovima paralizuju ruske rafinerije i podižu cene goriva

13. oktobar 2025, 09:17 Oleg Loginov / DW
Foto: Russian Emergency Ministry Press Service via AP Photo
Ruske rafinerije meta ukrajinskih dronova
Copied

Ukrajinski dronovi izazvali su ozbiljnu krizu u snabdevanju gorivom u Rusiji, gašenjem i oštećenjem gotovo polovine rafinerija. Cene benzina na berzi su dosegle rekordne nivoe, dok vlada veštački drži maloprodajne cene pod kontrolom

Ukrajinski napadi dronovima prouzrokovali su krizu u snabdevanju gorivom u Rusiji. Jedna za drugom, zbog remonta, zatvaraju se rafinerije nafte, a obim proizvodnje je značajno opao.
Kao posledica ukrajinskih napada na ruske rafinerije evidentan je nagli rast cena goriva na berzi, koje su dostigle rekordne nivoe. Cene goriva na benzinskim pumpama su takođe značajno porasle, ali ne tako dramatično, jer ih vlada veštački drži niskim. Ali, kao i u tokom sovjetske ere, regulacija cena dovodi do uskih grla u snabdevanju, piše Dojče vele.

Koliku su štetu naneli ukrajinski dronovi?

Tokom poslednjih nekoliko meseci, prema javno dostupnim izvorima koje je istražio DW, ukrajinska vojska je izvršila napade dronovima na ruske rafinerije nafte Afipskij, Ilskij i Slavjansk u Krasnodarskoj oblasti, kao i rafinerije u Volgogradu, Novokujbuševsku , Novošahtinsku, Rjazanju, Samari, Saratovu, Sizranu i Ukhti, a verovatno i na još nekoliko drugih rafinerija. Taj broj rafinerija predstavlja nešto manje od polovine njihovog ukupnog broja na teritoriji Rusije.

No, podaci o proizvodnji nafte u Rusiji drže se u tajnosti. Obim štete može se proceniti samo na osnovu anonimnih izveštaja insajdera i stručnjaka. Prema Rojtersu i Ekonomistu trenutno bi moglo da bude neaktivno do 20 posto kapaciteta rafinerije.

Jedan od učesnika na tržištu goriva izneo je sličnu procenu u izjavi za ruski list Komersant. Prema njegovim rečima, u septembru je, u uobičajenoj mesečnoj količini zaliha od dva miliona tona, nedostajalo 400.000 tona benzina. A i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nedavno je izjavio da je nestašica benzina u Rusiji dostigla 20 odsto.

Zašto sada dolazi do nestašice goriva?

Kriza s gorivom u Rusiji se već se intenzivirala sredinom leta ove godine, prije nego što je došlo do masovnih prekida rada rafinerija. Nekoliko faktora se spojilo: sezonsko povećanje potražnje, planirani radovi na održavanju u nekim rafinerijama i neplanirane popravke u drugim. Osim toga, naftne kompanije su značajno povećale svoj izvoz.

Kako je nestašica goriva dovela do rekordnih cena, vlasti su uvele privremenu zabranu izvoza. Ova mera je dovela do zahladnjenja na tržištu. No, stručnjaci su ranije upozoravali da će učinak embarga brzo nestati ako se postojećim destabilizujućim faktorima, poput masovnih napada dronovima, dodaju postojeći. I upravo se to dogodilo.

Jedan od važnih faktora je možda bila i promena taktike ukrajinskih oružanih snaga. One uvek iznova vrše napade na iste rafinerije nafte, sprečavajući ih da nastave sa radom. Na primer, rafinerija u Rjazanju, jedna od najvećih u Rusiji, pogođena je najmanje šest puta, dok su rafinerije u Volgogradu i Sizranu pogođene po četiri puta.

Ranije, na primer 2024., svaka od tih rafinerija je napadnuta samo jednom, pa je šteta mogla biti otklonjena u roku od nekoliko dana ili sedmica, objašnjava u intervjuu za DW Sergej Vakulenko, stručnjak iz berlinskog Karnegi centra.

Različiti oblici krize

Ruski proizvođači su obavezani da prodaju najmanje 15 posto benzina na berzi. Od početka godine su cene njihovih proizvoda porasle za više od 40 odsto. Pri tome, vlada reguliše tržište goriva u Rusiji i takozvana damper plaćanja su njen najvažniji instrument. Tako naftne kompanije prodaju benzin u zemlji po već regulisanim cenama, a država im delimično nadoknađuje eventualne gubitke. Osim toga, antimonopolska uprava prati rast cena. Ona je 30. septembra najavila inspekcije na benzinskim pumpama u nekoliko regija.

Posledica toga bio je rast maloprodajnih cena benzina od 8,36 odsto od početka godine, navedeno je iz Rosstata (24. septembra). To je pak duplo više od opšte stope inflacije, ali je i dalje podnošljivo. Problem je, međutim, što svi ne dobijaju podršku vlade. Benzinske pumpe koje nisu povezane s naftnim kompanijama i ne kupuju gorivo direktno od njih moraju da se snabdevaju na berzi, gde su nabavne cene približne onim u maloprodaji. A to takve firme dovodi u tešku poziciju.

Kako nedostatak derivata utiče na benzinske pumpe?

„Ovo što se dešava nije ni kolaps ni noćna mora. Problemi nastaju jer je tržište naviklo na situaciju da benzina ima u izobilju“, objašnjava Sergej Vakulenko i dodaje: „Postoje logistički problemi, jer jedna za drugom rafinerije prestaju s radom. Pored toga, nezavisni lanci benzinskih pumpi su primorani da obustave kupovinu benzina na berzi, jer im je to preskupo.“

Neke nezavisne benzinske pumpe se zatvaraju iz razloga što bi morale prodavati benzin sa gubitkom. Razlika između veleprodajnih i maloprodajnih cena više ne pokriva njihove troškove. Prema procenama agencije OMT-Konsalt, u Rusiji se od 28. jula do 22. septembra broj benzinskih pumpi smanjio za 360 . Ta se ne čini preterano velikim brojem, ali značajan broj njih se nalazi u oblastima u kojima je trenutna situacija napeta.

Tako je, na primer, na jugu zemlje, uključujući Rostovsku oblast, ali i u Republiku Marij El i Jevrejsku autonomnu oblasti na Dalekom istoku, 12 do 14 odsto benzinskih pumpi prestalo sa radom. Na ukrajinskom poluostrvu Krim, koje je Rusija anektirala, zatvorena je polovina benzinskih pumpi. Prema OMT-Konsaltu, regije na Dalekom istoku su posebno pogođene. U ostalim regijama, gde benzinske pumpe još nisu zatvorene, snabdevanje benzinom je ograničena.

Kako se vlada nosi sa krizom?

Embargo na izvoz goriva prvobitno je važio do 31. avgusta, ali je potom produžen do kraja 2025. Rusija je takođe povećala kupovinu benzina iz Belorusije. Ali ni ove mere nisu mogle da reše krizu.

Zamenik premijera Aleksandr Novak je predložio vladi da ukine carine na uvoz iz Kine, Južne Koreje i Singapura, te da se na taj način osigura snabdevanje, navodi list Komersant. Druga inicijativa bi omogućila proizvođačima da koriste monometilanilin, aditiv za povećanje oktana koji omogućava proizvodnju benzina od sirovina niskog kvaliteta. Rusija je zabranila njegovu upotrebu 2016. godine, usklađujući se s evropskim standardima o emisijama gasova.

Međutim, nejasno je hoće li ove mere imati željeni efekat, ukoliko se nastave ukrajinski napadi dronovima. U nekim rafinerijama, kako kaže Sergej Vakulenko, „više ništa ne funkcioniše“. Konačno, smatra on, rusko rukovodstvo bi moglo biti suočeno s teškom odlukom: pokušajem započinjanja pregovora s Ukrajinom o međusobnom obustavljanju napada na energetske objekte.

Tagovi:

Dronovi Rusko ukrajinski sukob Rafinerije nafte
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure