
In memoriam
Halid Bešlić (1953-2025): Oproštaj od „ljudske gromade“
Od Halida Bešlića koji je preminuo u utorak u 71. godini s neupitnim pijetetom oprostile su se njegove kolege, političari i mediji u čitavom postjugoslovenskom prostoru
Vlada Srbije usvojila je izmene i dopune Prostornog plana područja posebne namene za projekat „Beograd na vodi“. Nakon izmena on obuhvata 330 hektara u beogradskim opštinama Savski venac, Novi Beograd i Čukarica
Prostor Beogradskog sajma, park Terazijska terasa, ali i Čukarički rukavac postaće „Beograd na vodi“ novim usvojenim Prostornim planom, na šta je „Vreme“ naširoko već upozoravalo. Deo plana je i prostor nekadašnjih rezerovara NIS-a, koridor Topčiderske reke, kao i deo prostora na levoj obali Save na Novom Beogradu.
Usvajanje prostornog plana omogućava i da se uđe u procedure dobijanja građevinskih dozvola i početak izgradnje planiranih objekata.
U Službenom glasniku 6. oktobra je objavljena Uredba o izmenama i dopunama Uredbe o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene uređenja dela priobalja grada Beograda – područje priobalja reke Save za projekat Beograd na vodi. Uredbu je donela Vlada Srbije.
Nakon poslednjih izmena i dopuna, granice ovog plana obuhvataju 328,96 hektara. Odnosno obuhvat prostornog plana je povećan za oko 150 hektara, jer je pre poslednjih izmena i dopuna, pokrivao površinu od 177,27 hektara.
Prostorni plan Beograda na vodi obuhvata područje na desnoj obali reke Save. Odnosno prostor između Brankovog mosta, Karađorđeve ulice, Savskog trga, Savske ulice, Bulevara vojvode Mišića i do Šećerane (gradske opštine Savski venac i Čukarica).
Drugi deo koji obuhvata ovaj prostorni plan je područje na levoj obali reke Save, između Mosta na Adi, Vladimira Popovića do Bulevara Mihajla Pupina, Starog savskog mosta, i planiranog produžetka Bulevara Zorana Đinđića do ulice Milentija Popovića (opština Novi Beograd).
Prethodnom verzijom prostorni plan je imao šest urbanističkih celina. A sada je dodato još sedam.
Između ostalog, dodaje se urbanistička celina 7 koja obuhvata prostor Beogradskog sajma. Pošto se Beogradski sajam izmešta na lokaciju u Surčinu, u okviru područja Nacionalnog fudbalskog stadiona i prostora za EXPO, planira se „transformacija“ prostora gde se sada ovaj sajam nalazi.
Pojašnjava se da će centralni deo kompleksa, Hala 1, imati novu funkciju – kao zaštićeno dobro biće objekat kulture.
Ostali deo osnovnog kompleksa Beogradskog sajma planira se kao kompleks javne namene za potrebe obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite, kulture i drugih javnih sadržaja. Reč je o halama 2 i 3, za koje je tokom razmatranja predloga izmena prostornog plana odlučeno da budu sačuvane.
Urbanistička celina 8, koja je dodata u prostorni plan, obuhvata područje na kome su se nekad nalazili rezervoari NIS-a. Oni su, kako piše, svojom „neadekvatnom namenom narušavali prostor prirodnih i kulturnih vrednosti“.
Planom se predviđa remedijacija zemljišta i realizacija pretežno stambene namene sa pratećima sadržajima.
Urbanistička celina 9 obuhvata blokove u „kontaktnom“ području projekta Beograd na vodi. U pitanju su blokovi od Karađorđeve ulice do Terazijske terase (48, 49, 50, 51, 52, 53 i 54). Kao i blok između ulica Mihaila Bogićevića, Gavrila Principa, Ličke i Karađorđeve ulice (55–56).
„Navedeni blokovi su planirani da formiraju kvalitetan urbani okvir u potezu duž Karađorđeve ulice i estetsko vizuelni prodor od Terazijske terase preko Karađorđeve ulice ka reci Savi“. Estetsko vizuelni prodor će podrazumevati rušenje dela objekta kako bi bio napravljen veliki park.
U dokumentu se navodi da je planirano očuvanje i unapređenje parka Terazijska terasa, na površini od oko 10.949 kvadrata.
Terazijska terasa obuhvata deo Savskog grebena koji se od hotela Moskva i Balkan u blagom padu proteže do Karađorđeve ulice, otvarajući vizuru ka reci.
„Uprkos veoma ranom evidentiranju urbanističkih potencijala Terazijske terase, realizacija više rešenja (Alban Šambon, Đorđe Kovaljevski, Nikola Dobrović) je izostala. Izvedeno je privremeno uređenje skromnije ozelenjene površine“, navodi se u prostornom planu.
Uređenje ovog parka, kako piše, predstavlja „početak značajanog prodora kojim se ostvaruje vizuelno i funkcionalno povezivanje Terazijske terase i Karađorđeve ulice zelenim koridorom duž Kameničke ulice“.
Ovim će se omogućava i silazak do reke i direktna veza priobalja i Beogradskog grebena, a što je već razrađivano kroz postojeću plansku dokumentaciju.
Celina 10, koja je dodata u plan, obuhvata deo na levoj obali reke Save, odnosno blokove. Praktično je reč o prostoru od mosta Gazela pa sve do prostora u okolini novog železničkog mosta.
Ocenjuje se da je ova celina tipična braunfild lokacija, atraktivnog položaja. A da je (trenutno) zaposednuta neadekvatnom privrednom aktivnošću (šljunkare, betonske baze). U planu je da na ovom delu budu mešoviti gradski centri (kombinacija stranovanja i poslovanja), i javne zelene površine.
U toku trajanja javnog uvida u ovaj nacrt plana, Agenciji za prostorno planiranje i urbanizam je dostavljeno 10.386 pojedinačnih primedbi i dve peticije građana.
Javna sednica u vezi izmena i dopuna ovog plana održana je elektronski, krajem jula ove godine, u rekordnom trajanju od 11,5 sati. Najviše diskusije povelo se oko prostora Beogradskog sajma.
Početkom septembra eKapija je prenela da je Komisija za postupak sprovođenja javnog uvida za izmene prostornog plana donela, na zatvorenoj sednici, zaključak da će osnovni kompleks sajma (koji obuhvata Hale 1, 2, 3 i upravnu zgradu) biti definisan kao kompleks javne namene.
Na zatvorenoj sednici su zaključkom potvrđeni i stavovi kojima se prihvataju primedbe građana bloka 57 na Savskom trgu koji su negodovali zbog planirane izgradnje nadzemne garaže, kao i stanovnika bloka 58 tako što se odustaje od mešovito poslovne namene ovog prostora. Blokovi 57 i 58 će biti izostavljeni iz obuhvata izmena prostornog plana za projekat Beograd na vodi i tretirani na osnovu odgovarajućeg plana generalne regulacije, pisao je taj portal.
Izvor: Forbs/Vreme
Od Halida Bešlića koji je preminuo u utorak u 71. godini s neupitnim pijetetom oprostile su se njegove kolege, političari i mediji u čitavom postjugoslovenskom prostoru
Ovaj materijal zapravo nije nov izum. Ono što jeste novina je da se danas u njega može „upakovati” deset puta više energije. To ga dovodi korak bliže primeni u stvarnom svetu i masovnoj proizvodnji
Na zgradi Kolarčeve zadužbine postavljena je solarna elektrana. Očekuje se da će doneti uštedu od 4.500 evra godišnje
„Vreme“ daje 35 odsto popusta na pretplatu, za svojih 35 godina postojanja. Treba nam podrška čitalaca da ostanemo kao do sada – uvek nezavisni, nikad neutralni
Redovni železnički saobraćaj između Beograda i Subotice trebalo bi da bude uspostavljen u sredu, ali reda vožnje i dalje nema
Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši
Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve