img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Uticaj kompanija Fortune Global 500 na ekonomiju Srbije

Globalni giganti, lokalni izazovi

09. октобар 2025, 01:25 J. K.
foto: zoran žestić / tanjug
STRANE INVESTICIJE: Različita praksa
Copied

Decenije prisustva kompanija Fortune Global 500 u Srbiji pokazuju i dobre i loše strane tog modela. Donele su kapital, nove tehnologije i radna mesta, ali većina njih ovde posluje prvenstveno zbog jeftine radne snage i velikih državnih subvencija

Privlačenje stranih investicija i dolazak najvećih svetskih kompanija jedna je od najjačih karata koju vladajući režim godinama koristi u svom političkom marketingu. Fotografije sa otvaranja novih fabrika, obećanja o hiljadama radnih mesta i milijardama evra ulaganja postali su obavezni deo političkog narativa o “ekonomskom preporodu Srbije”. Međutim, iza tih brojki krije se složenija slika – u kojoj se koristi stranih investicija za lokalne zajednice moraju meriti zajedno sa njihovim društvenim, ekološkim i ekonomskim posledicama.

Kompanije sa liste Fortune Global 500 zauzele su centralno mesto u toj strategiji: od automobilske industrije i prehrambene prerade, do energetike i rudarstva. Prema dostupnim podacima, od 2007. godine do danas u zemlju je ušlo više od 47 milijardi dolara stranih direktnih investicija, a multinacionalne korporacije dale su najveći doprinos.

Ipak, 2025. godina donela je osetne gubitke na ovom polju – prema rečima samog predsednika, Srbija se ove godine suočila sa padom od 700 miliona evra. U prva četiri meseca 2025. godine neto priliv stranih direktnih investicija u Srbiju iznosio je svega 385,4 miliona evra (pad od 76,7 odsto). Prema podacima biltena MAT, do ovakvog pada došlo je jer je priliv investicija nerezidenata opao za 49,8 odsto (na 948,7 miliona evra), dok je istovremeno odliv investicija iz Srbije više nego udvostručen – porastao je za 141,6 odsto i dostigao 563,3 miliona evra.

Odlazak stranih kompanija iz Srbije preko noći već odavno ne predstavlja iznenađenje jer se takvi potezi često uklapaju u šire strategije i trajanje državnih subvencija. Ipak, postoje i primeri firmi koje, uprkos tim trendovima, nastoje da zadrže poslovanje i da se povežu sa lokalnim sredinama. Takvi pokušaji ne brišu dominantnu sliku investitora koji Srbiju vide pre svega kao izvor jeftinije, a kvalifikovane radne snage, ali pokazuju da postoje nijanse u načinu na koji različite multinacionalke pristupaju svom prisustvu u Srbiji.

Najveći efekti stranih ulaganja uočavaju se u pojedinim industrijskim centrima. Kragujevac je postao simbol transformacije kroz Fiat Chrysler (danas Stellantis), koji je pokrenuo proizvodnju automobila, čime je grad ponovo postao važna tačka domaće automobilske industrije i izvoza. Michelin grupa u Pirotu zapošljava oko 3.500 ljudi i time predstavlja okosnicu regionalne ekonomije, dok Philip Morris u Nišu ostaje jedan od najvećih poreskih obveznika u zemlji, sa snažnim uticajem na lokalno tržište rada.

Pored ovih primera, značajna su i ulaganja nemačkih kompanija. Bosch u Pećincima i Siemens u Subotici povezali su obrazovni sistem sa industrijom kroz dualne programe koji studentima i učenicima nude praksu i lakši ulazak na tržište rada. Pozitivan primer svakako je doneo i kineski Srbija Ziđin Majning, koji je potpisao ugovor sa lokalnim poljoprivrednim proizvođačima koji će isporučivati namirnice kompaniji.

Ipak, iza impresivnih brojki se često krije i ne tako impresivna realnost. Plate u fabrikama stranih investitora se jako često kreću na ivici zakonskog minimalca, što je i dalje ispod evropskog proseka i ukazuje da je Srbija u globalnim lancima vrednosti pozicionirana pre svega kao zemlja jeftine radne snage. Veći deo profita odlazi u matične zemlje, dok su reinvesticije u lokalne zajednice ograničene. To čini privredu ranjivom – odluke koje se donose u centralama u Parizu, Pekingu ili Moskvi direktno utiču na radna mesta i budžetske prihode u Srbiji.

Ekološki aspekt dodatno komplikuje sliku. U Zrenjaninu je investicija Linglonga otvorila pitanja radnih uslova i transparentnosti ugovora, dok je NIS, uprkos modernizaciji rafinerije u Pančevu, više puta bio na meti kritika zbog uticaja na životnu sredinu. Takvi primeri pokazuju da ekonomski rast koji nose multinacionalke nije uvek praćen odgovarajućim standardima zaštite okoline i radnih prava.

Decenije prisustva kompanija Fortune Global 500 u Srbiji pokazuju i dobre i loše strane tog modela. Donele su kapital, nove tehnologije i radna mesta, ali većina njih ovde posluje prvenstveno zbog jeftine radne snage i velikih državnih subvencija. Takav pristup donosi rezultate koji lepo izgledaju u statistici i političkim govorima, ali retko donosi trajniji razvoj zajednica u kojima te fabrike rade. Samo mali broj kompanija zaista ulaže u obrazovanje, zdravstvo ili lokalnu privredu, dok je većini fokus isključivo na proizvodnji i izvozu.

Zbog toga Srbija ostaje u svojevrsnom začaranom krugu – multinacionalke jesu važne za ekonomiju, ali njihova korist ostaje ograničena sve dok se oslanja gotovo isključivo na subvencije i niske troškove rada. Bez jasnih pravila i obaveze da deo profita vraćaju u zajednice u kojima posluju, rizik je da ovakve investicije ostanu kratkoročna dobit za kompanije, a dugoročno propuštena šansa za zemlju.

Za budućnost, ključno pitanje biće da li država može da uspostavi stroža pravila igre – od zaštite životne sredine i radničkih prava, do podsticanja reinvestiranja profita u lokalne zajednice. Bez tih mehanizama rizik je da strane investicije ostanu više instrument političkog marketinga nego stvarnog ekonomskog osnaživanja.

Tagovi:

Investicije Radna mesta Ulaganja Fortune Global 500
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vašington post

Kriza u poznatom listu

08.фебруар 2026. I.M.

Izvršni direktor Vašington posta podneo ostavku posle otpuštanja trećine redakcije

Tri dana nakon što je Vašington post objavio otpuštanje trećinu svoje redakcije izvršni direktor Vašington posta Vil Luis podneo je ostavku

Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure